Romanos 11
God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI
1 Avore, “God unda gateguturia Jiusi enembo injigha urie,” jo rambi aita rore. Amó beago, Abraham da mambube eini, kotú Israel enemboda abua ragaro Benjamin undida embó eini re.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 God unda enembo sei gateguturia-nu jo injigha ambi re. God da Gaga rova, Elaija na seibe, Israel enembodu Jojabeedava gaje riria-nu reisi-nundubutora?
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Jojabee, Israel enembomi indú vesa dungari faro dea bejea, inda feroveta mane derurieta dano sirivu egeguturieta, amó anukako imonu gaabee urota, vitere. Kotú amó beago data amburari-du reisi-nundubutue.”
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Aghá ririeta, Jojabeena undú mino eghá ririe, “Enembo 7,000 anda tofo irari-du rea, anona kaifa ueta, ingomi uubu ari god ragaro Bal da dibeva jo ya, koubumi jengirea, tumogha baĩ ambi vitie,” ririe.
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Oreki gari dabako aghago rei-sufie. God neno mema ea, kauta kavevera urota, námane Jiusi enembo noni ijoko gategea, kaifa ueta, númane jebuga tambua vitie.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Neno mema urota, kauta kavevera ari gaa rera mo, God jo númanda ari taubana eini egegeta uria-du rambi re. Umó tefo númandu neno mema urie. Anada bee mo, namonde amó ari taubana egeguturasueta, God gia kavevera asua mo, namonde anadu jo neno mema ea, kavevera ari gaa rambi egegasire.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Avore, Israel enembo nanjogo dano God dava ininigha jebuga tava egegeta urie. Tago, númane dano jo bubugambi re. God na urieta, enembo oruabe, númanda nghaĩ gogore egegea, God da Gaga ningambi egegutueta, unda gateguturia noni ijokomi jebuga tatambuguturie.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Amindu God da Gagava Jiusi enembo jededu eghá reirie,
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Kotú Devit beago, gaga dabako aghagonu gefirie,
9 Naatu David eo na’atube,
10 Kotú anda uno eini eta rora, aná evere: númane dibe soike ea gofegea jujuguturota,
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Oreki retora-nu nundubadi rea, uriga eini eghá rore. Jiusi enembo ekava didimbuguturie mo, ambua, sidara egegaita rousue, aĩ? Tefo. Aná mo anda natofo Jiusi enembo, ari akokogo egeguturia-mi jebuga bari da goroto námanda gitofodava ifeguturie. Anda natofo Jiusi enembo númanda gitofodu mandudu egegari-du rea, God jebuga námanda gitofodava ututurie.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Avore, Jiusi enemboda dinunu egeguturia-mi endava enembodu jebuga bua furie. Kotú númanda jujuguturia-mi, númanda gitofo God da ea simbugari bubuguturie. Tago, gitofoda ea simbugari bubuguturia, aná ea simbugari ijoko re. O Jiusi enembo, God da gateguturia, neno kaverea furá, númanda gitofode takembea, God da natofo oruabe egegadua mo, ea simbugari jojabe siroraita rouvie.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Amó námane Jiusi enembodu gaga seibe retore. Oreki námanda gitofoda gaga raita roreta, niningige! Amó ya, nímandava minono rari-du rea, God Afa na amó gategea, andú buro jojabe ututuria-du, “Aiye bee.” rere.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Anda uno mo, amó Jiusi enemboda gitofodava ená Gaga Taubana iruguturota, anda natofo Jiusi enembo dumeni jii dimbua, jebuga tambua bubugasue.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Reisi-geroravore, God na anda natofo Jiusi enembo injigha uria-mi, endava enembo God da siriri ari bubuguturie. God aghá urota, ea simbugari námane Jiusi enemboda gitofodava siroruturie. Tago, rekago Jiusi enembodu jebuga utaita adua mo, eto-bato enembo amburarivareta jejebugasua aghago, rifo aghade gangorogha, kotú ea simbugari jojabe siroraita rouvie.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Avore, God du vesa ututurota, farava bejea itoko God dava vesa ututa rosora-da bee mo, namonde anda eini-eini dano God da tofonu iruguturota aghá egegeta rosore. Dabako aghagonu, namonde ika einida riribu, kotú rurugha God du vesa ututa rosora mo, aná ikada fafatu beago, God da tofo aita rouvia-nu iruguturota, aghá egegeta rosore.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Aghá-gea, amó beforo isagha ari gaga eini ika olivi da tamova raita rore. Námane Jiusi enembo aná aayo rova, ika olivi enembomi goveaveta taubana vitita rouvia aghago re. O nímane, námane Jiusi enemboda gitofo mo, taimava ika olivi akuago aghago re. Avore, God aná ika taubanada fafatu dumeni righia borea fugea, taimava ikada fafatu dumeni borea bua, olivi ika taubanada ruruva faka ea ititurieta takembea vitie. Avore, olivi akuago rera mo, nímane, aná námane Jiusi enemboda gitofodu rere. Nímane oreki olivi taubanada ano kotú taubananu bubugeta rosoravore.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Avore, nímane jo ruru irambi re. Nímane jo ruru sonembambi egegeta rosoravore. Nímane anode sonembade rurudava bubugeta rosoravore. Aghá-gea, mania tofo nendufako raga regeguturota, ika taubanada fafatu borea fugituria-du, kuvia gegha regegata!
