Mateus 23
God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI
1 Enembo natofo desuturia-de, kotú unda ambo nimbidedu eghá ririe,
1 Imaibo Jesu sabuw rou’ay gagamin naatu i ana bai’ufununayah isah eo,
2 “Gaa bee, Moses da Gaga Irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakato* númane Moses da ragarova unda God dava rururia Gaganu rea isuri egegari-du gateguturieta vitie.
2 “Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee i Moses ana ofafar etei hisora’ub.
3 Amindu númane donu irugadua-nu, niningigea, ambo-ambo egege! Tago, númanda donu eta rousua aghagonu, mania egegata! Anada bee mo, númanda donu regegari aná jo ivatava itambi eta rousue.
3 Imih abistan tibi’obaiyi i kwanabosiyasiyar, baise men kwani’u’urih. Anayabin abisa teo i men na’atube tisisinafumih.
4 Númane bouvu jojabe enemboda ivisava itita rousue. Tago, númane jo itoko sonembuturota, aná bouvu fumbambi eta rousue.
4 Ofafar fokarih maiyow sabuw tuwabuh hiyara’ah hi’abar tibi’akir, naatu i men kafa’imo boro umah hina’ofere hinibaisih bit nakereremih.
5 Aghá urota, númane God da Gaga dumeni ingisova gembua, ingova kotú beforo taiva dighia deĩ eta rousue. Aghagonu númane eembo sori yafa beeva tureta rousue. Tago, númane jo God nundubuturota, aghá egegambi re. Enembomi númane gigigea, raga regegari-du rea, aghá egegeta rousue. God da Gaga dumeni ingisova gembua … beforo taiva dighia deĩ egegeta uria re.|src="13 Phylactery_HK00274B.tif" size="col" loc="23:5" ref="Matyu 23:5"
5 “Sawar etei bebeyanamaim tisisinaf sabuw itihimih. God ana Tur ai kanabihimaim hikirum, ukwarih, umah, hai faifuwamaim hikubabaren sabuw itihimih.
6 Aghá urota, nghaĩ itari kambova*, kotú banau feferava enembomi kokotofu enemboda asumbari kambesi taubananu utota asumbaita uno egegeta rousue.
6 Hiyuw hai mar tekokok efan gewasih hinabow hinamare hinama, naatu Kou’ay Bar wanawanan tekokok efan gewasih imaim hinama.
7 Aghagonu, utua bari kambesiva bubota, enembomi númandu ‘Irugari kato’ rirota, kakara urota, ari oro rea goghó egeguturota, ghanena ari-du uno egegeta rousue, kotú númandu ‘irugari kato’ rirota, ghanena egegasue.
7 Hai kok gagamin i ahar efanamaim sabuw hinakakafiyih, hai merar hinay hinabora’ara’ahih bai’obaiyenayah gewasih hinarouw.
8 Tago, enembo nímane ghanena urota, jo ‘irugari kato’ regegambi egegasue. Anada bee mo, nímanda irugari kato dabako re. Atá nímane dano bego ambo re.
8 “Baise kwa men bai’obaiyenayah hinarauw hina’omih. Anayabin kwa etei i ain uf, naatu a Bai’obaiyenayan i ta’imon.
9 Nímanda Afa dabako uutuva vitie. Amindu, mania endava enembo einidu ‘Afa’ regegata!
9 Men yait ta iti tafaramamaim Tamat kwana’omih, anayabin kwa Tamat i ta’imonamo maramaim ema’am.
10 Kotú dabako aghago, enembo ghanena urota, jo ‘irugari kato’, regegambi asiravore. Anada bee mo, God embó eini gategea ninengota furari-du riria, nímanda irugari kato dabako, umó re.
10 Naatu men yait ta kwa isa bai’obaiyenayah narouw nao, anayabin kwa A Bai’obaiyenayan i ta’imon Keriso akisin.
11 Atá, nímanda rorova avona jojabe vitia, umó undufa vorea nímanda sabua* aita rouvie.
11 Orot gagamin kwa wanawananamaim i orot yait taintuwan isah ebi’akir.
12 Ari dabako aghagonu, enembo avona undufako raga radua, ambova God na umó itota voraita rouvie. Atá, enembo avona durumuguturota undufa itota voradua, ambova God na umó righota eraita rouvie.
12 Orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nayare, naatu orot yait taiyuwin eyayare God boro nabora’ah orot gagamin namatar.
