Romanos 9

God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Atá amó Keriso da ragarova gaa bee raita riore. Unda Asisi Kakara anda neno rova vitia-mi sonembutueta, itatama urota rere: ená gaa bee re, jo gavera irambi re.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 Amó anda natofo Israel enembodu neno mema rore. Námane abua dabako, tatangu dabako re. Amindu anda neno rova mema nanjigo aghade jo sidara ambi, tumanadu iraita rouvie.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Númane Keriso injigha egeguturia-du, God neno akuago ea, númane mema itatama ari-du simboro urie. Tago, amó gangorogha númanda kambesi bua, God da simboro uria-mi, anona mema itatama ea amburasueta, númane jejebugea, God da natofo egegasua-nu, nundubeta rore.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Nímane reisi-geroravore, God námane Israel enembo seibe gategea, unda unanade kotú duroghade námandava ututurota ririeta, unda sasingu egeguturere. Unda Agho Dari beago námandava utua, umonu gaabee urota, tumogha baĩ arida emboro irugea, námandava eini-eini utaita be gajiturota, námanena unda natofo egegaita rirota, be anogha gajituturere.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Mambube mane bingáde Abraham, Aisak, kotú Jekop da mambube mane aná námane re. Kotú námanda abua rera-da mambube manenda gorotova Keriso beago, enembo bee ea siroruturie. Amindu, namonde tumanadu, God eini-eini nanjogo kaifa eta rouvia-du raga regegore! Ai, gaa bee re.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 God na Abraham du be gajituria-da bee sirorambi uria-nu, jo regegambi aita rosoravore. Anada bee mo, Israel enembo dano jo God da sasingu bee irambi re.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Dabako aghago, God unda sasingu utaita riria, jo Abraham da mambube mane dano nundubuturota rambi re. Amindu, God Abraham du be gajiturota, eghá ririe, “Inda sasingu kotú mambube mane oruabe utaita rirera mo, amó inda mambube mane Aisak dava siroraita rousua enembo du rirere.”
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 — ausente —
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 — ausente —
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Ená gagada mendó eini mo, evere: Abraham da mendiyae Rebeka, sasingu vivide ungagha dayade fufiria-da afa dabako námanda mambube Aisak, umó re.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Amindu, God da Gagava Rebeka da sasingudu eghá reirie, “Amó Iso dotuturota, Jekop nu neno rei-rurore.”
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Avore, aná gaga niningigea, “God jo inonova ambi eta rouvie.” mania regegata!
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Aghá rera-da beenu iruguturota, God na Moses dava eghá ririe, “Amó enembo avonu uno adora-du kauta kavevera aita rore, kotú anda uno rora enembonu sonembaita rore.” ririe.
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Aghá-gea, God jo enemboda eta rousua o númanda uno nundubea, númane gategambi aita rouvie.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Aghá iruguturota, ená Gaga God na Isip enemboda kini (o Fero reta uria-du), eghá ririe, “Anona ririeta, imó kini urera-da bee mo, anda ano irugota gadi rea, kotú anda anode bingáde yata, endava natofo dano gigigari-du, anona ririeta, imó kini ureravore.” ririe.
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Amindu, God da unomi enembo einidu neno mema ea sonembaita rouvie. Tago, uno ambi adua, God na ata-gea, enembo eini kini Fero da uria aghago gogore urota, neno jo kaverambi aita rouvie.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 — ausente —
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 — ausente —
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Anada isuri ari gaga eini evere: ovu uubu ari kato unda unonu eta rouvie. Fefera einiva umó enda bua, enda dabako anami ovu ungagha deraita rouvie. Ovu gari sembago eini undari bari denembea undari-du deria, ovu taubana eini, kokotofumi jijimu ari aghagonu deraita rouvie. Anada bee mo, umó barirari re. |src="89 Potter_BA03016BWgr.tif" size="col" loc="9:21" ref="Rom Enembodu 9:21"
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 — ausente —
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 — ausente —
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Namonde amó unona gateguturie. “Namonde amó” rera mo, amó Iesu gaabee rousua enembo avona Jiusi enemboda rova vitia, kotú Jiusi enemboda gitofoda rova vitia-du, rere.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 God na amindu ririeta, unda feroveta ragaro Hosea na, unda bukava eghá gefirie,
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Kotú Hosea da bukava God da Gaga eini evere:
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Kotú God da feroveta eini ragaro Aisaia na, námane Jiusi enembo nundubuturota, eghá gefirie. “Israel enemboda natofo, númane oruabe mangosago iririgasue-tago, daba-dabami jebuga tatambugaita rousue.”
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Anada bee mo, endava abua-abua dano, númane aito donu fugeta rousua-da mino, God na tutomi furá utota bubugaita rousue.
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Aisaia gaga dabako aghagonu sei kambesi einiva námane Jiusi enemboda mambube mane nundubuturota, eghá gefirie: “God Ano Tofona jo neno mema urota, namonde anda mambube mane daba-daba doasueta, jebuga irasua mo, namonde anda mambube mane seibe, eto-bato Sodom Gomora ghada enembo sirivu ea tefo egeguturia, aghagonu sirivu egegasue.”
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Gaga retora-da bee, aná evere, námane Jiusi enemboda gitofo, God da nundubari taubana jo tava ea goghó ambi egeguturia-mi, Iesu gaabee egeguturia-du, God númandu “Taubana re.” ririe.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Tago, námane Jiusi enemboda dumeni Agho Dari kaifa ea goghó egegota, God númandu, “Imó taubana re” rea, ininigha egeguturie-tago, jebuga kasoviguturie.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 — ausente —
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 — ausente —
33 Bukamaim hikikirum na’atube,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.