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Kotú mania eghá rata! “Númanda kambesi bari-du rea, God na fafatu dumeni borea, fugiturota, námane ititurieta takembuturere. Anada bee mo, Jiusi enembodava bingá akuago etue, námane aná bingáde re,” aghá mania regegata!
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Ená gaga, aná gaa bee re. Jiusi enembo God jo gaabee egegambi egeguturia-du, God númane borea fugea, nímane umó gaabee egegeta rosora-du ititurieta takembea viteravore. Tago, mania gogore enembogo egeguturota, nendufako raga regegata! Oru urota, gaabee egeguturota iririgadi rere.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Anada bee mo, God na Jiusi enembo gateguturia-nu, aná fafatu aghago righia borea fugarigo urie. Amindu, nímanda gaabee ari dodogadora mo, nímane beago righia borea fugaita rouvie.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 God aghá uria-da rova, ari akuagoda mino utari, kotú unda kavevera, iruguturieta, nímane gigigutureravore. Enembo avona umó injigha egeguturia-dava fakara urie. Tago, nímane umó gaabee egegeta rosora-du, unda kaveverada rova iririgeta rosoravore. Aghá egegadora mo, avore. Tago, aghá egegambi adora, nímane beago righia borea fugaita rouvie.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Kotú, anda natofo Jiusi enembo beago, númane rekago neno kaverea, God gaabee egeguturadua mo, God númane bua, númanda kambesi seiva itota terari, aná inono bee re.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Mania, amó aghá retora-du duduku egegata! Anada bee mo, God nímane bua, unda ruru taubanava ititurieta takembutureravore. Jo nímanda kambesi bee irambi-gea, God aghá uria mo, fakarago urie. Tago, rekago Jiusi enembo bua tofo númanda irari kambesi seiva itota jirari mo, undava rauko kotú inono bee re.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Anda ikoko mendi, ariri gharovu, rourogo, gogore egeguturota, “God námane uno rouvie.” regegara-degea rea, God da gaga einida mendó sei nungia vita, oreki isagha etua-nu, rata niningigadi rere. Aná evere: Israel enembo gogore egeguturota, númanda beforo fakara egeguturieta vitia, aná jo tumanadu iririgambi egegaita rousue. God, námanda gitofo nanjogo jebuga tatambugari-du gateguturia-mi God gaabee egegadua mo, God rekago unda sonemba anda natofo Jiusi enembodu utaita rouvie.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Sonemba daiyagha Israel enembo dava furota bubugaita rousua-du, God da Gagava eghá reirie,
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Númanda ari akokogo bua fugaita rora fefera aghade,
27 “Naatu
28 Jiusi enembo oruabe oreki, God da Gaga Taubananu injigha egeguturota, God da gitofo aghago eta rousue. Aghá ua-du rea, God Jiusi enembo doa serigea, unda sonemba nímane, aná námanda gitofodu ututata bua viteravore. Tago, God anda natofo Jiusi enemboda mambube mane neno rururota, unda natofo ari-du gategea, be gajiturie. Amindu umó Jiusi enembodu jo gitofo gaa rambi aita rouvie.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Anada bee mo, God na avodu ghogho raita, o ea simbugari utaita radua mo, jo doambi irirota ata, bee siroraita rouvie.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Nímane sei, God da Gaga jo ningambi egegutureravore. Tago, Jiusi enembo ambova God da Gaga injigha egeguturota, jo ningambi uria-du, God oreki nímandu neno mema uaveta, nímane unda kauta kavevera itatama egegeta rosoravore.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Eto-bato sei nímanda egeguturera aghago, Jiusi enembo oreki God da Gaga jo ningambi eta rousue. Kotú, Jiusi enembo God da Gaga jo ningambi egeguturia-du, God nímandu neno mema urota, sonemba utuaveta bubugeta rosoravore. Aghagonu, Jiusi enembo beago, neno kaveradua mo, God númandu rekago neno mema ea kauta kavevera aita rouvie.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Anada bee mo, God na, unda kauta kavevera namonde amó enembo nanjogodu utaita rea, ingo sokinimbuturieta, namonde anda ari akokogomi bunditurieta, vitirere.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 God da neno nundubaride beforo garide kafuru bee re. Umó donu rei-nundubutua, kotú unda aito fugeta rouvia-da bee jo avona gia tanana ari katogo irambi re.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Amindu unda Gagava eghá reirie,
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Eini-eini uutuva endava dano God da tofo re. Aghá-gea, namonde amó nanjigo undú vesa ututugadora,
35 O yait God a sawar itin,
36 Anada bee mo, eini-eini donu uno uria-nu unona uubu urieta, unda anova vitie. Undava duroghade, kotú unanade tumanadu iroe! Do-gea, aghá siroroe!
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.