13 — ausente —
13 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanah rerekabih! Sabuw mar ana aiwobomaim run isan hai etawan kwahir, naatu kwa run isan kwakwahir, sabuw afa runamih tisisinaftobon baise kwa men kwabibasit boro hinarun.
14 — ausente —
14 Yababan boro kanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawan rerekabih! Kwafur baibin kwai’a’afiyih hai sawar kwabowabow, naatu iti baifa’i isan kwai’o’orot yoyoban manimanih kwayoyoyoban
15 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Nímane enembo dabakoda neno righia kaverota, nímanenu ambo-ambo ari-du rea, ano faghighi egegeta rosoravore. Atá, enembo eini avona nímanda ambo-ambo adua, nímanena irugota, umó ya, ari akokogoda mino utari kambesiva terua, nímanda mema itatama egegaita rosora-da itiva, unona akuago bee itatama aita rouvie.
15 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Tafaram, tafaram un boy kwabai sabuw dogoroh baikitabirin a kou’ayomaim run isan kwa’u’uwih, naatu orot ta’imon kwabai a kou’ayomaim erur i ana kakafin tafan kwaya’abar kwai’afiy kakafin natun matar kwa bairi kwanan kwani’akiramih.
16 Ariee, dara baita rosoravore! Nímane irugari kakato dibe soikide re. Nímane enembodu emboro irugari inono irambi re. Nímane eghá reta rosoravore. Enembo einimi Tafaroro Ari Kamboda* ragarova be gajari mo, aná bee tefo gaa reta rosoravore. Tago, enembo dabako unona Tafaroro Ari Kambo rova auri eini goldi reta rouvia-da ragarova be gajari mo, ‘Unda be gajetua jo ambi adua, umó bouvu baita rouvie!’ reta rosoravore.
16 “Yababan boro kwanab! Mata fimih! A bai’obaiyenamaim sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait Tafaror Bar isan na’obaifaro, nati ana’obaifaro yabin en, baise orot yait Tafaror Bar wanawanan gold isan na’obaifaro, nati anao matanen i nakakafiy.’
17 Nímane beforo dinunu, kotú dibe soikide re. Aná goldi Tafaroro Ari Kambo rova vitia, aná jo kakara irambi re. Tago, Tafaroro Ari Kambo aná kakara bee re. Aghá-gea, Tafaroro Ari Kambomi eaveta, aná auri goldi beago kakara aghago eta rouvie.
17 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, gold o Tafaror Bar? Baise Tafaror Bar i gagamin anayabin i wanawananamaim gold i kakafiyih himatar ti’inu’in.
18 Nímanda irugari sembago eini mo, eghá reta rosoravore. Enembo einimi Tafaroro Ari Kambova vitia vesa dungari faroda ragarova be gajari mo, aná ‘Bee tefo’ gaa regegeta rosoravore. Kotú, enembo dabako unona vesa faro etova dungeta rousua-da ragarova be gajari mo, ‘Unda be gajetua jo ambi adua, umó bouvu baita rouvie!’ reta rosoravore.
18 Iban maiye sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait sibor ana gem kakafiyin isan nao’obaifaro, nati anao baifaro i yabin en, baise gem kakafiyin afe’enamaim siwar isan na’obaifaro nati ana’obaifaro i nakakafiy.’
19 Amó rekago rere. Nímane enembo dibe soikide re. Aná vesa faro etova dungeta rousua, aná jo kakara irambi re. Tago faro, aná kakara bee re. Aghá-gea, vesa dungari faromi eaveta, aná vesa dungeta rousua, kakara aghago eta rouvie.
19 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, siwar o sibor ana gem kakafiyin tafanamaim siwar tena kakafiyin kakafiyin temamatar i gagamin?
20 Aghá-gea, enembo avona vesa dungari faroda ragarova be gajadua, umó aná faroda ragarova kotú eini-eini nanjogo aná faroda etova vitia-da ragarova be gajaita rouvie.
20 Isan imih orot yait sibor ana gem kakafiyin isan eobaifaro, sawar etei nati gem tafaramamaim ti’inu’in auman isah eobaifaro.
21 Aghagonu, enembo eini avona God du Tafaroro Ari Kamboda ragarova be gajadua mo, umó aná Tafaroro Ari Kamboda ragarova, kotú God aná Kambo rova vitia-da ragarova be gajaita rouvie.
