Marcos 10
God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI
1 Aghá ea, Iesu aná kambesi doa erea, Judia Frovensi aria, uvu Jordan rekimbuturia-da ambova, natofomi bubua, undava desea irieta, fefera inono unda irugeta uria gaganu númandava iruguturie.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Aghade, Moses da Gaga Kaifa kakatomi* furia, umó kuvia gaita, eghá regeguturie, “Imó rege, niningigore! Namonde anda Agho Dariva embó unda evetu doarida emboro vitia?”
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Aghá regeguturieta, Iesu na númandu, mino eghá ririe, “Atá Moses mo, Agho Dari nimandu doreta ututuri?” ririeta,
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 númane mino undú eghá regeguturie, “Embó avona evetu doaita nundubuturota, unda evetu bee dodu doaita rouvia-da ingiso gembua utota bata, unda evetu ninengota yari-du rasua, Moses beago avore rasue.”
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Nímane beforode nenode dano fakara bee-gea, Moses aghá gefirie.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Tago, God da Gaga amindu eghá reirie, ‘Tutunova God endade uutude ea, kotú eini-eini nanjogo uria-da ambova embó ea, kotú evetu urie.’ Gaga aghago eini aná evere:
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 — ausente —
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 — ausente —
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Amindu God da bua danode takembadua, rourogo enembomi righia gategauve-degea rere.”
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Aghá rea doa, númane aria, kambova bubua terua, unda ambo nimbimi aná gagada beedu Iesu dava uriga egeguturie.
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Aghá regeguturieta, umó mino númandu eghá ririe, “Embó avona unda evetu doa, evetu reka yagera adua, umó aghá ea, viro kombo kasava ari embó aghago aita rouvie.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Aná emboro dabako aghagova evetu avona unda embó doa ya, embó rekadava vai adua, umó aghá adua-mi viro kombo kasava ari evetu aghago aita rouvie.”
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Iesu na ingo beforova ititurota sasingu mane ijoijokokoda tamova isambara ea simbugari-du rea, enembo dumenimi sasingu manenu bua undava fufuguturie. Aghá egeguturia mo, Iesu da ambo nimbimi injigha egeguturie-gea, gaa regeguturie.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Aghá egegutueta, Iesu neno akuago ea, númandu eghá ririe, “Sasingu mane mania buregata! Do-gea, andava fufugoe! Anada bee mo, avona neno kaverea, ená sasingu manego adua, númane God unda natofo* kaifa ariva teterugaita rousue.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Amó nímandu gaa bee rere, enembo avona God da natofo kaifa ari kambesiva teraita nundubuturota, sasingu manego ambi adua, númane jo teterugambi aita rousue.”
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Aghá rea doa, umó sasingu mane ingomi oghimbea rururota, unda ingo númanda beforova ituturota ea simbuguturie.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Anada ambova, Iesu rekago yaita rea, irueta, embó einimi sumbua furia, unda dibe kena koubomi jengiruturota, eghá uriga urie, “Irugari kato, imó embó taubana re. Amó daiyagha-daiyagha ea, tumanadu irarida jebuga ba?”
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Imó dodu andú taubana reto? Enembo eini avona jo taubana irambi re-tago, God umó unuka taubana re.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Atá, Agho Dari dano imó gari re. Amindu mania enembo eini data amburauveta, mania komana einida evetu o embógha kasava viro kombo ata, mania bagia ata, mania osagho fufirota, gavera rata, mania kokomana kukuvirota bagia ata! Nie nimamoghadu sabua* urota, númanda gaga ningia, ambo-ambo ege!”
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Aghá ririeta, aná embómi eghá ririe, “Irugari kato, amó sirorea, mendi ijoko vareta furera, ená vitera-va Agho Dari dano kaifa eta rore.”
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Aghá ririeta, Iesu kaverea, umó gia neno rururie. Ea doa, eghá ririe, “Imó dabako jo ambi viteravore. Ii, inda eini-eini dano bua utua, guri bua, makasi enembodu vesa ea doa, imó fu, anda ambova deĩ adi! Aghá adora, imó ambova ya gugua-ghayafa uutuva baita roravore,”
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Aghá ririeta, aná embóda gugua-ghayafa oruaruabe-gea, umó Iesu da gaga ningia, dibe be enjirogo-enjirogo urota, neno memagha dano kaverea arie.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Aghade, Iesu dibe unda ambo nimbidava urota, eghá ririe. “Enembo gugua-ghayafade furá, God da natofo* ari, aná fakarago bee re.”
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Aghá ririeta, unda ambo nimbi unda gaga ningia, duduku-dadaka ea mana-mana egegutueta, Iesu na rekago númandu eghá ririe, “Anda sasingu, God da natofo ari aná fakarago re.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Atá, oka kamero nu nundubea gigige! Umó ninongu tova jo terua ya, yoveniva bubambi aita rouvie. Atá, umó avo terari, aná rauko bee re. Tago, enembo gugua-ghayafademi God da natofo ari, aná fakara bee re.”
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Aghá ririeta, niningigea duduku-dadaka egegea, mana-mana egeguturie-gea, mino-mino uriga egeguturie, “Atá, imó aghá rera mo, jebuga avona badu?”
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Aghá regeguturieta, Iesu númane tatasegea gerurota, eghá ririe, “Enembomi ari jo inono irambi re-tago, God mo, eini-eini nanjogo ari inono bee re.”
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Aghá ririeta, Pita na Iesu du eghá ririe, “Námanda eini-eini dano ambomi utua doa, inda ambo tuvia fufugutare.”
