Mateus 21
God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI
1 Aghá urieta, Iesu unda ambo nimbide furia, bogu naa Jerusalem bubaita igiguturota, naa ijoko eini Betfeij ooto ragaro Olivi vitia anava bubua, unda ambo nimbi ungagha sei ninenguturota,
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 eghá ririe, “Igige, naa eini nímanda dibe kena vitia anava teteruguturota, donki tovea unda mendigha buri ari vitia-nu tambaita rosoravore. Ananu vuregea bua, andava fufuge!
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 Atá enembo avona, daiyagha radua mo, undú eghá regege, ‘Jojabee na uno etue.’ aghá radi ningadua mo, gaimbo ambi doata, bua fufugaita rosoravore.”
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 Iesu aghá uria-da bee mo, feroveta einida riria gaganu furá gaa bee ari-du rirota, aghá uria, aná evere:
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 “Saion* ootova vitia enembodu eghá radi rere,
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbi aria, unda ungá undú daiyagha isuri uria aghagonu egeguturie.
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 Aghá ea, aná oka donki mendigha bua kaverea furia, númanda etova asugari anada etova beisi urieta, Iesu vitia asumbuturie.
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Iesu aná oka donki etova asumbea furueta, enembo oruaruabe númanda etova asugari mane kosugea, emborova beisi egegutueta, enembo dumeni aria, ika igi manenu didivegea bua, emborova beisi egegutueta,
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 aná enembo oruaruabe Iesu da dibe kena kotú ambo kena jiria igiguturota, areguturota eghá regeguturie, “Orokaiva! Devit da Mendidu raga regegore! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore! God du raga regegore! Orokaiva!” |src="12 TriumphalEntry_LB00315B.tif" size="col" loc="21:7-10" ref="Matyu 21:9"
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Aghade, Iesu umó Jerusalem bogu naava teterueta, naa duduna egegutueta anava desuturia enembomi eghá regeguturie, “Ená avouvi?”
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 Aghá regeguturieta, aná aregututa igiguturia enembomi mino eghá regeguturie, “Galili Frovensiva naa Nasaret reta reifia feroveta eini, ragaro Iesu, umó re,” aghá regeguturie.
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Iesu aria, Tafaroro Ari Kamboda* ghouka rova terua, anava vesa dungarida dii oka utua guri buta rousuria enembo tuviturota, guri yayo ari enemboda farode guridenu bua righia saveregea, dii uku utua, guri reisi-rururia enemboda asumbari beago righia savereguturie.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 Aghá ea númandu eghá ririe, “God da Gaga bukava eghá gembari vitie, ‘Anda Kambo aná benunu ari kambo re. Tago, nímanena egegetueta, anda Kambo aná bagia enemboda nungegi ari kambo aghago ea vitie.’”
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Anada ambova, enembo dibe soikide, kotú eka ingo takembari manedemi furia, Tafaroro Ari Kambo rova Iesu dava desiturieta, unona númane urieta jejebuguturie.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Avore, Iesu na Tafaroro Ari Kambo rova ivata anogha uria-nu gerurota, kotú sasingu mane gangoro egegea, Iesu du, “Devit da Mendi du raga regegore!” regegutueta niningigea, fristi* maneda kokotofu, kotú Moses da Agho Dari Irugari kakato* dano neno akokogo egeguturie.
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 Aghá egegea, Iesu dava uriga egeguturie, “Ená sasingu maneda reisi-ria gaga, imó rei-niningora?” Aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe, “Rei-niningore-tago, God da Gaga eghá gefiria mo, nímane jo irugambi ra? ‘Imó sasingu mane kotú soká mane indú emboro taubanava raga regegari-du simbugutureravore.’”
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 Aghá rea, umó aná enembo avo doa erea bubua, Betani naava evaita arie.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Rifogha Iesu kaverea, Jerusalem bogu naava irurota, baimana itatama urie.
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 Aghá urota, ika simbia avo emboro kasava jiria irieta gia vorea aria iruruturia mo, bee eini tefo, igi nuenembo irieta gerurie. Amindu aná ikadu eghá ririe, “Imó rekago bee eini jo ambi aita roravore.” Aghá ririeta, aná ika gaimbo ambi gharasa urie.
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Aghá ueta, unda ambo nimbi gigigea, bee duduku-dadaka egegea, eghá regeguturie, “Daiyagha aná ika simbia mo, tutomi gharasa etu?”
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Anona nímandu isagha rore: gaabee urota, mana-mana egegambi adora, nímane anda oreki ená ika simbiadu etora aghagonu egegaita rosoravore. Kotú ená nuenembo irambi re. Nímane ená dafarudu eghá regegasira, ‘Sofú ea vorii, karajeva juradi!’ regegasira, aghá asue.
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 Nímane gaabee egeguturota, dodu benunu egegadora, aná utota bubugaita rosoravore.”
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Iesu aria, Tafaroro Ari Kambo* rova terua, enembo irugutua aghade, fristi* maneda kokotofude, kotú Jiusi enemboda babarigaridemi Iesu dava furia, uriga egeguturie, “Avona retueta, imó ená buro ro? Kotú avoda ragarova imó ená buro eta ro?”