21 Na’atube orot yait Tafaror Bar isan eobaifaro, i God nati wanawananamaim ema’am auman isan eobaifaro.
22 Kotú ari dabako aghagonu, enembo eini avona uutuda ragarova be gajadua, umó avo asumbari uutuva vitia, kotú God aná avo asumbariva asumbea vitia-da ragarova beago, be gajaita rouvie.
22 Naatu orot yait mar isan eobaifaro i God ana urama’ama efan isan eobaifaro, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
23 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Agho Dari reiria aghagonu urota, nímanda aayova vitia-da eini-eini ijoijokoko eto-bato ararugha, dorea, kotú bava aghagonu bua, dibe ingo ungagha itia, anada rova dabako God du ututa rosoravore. Aghá egegeta rosora, aná taubana re. Tago, Agho Darida gaga bouvu bee, jo ambo-ambo ambi egegeta rosoravore. Agho Dari bouvu bee rera mo, enembo nanjogodava vesa inonova ari, kokomanadu neno mema ea sonembari, kotú God da unonu egegari-du reirie. Eini-eini ijoijokoko eta rosoravore. Tago eini-eini jojabebei nímane jo ambi eta rosoravore.
23 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Kwa i fiyow yamurih gewasih, bay hai momon, bay matah haibaib gewasih i roumukur kwayai God kwabitin, baise ofafar gagamih ma gewas isan, kabeber, bosunusunub isan eo i kwakwahiren. Ofafar iti i gagamih, gewasin i kwatabosiyasiyar ofafar afa auman.
24 Ariee, dara baita rosoravore! Nímane irugari kakato dibe soikide re. Nímane emboro enembodu irugari inono irambi re. Eini-eini ijoijokoko kaifa eta rosoravore. Tago, agho dari bouvube jo kaifa ambi eta rosoravore.
24 Bonawiyenayah mata fim! Ofafar rimiyafof totomar i kwarurububuna, baise camel koun butun i kwatotonan.
25 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Embó eini uvu undari aagha, kotú tevoda tamo isaghavanu seghea, rova jo seghambi eta rouvia aghago, nímanda neno roo daghari arimi kotú kokomanadava neno righambi bubugarimi beda ea vitie.
25 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee wanawanan rerekabih! A kerowas naatu a tew ufuhine i kwasasouwen, baise wanawanah i kato rabirabih, bain, bai’o’orot, kabat, gamin baiyow awan karatan inu’in.
26 Moses da Gaga kaifa kakato, nímane dibe soikide mane re. Sei uvu undari aagha, kotú tevoda roonu seseghege! Aghá egegadora-mi ata, eto tamo beago taubana aita rouvie!
26 Mata hifim kwabobosa Pharisee! Gewasin a tew naatu a kerowas wanawanahine wan kwanasouwen, saise ufuhine auman boro hinigewasih.
27 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Nímane enembo itari uje segheaveta isaghava saghai eta rouvia, aghago re. Tago, rova amburari enemboda sirurumi beda ea iriaveta, andoro betea eini-eini dano masa eta rouvia, aghago re.
27 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee. wanawan rerekabih! Kwa a’itinin i rah ufunane tewowab gewas ebatabat na’atube, baise wanawanan i orot babin hai rarik awan karatan masin kakafin.
28 Ariee, dabako aghagonu, nímane gerurota, natofo jede nímane enembo taubana gaa regegeta rousue-tago, nímanda neno rova aná aghagago arimi, kotú ari akokogomi beda ea vitie.
28 Imih kwa ayumat i nati na’atube, ufunane sabuw matahimaim a’itinin i gewasin, baise wanawananamaim a kakafin naatu a tafasar i ra’at.
29 Ariee, dara baita rosoravore! Moses da Gaga irugari kakato, kotú unda Gaga kaifa kakatodedu eghá rere: nímane tefo aghagago eta rosora enembo re. Feroveta mane nímanda mambube manemi dedeguturieta ambubuguturia-da uje mane nímanena itia simbugeta rosoravore, kotú dinunu tefo enemboda uje manenu nímanena simbugeaveta, gari taubana eta rousue.
29 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee, wanawan rerekabih! dinab oro’orot hai yawas gewasih naatu sabuw hai yawas mutufurih himomorob hai rah i kwabobuna’en kwama kwabi’aburen.