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 — ausente —
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 — ausente —
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Tago, oreki kofiri rousua enembo oruabe kaverea furá, ambo egeguturota, ambova reisi-fua enembo furá ya, kofiri egegaita rousue.”
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Iesu kofiri jiria, unda ambo nimbi dano unumbea, Jerusalem igiguturota, aná gaga ririeta niningigea, unda ambo nimbi duduku-dadaka egeguturie. Kotú, enembo dumeni nemonde igiguturia, aná oru egeguturie. Aghade, Iesu unda ambo nimbi 12 nu bua airo jiria, undava donu siroraita rouvia-nu tutuno ea iruguturie.
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 Iruguturota, eghá ririe, “Niningige! Namonde amó Jerusalem reisi-vitifore. Yavá bubadora mo, Enemboda Jojabee* dubo ata, fristida* kokotofude kotú Moses da Gaga Irugari kakatodemi* umonu bua, data amburari-du regegaita rousue. Aghá ea, namonde amó Jiusi enemboda gitofoda ingova itaita rousue.
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Ititigota, umó bua, kuvia gegha rirota, visogha unda tamova ea, ikami dea, umó bua ya dedegota amburaita rouvie. Ambua, fefera bakode sidara ata, anada ambova umó rekago amburarivareta jebugea eraita rouvie.”
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Aghá iruguturia-da ambova, Sebedi da sasingu, Jems ungá Jon gha furia, undava bubua, eghá regeguturie, “Irugari kato, námanda uno eini, imó námandu adora?” aghá regegeturieta,
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandu donu ari-du reisi-rere?”
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Aghá ririeta, númane mino undú eghá regeguturie. “Inda kini da anode unana duroghade badora aghade, radi-gea, námane eini inda ingo beekenava, eini anda kenava asusumbore!”
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Aghá regeguturieta, Iesu umó daiyagha amburaita rouvia, ananu nundubuturota, númandu eghá ririe, “Nímane bee dodu benunu rosora, jo gerurota rambi rosoravore. Afana aagha andú utota bua dirota, mema itatama aita rora, aghagonu nímane itatama ari inono ra? Amó bafutaito fakarago adora mo, nímane dabako aghagonu bafutaito egegadora? Amó mema daiyagha itatama urota amburaita rora, aghagonu egegadora? Gigige!”
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Aghá ririeta, númane mino eghá regeguturie, “Námane inono re.” aghá regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Avore, nímane anda undaita rora aaghava undaita rosoravore. Kotú, amó daiyagha bafutaito egegota itatama aita rora, mema dabako aghagonu itatama aita rosoravore.
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Tago, anona anda ingo bee kena kotú anda kena asumbaita rousua enembo, gategari jo inono irambi re. Anda ingo bee kena o anda kena avona asumbaita rousua, aná Afa na undufa simbugea gategota asusumbaita rousue.”
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbi dano ingo ungaghami aná bego amboghada gaga regeguturia-nu niningigea, Jems ungá Jon ghadu neno akuago egeguturie.
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Aghá egeguturieta, Iesu ghogho ririeta, númane furia undava danode egeguturieta, eghá ririe, “Nímane reisi-geroravore, endava abua-abua avodu kotofu gaa regegeta rousua, númanda uno nuenembo egegaita rousue. Númanda tuva vitia enembodava ano tefo re. Númane aná kokotofu rera-da rari ningari re.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 Tago, nímanda rorova jo aghagonu egegambi aita rosoravore. Avona nímanda barirari jojabe aita uno adua mo, umó enembo nanjogoda sabua* aita rouvie.
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 Kotú, enembo avona kofiri righaita uno adua mo, umó nímanda rorova enembodu sabua aita rouvie.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Anada bee mo, Enemboda Jojabee* enembo nanjogodu sabua ea vitie. Enembomi undú ara-kera ari-du jo furambi re. Unda jebuganu ututurota, enembo nanjogo sonembota, jebuga bubugari-du rea furie.”
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Aghá rea sidara ea doa, anada ambova númane furia, Bogu Naa Jeriko buburiturie. Kotú, anavareta unda ambo nimbide, natofo oruabe nemonde dano igiguturie. Aghade mo, Timeus da mendi dibe soikide, ragaro Bartimeus na emboro kasava asumbea begera urota vitirie.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Atá, umó avo asumbea irirota, Nasaret embó ragaro Iesu furia utuvako ueta ningia, tutuno ea koko rirota eghá ririe, “Iesu, Kini Devit da mendi God na utaita riria, imó re! Amindu, neno mema ea, amó sonembe!” rieta,
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 enembo oruabe umó be doari-du bureguturota regeguturie-tago, umó jo itoko doambi re, umó koko rirota, rekago be jojabe ghogho ririe, “Ariee! Devit da Mendi, andú neno mema ea, sonembe!”
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Aghá ririeta ningia, Iesu tukú ea jiria, eghá ririe, “Regege, furota gare!” ririeta, númane aná embó dibe soikidedu be fugia eghá regeguturie, “Neno gangorogha ere! Iesu, imó furadi reirie.”
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Aghá regeguturieta, Bartimeus unda sokua kosugea fugea doa, duduku ea erea, Iesu dava furie.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Furia buburiturieta, Iesu undú eghá ririe, “Amó indú donu ari-du uno ro?” aghá ririeta, aná embó dibe soikidemi mino eghá ririe, “Irugari kato, inona rasueta, anda dibe ifegasueta rifoda unana gasire!”
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Avota, ii, inda gaabee arimi imó jebugetoravore.” aghá ririeta, aná embóda dibe ifeguturieta, umó erea, Iesu da ambova arie.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.