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Amó beago nímandu uriga eini aitare. Anda urigada mino regegadora mo, amó avona ririeta, ená buro rora-nu rata niningigaita rosoravore.
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 Avota, regege, ningore, Jon Bafutaito Ari Katoda bafutaito arida ano God dava rururia aĩ, endava enembodava rururia, aĩ, avodava rururia-nu regege, ningore!”
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Kotú, namonde amó ‘Endava enembo dava’ regegadora mo, namonde amó aná enembodu oru rosore. Anada bee mo, númane dano, Jon aná feroveta eini gaa regegeta rousue.”
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 Amindu, númane mana-mana ea, mino eghá regeguturie, “Námane jo tanana irambi re.”
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 “Atá, ená gaga nundubea gigige! Embó eini unda sasingu ungagha re. Umó sei iya, unda mendi begodu eghá retue, ‘Anda mendi, oreki imó ii, vaini aayova buro adi!’
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 Tago, umó sei injigha urota, ‘Amó jo yambi aitare’ retue-tago, ambova umó neno kaverea iye.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 Kotú aná embó iya, gaga dabako aghagonu mendi ambodava retueta, mino, ‘Avore, amó aitare,’ retue-tago, umó jo ya buro ambi re.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 Atá, sasingu nianami numamoda uno ambo etu? Regege, ningore!” ririeta, númane, “Aná mendi begomi etue,” regeguturie.
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 Anada bee mo, Jon Bafutaito Ari Kato seibe furia, nímandu ari-bari taubanada emboro iruguturie-tago, nímane umó jo gaabee egegambi re. Tago, takesi bari kakato, kotú evevetu emborova viro urota jijiregari manemi Jon da gaga ambo-ambo egeguturie. Nímane aná gigigutureravore-tago, nímane jo neno kaverea, umó gaabee egegambi ureravore.
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 Kasia gaga eini raita roreta, niningege! Aayo numamo eini unda endava vaini da ghavesi govea, kara ea ovenembea, vaini bee simbia muu barida oruko simbugea, vaini kaifa ari kakatoda ghagha yafabe eini itia, guri utota baita rea, aná kaifa kakatoda ingova utue. Aghá ea, aná embó erea, roo enda einiva iya asumbetue.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Aná ghavesida vuvuri rugari-da fefera bubieta, aná aayo numamo unda boanda bua furari-du rea, unda sabua* kakato ninengetueta igigetue.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Iya bububugetueta, aná aayo kaifa kakatomi aayo numamoda sabua kakato nandia, eini dea babaregetue, eini dedegetueta ambue, kotú eini singoimi dedegetue.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Avore, ambova aná aayo tofo erea, unda sabua kakato itoko oruabe ninengetueta iya bububugetua mo, aná aayo kaifa kakato erea, ari dabako aghagonu egegetue.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 Bee ambova aná embó unda mendimi yari-du rea, ninenguturota eghá nundubetue, ‘Oreki, anda mendimi yaita rouvia-du verua egegadua-jogo.’
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 Tago, aná aayo kaifa kakatomi aná embóda mendinu gia, mino-mino eghá regegetue, ‘Oná gimasa aná aayo tofoda mendi enanu etia bubie. Egege, namonde umó dedegota amburota, numamoda eini-eini namonde amó tofo egegore!’
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 Aghá regegea, númane aná mendi nandia bua, aayo isaghava fugetueta bubieta dedegetueta ambue.
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 Atá nundubea gigige! Aná aayo númamo furadua mo, aná aayo kaifa kakatodu daiyagha adu?”
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 Aghá ririeta, anava desituria enembo mino eghá regeguturie, “Avore, umó aná aayo kaifa kakato akokogonu data ambubugaita rousue. Anada ambova, unda aayo bua, vaini da bee siroraita rouvia feferava, unda boanda bua kaverea ututugota, umó baita rouvia enembodava utaita rouvie.”
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “God da Gaga eghá gefiria mo, nímane jo irugambi ra?
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 Aghá-gea, nímandu eghá rere: ambova God da natofo* jo nímane kaifa ambi egegaita rosoravore, kotú nímane jo unda natofoda rova terambi egegaita rosoravore. God na unda uno eta rouvia enembonu gateguturota, númanena unda natofo kaifa egagari-du raita rouvie.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 Atá enembo avona aná singoi etova juradua, dea bebejegea, ito-fakono aita rouvie. Avotago, aná singoimi avoda etova juradua, umó fatia betota enda nindaita rouvie.”
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Aghá ririeta niningigea, fristi* maneda kokotofu, kotú Moses da Gaga Kaifa kakatode* tanana egeguturia mo, Iesu númane nundubuturota, aná kasia ririe.
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 Ananu tanana ea, númane neno akuago egeguturie-gea, Iesu nandia bundaita rea, emboro tava egeguturie-tago, enembo oruaruabe umó aná feroveta gaa regegutua-du, oru egeguturie.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.