30 Aghá egeguturera-da bee mo, nímane eghá reta rosoravore. ‘Namonde anda mambube mane vitiria fefera aghade iririgasira mo, númane feroveta mane dedegeaveta ambubugeta uria aghago, jo ambi egegasire.’
30 Naatu kwao, aki ai a’agir hima’am hai veya’amaim bairi ata ma’am aki boro men dinab oro’orot ata rauw hitamorobomih.
31 Tago, nundubea gigige! Embó eini daiyagha nundubeta rouvia, unda imendi beago dabako aghago nundubeta rouvie. Nímane nendufa kukuviguturota viteravore. Nímane ferovetada uje itia simbuguturota reisi-irugutoravore, nimambube mane donu nundubeta egeguturia, kotú egegeta egeguturia, dabako aghagonu egegasiravore. Nimambube mane feroveta dedegeta uria-da imemendi bee, aná nímane re.
31 Imih nati turamaim kwa taiyuw kwao’orereb kwa uwatanah i dinab oro’orot hi’asbunubunuw himorob.
32 Amindu, nimambube maneda donu egegeta uria, aghagonu egege, ya sidara ae!
32 Imih abisa uwatanah hibubusuruf hisisinaf i kwaisawar nuhi efot.
33 Nímane enembo akokogo, angoghoda sasingu re. Nímane daiyagha ea, ari akokogoda mino utaita rouvia kambesi doa seserigado? Nímanena aná kambesi doa serigea yari itoko jo inono irambi re.
33 “Kok hai yumat! naatu kok natunatun! God ana baimakiy boro kwanahaiw?
34 Amindu, amó feroveta manede, enembo beforo gari kakatode, kotú irugari kakatode nímandava yari-du ninengaita rore. Dumeni nímanena nandia ifatarava dedegaita rosoravore. Dumeni emboro dumeniva dedegadi ambubugaita rousue. Kotú dumeni nandia, nghaĩ itari kambova fisuraita rosoravore, kotú dumeni tuvituradi-gea sumbua ya, naa einivareta furá, einivareta egegaita rousue.
34 Isan imih a tur ao’owen, dinab oro’orot, bai’obaiyenayah naatu orot not wairafih boro aniyafarih hinan. Baise boro kwanabow kwanarauw hinamorob, afa boro kwana’onafih, naatu boro kwanarouw hinamorob, afa boro Kou’ay bar wanawanan kwanawabirih, naatu bar merar ta ta’amaim kwaninunih kwanaremor.
35 — ausente —
35 Sinaf ana an nati isan, sabuw gewasih himorob hai rara susuwa anabit etei boro kwa tafa nayen baimakiy kwanab. Abel orot gewasin momorob ana veya’ika re na Berakiah natun Zechariah, iti Tafaror Bar naatu sibor kakafiyin hai founamaim kwarab momorob i ana veya’amaim tit.
36 — ausente —
36 Imih tur anababatun a tur ao’owen, Sabuw himorob hai rara re’er hai bit etei kwa iti boun yawasih kwama’am boro kwanab.
37 Ariee, Jerusalem enembo, nímane feroveta mane dedegeaveta ambubugeta rousue. Kotú God na, nímane irugota, jebuga tumanadu irari tatambugadi rea, enembo ninengeaveta futa rousua-nu singoimi dedegeta rosoravore. Amó fefera oruabe nímanda sasingu bua, danode aita rea, eto-bato kokora nuemi memendi bua, fakina tuva danode ea kaifa eta rouvia aghagonu aita urere-tago, nímane injigha egegutureravore.
37 “O Jerusalem, Jerusalem! dinab oro’orot etei i’asbunuw himorob, naatu kob abarayah hiyunih hinan etei kabayamaim irauw himorob. Mar etei a kok kwanekwan umau’umaim natunat atabuwih hitan ta’imon hitamatar. Kokorere natunatun ita’imonih ebaba’afuwih na’atube, baise o men kafa’imo baibasit itu.
38 Amindu nímanda Tafaroro Ari Kambo* doa serigota, abaya kambo aghago aita rouvie.
38 Isan imih a bar a merar boro hinakwahir naowarar.
39 Atá, amó nímandu eghá rere: oreki reta yaita rouvia, nímane amó jo rekago gigigambi irogo, ambova amó kaverea fururota gigigea, eghá regegaita rosoravore, ‘Orokaiva orokaiva! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore!’”
39 A tur ao’owen ayu boro men kwana’itu maiye’emih. Ana maramaim kwanao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab.’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.