Mateus 15

God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Aghade, Moses da Gaga kaifa kakatode*, Irugari kakatodemi, Jerusalem reta furia, Iesu dava danode desea, uriga eghá egeguturie.
1 Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hina Jesu hibatiy hio,
2 “Dodu inda ambo nimbi namonde anda mambube maneda evovo donu iruguturia-nu ambo-ambo egegambi irirota, ingo seghambi dongorogha undari bua reisi-undi?”
2 “Aisim o a bai’ufununayah, bai’obaiyen ata a agir hibitit men tebobosiyasiyar, naatu umah sauwena’e ere kato auman bay te’au?”
3 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe. “Atá, nímane dodu nimambube maneda evovonu gaabee urota, God da Agho Dari bebejegeta roso?
3 Jesu iyafutih eo, “Bo kwa aisim God ana obaiyunen tur kwa’astu’ub uwatanah hai binanakwar kwabi’ufunun?
4 Atá, niningige! God eghá ririeta, Moses na gefirie, ‘Nie nimamoghadu sabua* urota, númanda gaga ningia ambo-ambo egege!’ kotú gaga eini evere: ‘Avona nue numamodu tauga kavavana radua-nu, dedege, amburoe!’
4 Anayabin God eo, ‘Hinat tamat kwanakakafiyih’ naatu ‘yait hinah tamah isan tur kakafin na’u’uwih i boro hina’asabun namorob.’
5 — ausente —
5 Baise kwa a bai’obaiyenamaim, orot ta boro hinat tamat isah iti na’atube inao, ‘Sawar iti o atabibaisi i God ana siwaramih ayai, imih boro men karam anibaisi.’
6 — ausente —
6 Sinaf iti na’atube’eban hinat tamat kwakakafiyih? En! Baise, kwa asinaf iti’imaim God ana obaiyunen tur kwayara’iy kwa taiyuw abai’obaiyen kwabi’ufunun.
7 Nímane aghagago eta rousua enembo re! Feroveta, Aisaia nímandu nundubuturota, gaa bee gefiria, aná evere.
7 Wanawan rerekabih! Isaiah i tur anababatunamaim kwa isa eo kirum,
8 ‘Ená enembo númanda bemi amó kakara ari gaa reta rousue-tago,
8 ‘Iti sabuw ufurihiwat ayu tirursagiyu, baise hai notamaim i ef yok na’in tema’am.
9 Númane andú tumogha baĩ eta rousue.
9 Hai kwafiren ayu isou i wanawanan nikuwat; men basit orot hai notamaim ofafar hikikirum sabuw kwati’obaiyih hiti’ufunun.’”
10 Aghá rea, Iesu na ririeta, natofo jede danode desiturieta, eghá ririe, “Nghaĩ javea niningigea tanana egege!
10 Imaibo Jesu rou’ay eaf ayuwih iuwih eo, “Abisa ao kwananutanub kwananowar naatu kwanasinaftobon yabin kwanab.
11 Enembo donu undiaveta, beva reta iiava, urova voreta rouvia-mi jo ata, enemboda neno roo bebeta ambi aita rouvie. Tago, gaga donu enemboda beva reta bubuta rouvia-mi ata, enemboda neno roo bebeta aita rouvie.”
11 Abisa orot awanamaim erur i men biyan ebobokarit, baise abisa orot awanamaim etitit i biyan ebobokarit.”
12 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbimi furia undava, uriga eghá egeguturie, “Moses da Gaga Kaifa kakato* aná gaga niningigetua-mi, númanda nenova gaitueta itatama akuago rousua, imó gera?”
12 Imaibo bai’ufununayah hina Jesu hibatiy, “Pharisee abisa i’o isan hai naniyan ibi’afiy iso’ob?”
13 Aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe, “Atá ika mane anda afa uutuva vitia-mi jo govambi uria, dano fisugaita rouvie.
13 Jesu iyafutih eo, “Ai menatan ayu Tamai maramaim men tatanum i boro an wairoron etei na’uy ra’ah.
14 Númane dibe soikide, kotú dibe soikide maneda beforo righari mane re. Atá, embó dibe soikedemi, dibe soikede eininu unumbea yadua, ungá umó kavava juraita rousue. Aghá-gea, númane do-gea avo igigoe!”
14 Nati Pharisee biyahimaim kwanahaiw, anayabin i matah fim na’atube sabuw afa matah fim tibi’unawiyih, naatu boro etei hinan hub hinare.”
15 Aghá ririeta, Pita na eghá ririe. “Námandu aná kasia gaga retora-da beenu isuri ege, niningigore!”
15 Peter eo, “Oroubon anayabin kuo anowar.”
16 Aghá riria-du, Iesu na mino ririe. “Nímane beago, daiyagha mana-mana roso? Nímane jo niningigea nundubambi eta rosoravore.
16 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa auman boro’ika tur hai yabih men kwaso’obamih?
17 Nímane gigige! Eini-eini domi enemboda beva vorari, aná iiava uro vareta, iiava isaghava bubuta rouvie.
17 Abistan awatamaim erur i en kabutitamaim etit naatu en uratane ere’er i kwaso’ob ai en?
18 Tago, eini-eini domi, enemboda neno rova reta fuava, beva reta isaghava bubuta rousua-mi eaveta, enemboda neno roo bebeta eta rouvie.
18 Baise abisa awatamaim etitit i dogor wanawananane etitit, naatu i boun orot biyan ebobokarit.
19 Anada bee mo, ená eini-einimi enemboda neno rova reta fuava bubuaveta, enembo bebeta egegeta rousue: nundubari akokogo, enembo data o righota amburari, komanada evetu o embógha viro kombo kivumi ari, viro kombo tefo-tafo ari, bagia ari, koto feferava gaga gaveranu rirota, osagho fumbari, kotú komanada tamova gavera rari re.
19 Anayabin abisa orot dogoromaim etitit i not kakafin, sabuw rauw morob, turanah a’aawah ufuh na, baiwa’an kwanekwan, bain, baifufuwen, naatu yanuw koutabitabir.
20 Ená ari-barimi eaveta, enemboda neno roo bebeta egegeta rousue. Tago, ingo seghambi undari bua undadua-mi jo ata, enemboda neno roo bebeta ambi aita rouvie.”
20 Iti sawar i boun orot babin ebi’afiy, baise uma sauwena’e ere kato bay ina’aa boro men ni’afiyimih.”
21 Anada ambova, Iesu unda ambo nimbide aná kambesi doa, gitofoda bogu naa ragaro Tair de, Saidon deda roo endava arie.
21 Jesu nati efan ihamiy naatu in tafaram Taiya Sidon hairi wanawanahimaim bar merar afa imaim tit.
22 Aria buburiturieta, abua Kenan evetu eini aná kambesiva vitiria-mi Iesu da bingá niningurie-gea, furia, Iesu dava jiigha gaagha koko fugia ririe. “Ae, Jojabee, Devit da Mendi andú neno mema ea sonembadi rere! Anda ariri taimu akuagomi asugetueta, mema jojabe itatama eta rouvie.”
22 Canaan babin nati’imaim ma’ama na Jesu isan rerey eo, “Regah, David uwan, kukabibiru; ayu natu babitai i demon kakafih wanawanan hirun hiforatoun hibonawiy bai’akir kakafin maiyow ebaib.”
23 Aghá ririe-tago, Iesu umó aná evetudu gaga mino jo rambi urie. Aghá ueta, unda ambo nimbi furia, undú rea bera-bera urota, eghá regeguturie, “Ená evetu namonde anda ambova jiigha deĩ rouvieta. Ninenge, serigea yae!”
23 Baise Jesu men babin isan tur ta eo. Imih ana bai’ufununayah hina hifefeyan hio, “Babin ku’u sa’ab en, rerey ufut enan.”
24 Aghá regeguturieta, Iesu na aná evetudu eghá ririe, “God amó jo abua-abua dumeni sonembari-du ninengota furambi re. Námanda abua Israel enembo emboro taubanadu mana-mana urota vitia-nu sonembari-du rea, amó ninenguturieta furere.”
24 Jesu iya’afutih eo, “Orot Natun nan i Israel sabuw sheep na’atube hikasiy hima’am akisih isah na.”
25 Aná evetu Iesu da gaga niningurie-tago, unda dibeva koubomi jengirea eghá ririe, “Jojabee amó sonembe!”
25 Baise babin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah Jesu kwibaisu.”
26 Ririeta, Iesu na eghá ririe. “Imó gi, sasingu maneda undari bua ninodu utari, aná jo taubana irambi re.” ririeta, aná evetu umó eghá ririe,
26 Jesu eo, “Kek hai bay men karam boro tanarouw nare haru hina’aan.”
27 “Jojabee, aná gaa bee re, avotago, undari dirota, susundo numamoda farova reta jua voradua, nino manemi undita rousue.”
27 Babin iya’afut eo, “Turobe Regah, baise bay momosarih tamah ana gemane tere’ere haru tebow te’aa.”
28 Aghá ririeta, Iesu na aná evetudu eghá ririe, “Evetu, inda gaabee ari jojabe re. Amindu, inda donu uno etora, indava seibe siroretue,” umó aghá ria, aghade aná evetuda ariri, jebuguturie.
28 Imaibo Jesu eo, “Babin o a baitumatum i ra’at kwanekwan, imih abisa kukokok i namatar.” Naatu nati ana maramaim natun babitai yawas.
29 Anada ambova, Iesu aná kambesi doa, Galili Sao kasava gegerea aria, ootova vitia, avo asumbuturie.
29 Jesu efan nati ihamiy naatu Galilee harew kukuf rewarewan remor in, imaibo oyaw ta sisibinamaim yen in tafan mare.
30 Aghá urieta, enembo natofo oruabe undava fururota, eka ingo dimbari, dibe soikide, be gungade, kotú dumeni oruabe tigia furia, Iesu da eka tuva ititurieta, Iesu na urieta jejebuguturie.
30 Sabuw moumurih maiyow hai sabuw ah kafikafirih, matah fim, ah umah murumurubih, awah gugih naatu sawusawuwih afa moumurih maiyow auman hibow hina Jesu nanamaim hiya, naatu etei’imak iyawasih. Sabuw matah fim ah umah murubih hina Jesu biyan titit|alt="blind and lame come to Jesus" src="CN01785b.TIF" size="col" loc="Mat 15.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.30"
31 Aghade, natofo jede fufuguturia-mi, aná eka dimbari erea, deĩ uria-de, ingo dimbari ingo ruruguturia-de, be gunga gaga regeguturia-de, kotú dibe soiki roo gia iruruturia-denu gigigea, bee duduku-dadaka egeguturota, Israel enemboda God du raga regeguturie.
31 Awah gugih tur hio, ah umah murubih higewasin, ah kafikafirih hibat hiremor, naatu matah fim higewasin hinuw sawar hi’itah isan, sabuw hifofofor men kafaita. Naatu Israel hai God wabin hibora’ara’ah.
32 Aghade, Iesu umó unda ambo nimbi ririeta furia, danode desiturieta ririe, “Amó ená enembodu neno mema rore. Anada bee mo, númane fefera bakode eve namonde irieta, undari sidara etue. Amó númane undari undambi ninengari injigha rore. Anada bee mo, rourogo, undari tefo ninengota igiguturota, jua erea auve-degea rere.”
32 Jesu ana bai’ufununayah eaf hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Ayu sabuw aitih abiyababan anayabin hina bairi ama’ama veya tounu sawar naatu boun hai efanamaim men abisa ta ema’am boro hina’aan. Ayu men akokok a murumurubih aniyafarih hai ubar hinan. Hinanan boro efamaim bayumih hinigagamat.”Jesu masaw yanamaim eyoyoyoban|alt="disciples distributing bread" src="CN01718B.TIF" size="span" loc="Mat 15.32-38" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.32-38"
33 Aghá ririeta, Iesu da ambi nimbi erea, eghá regeguturie, “Ená enembode kambode tefo kambesi re. Amindu, namonde amó ená enembo desea vitia-da undari inonova doda bua, ená enembo unduduga?”
33 Naatu ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Iti arar yan bay boro menamaim tanab nakaram iti rakit gagamin tana’afuwagiy?”
34 Aghá regeguturia-du Iesu na ririe, “Atá nímandava farava ingari nanjogo viti?” ririeta, “Farava ingari ingo yoveni, kotú yoveniva ungagha re, kotú uvu oka ijoijokoko dumenide vitie.” regeguturie.
34 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy bai’ab kwabobotanen?” Hiya’afut hio,
35 — ausente —
35 Basit Jesu sabuw iuwih me yan himarir.
36 — ausente —
36 Jesu rafiy fafar seven naatu siy auman bow God ana a merar yiy, naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
37 Aghá urieta, aná enembo undidigea, inono bee egeguturieta, Iesu da ambo nimbimi kanda dano 7 bua, aná itoto fefendiguturieta beda urie.
37 Hi’aa etei yah iw, naatu bai’ufununayah bay sabuw hi’aa rebarebah hibiwanen sakasak etei seven hiwanfoten.
38 Aná undari undidiguturia embobo dano 4,000 re. Aghade, evevetu sasingu manede undidiguturie-tago, númane jo irugambi re.
38 Sabuw etei 4000 na’atube bay hi’aa, kek baibin men auman hiyabamih.
39 Anada ambova, aná enembo nineguturieta igigutueta, umó aria, ghaava* vorea, rekimbea kambesi ragaro Magadan arie.
39 Imaibo Jesu sabuw iyafarih hinan ufunamaim, wa bai rabon na tafaram wabin Magadan imaim tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.