Lucas 13

God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Fefera dabako aghade, enembo dumeni avo desuturia-mi, Iesu du eghá regeguturie, “Galili enembo dumeni God du vesa dungitueta aghade, Pailat na númane nandia derurieta ambubuguturie.”
1 Nati ana veya’amaim sabuw afa hina hitit, Galilee sabuw sibor hiya’aya wanawanan Pilate rouw himomorob isan Jesu ana tur hi’owen.
2 Aghá regeguturieta, Iesu na númandu mino eghá ririe, “Aná Galili enembo emboro aghagova derurieta ambubuguturia, aná nímane reisi-nundubutora mo, gaa bee númane ari akokogo ari enembo ra, tago Galili enembo dumeni mo ari akokogo ambi enembo ra, aĩ?
2 Naatu Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot Galilee wanawanan nati sabuw hai bowabow kakafih ra’at sabuw afa hinatabirih imih biyababan nati na’atube hibai himorob?
3 Tefo, amó nímandu eghá rere. Nímanda ari akokogo jo isagha ea dodogambi adora, nímane beago emboro dabako aghagova ambubugaita rosoravore!
3 Baise en! A tur ao’owen bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.
4 Kotú, aná enembo 18 Sailoam anava, kambo yafabeva irieta, borea fafoturieta ambubuturia númane ari akokogo enembo reisi-nundubutora-tago, Jerusalem enembo dumeni mo ari-bari akokogo ambi enembo ra, aĩ?
4 Naatu sabuw 18 Siloam bar gagamin tafan katub re rabih himomorob, kwanotanot Jerusalem wanawanan i akisih hai tafasar ra’at sabuw afa hinatabirih, imih nati na’atube himorob?
5 Tefo! Nímanda ari-bari akokogo jo isagha ea dodogambi egegadora mo, nímane beago emboro dabako aghagova ambubugaita rosoravore.”
5 Baise en! A tur ao’owen, bowabow kakafihine dogor baikitabir kwanab, baise boro kwanamorob i himomorob na’atube.”
6 Iesu númandu kasia eini eghá ririe, “Embó eini ika ragaro baganu unda ghavesi vaini aayo rova govetue. Atá, fefera eini umó aná ika bee righadua gaita iye. Avotago, aná ika bee eini jo righambi etue.
6 Imaibo Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Veya ta orot ana masaw wanawanan ai fafou tanum yen ra’at. Naatu veya ta ro’oh isan tit na nura’at baise men ro’on ta itin.
7 Amindu, unda aayo kaifa ari katodu eghá retue, ‘Ghaeko bakodeda rova amó eve iru-furu urota, ená ikava bagada bee eini jo gambi re. Umó tefo jiria irirota, endava undari taubana mane dumeni unona jijimu ea tefo auvota! Vege, juroe!’
7 Basit nati masaw ana kaifinayan isan eo, ‘Aro, kwamur tounu wanawanan ai iti afe’enamaim ro’on men kafa’imo ta aitin. Akokok inatar nare asir bat ata me ebi’afiy.’
8 Tago, unda aayo kaifa katomi eghá retue, ‘Barirari, do-gea, ghaeko dabako jiria irirota, unda rurunu duria ovenembea, eini-eini betari manenu unda ruruva itia gare.
8 Baise orot ai ana kaifinayan eo, ‘Regah inihamiy kwamur ta’imon nabat tana’itin, ayu boro anamaim hub anab hain ana yai tana’itin.
9 Kotú, ghaeko dabakoda rova bee mane righadua mo, avore, atá, bee righambi adua mo, rege-gea, vegea fugore!’”
9 Maras kwamur ai nabiw na’at basit gewasin, boro tanihamiy nabat, baise men nabiw na’at, imaibo boro inatar nare ina’afun.’”
10 Nangu Undari Fefera einiva, Iesu God da nghaĩ itari kambo* rova nghaĩ ititueta,
10 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Baremaim ma sabuw bi’obaiyih.
11 evetu eini taimumi asugea, eka ingo difirieta, ghaeko 18 umó goitu banju ea vitirie.
11 Nati’imaim babin ta afiy kakafih hirab kwatut ma kwamur etei 18 sasawar i na run. Nati babin koun ana rarik i kwabibin, baimutufurin isan biwa’an men karam.
12 Aghade, Iesu aná evetu gia, ghogho ririeta, undava furieta, undú eghá ririe, “Evetu, imó oreki jebugetoravore.”
12 Jesu nuw babin i’itin ana veya, babin eaf na nanamaim bat. Imaibo eo, “Babin, a sawowone abiyawasi.”
13 Aghá rirota, ingomi aná evetuda beforova ititueta, aná evetu gaimbo ambi eka ingo rurugea, goitu dambu ea jiria, God du raga ririe.
13 Naatu uman babin tafan yara’ah isan yoyoyoban ana veya, naniyan meyemeye babin koun ana rarik kwabeb inu’in mutufor misir bat God ana merar yi bora’ara’ah.
14 Aghá urieta, Iesu Nangu Undari Rifova aná evetu urieta jebuguturieta gerurie-gea, aná nghaĩ itari kamboda* barirarimi neno akuago ea kaverea, aná enembodu eghá ririe, “Namonde anda buro ari fefera dano 6 gateguturie. Amindu, aná fefera 6 da rova fu-gea rata jejebugadi, mania Nangu Undari Feferava fufugata!”
14 Kou’ay bar ana kaifenayan yan so’ar, anayabin Jesu Baiyarir ana veya’amaim babin iyawas, naatu sabuw iuwih, “Veya etei six wanawananamaim i tanabow naatu yawas kwana kokok nati veya’amaim kwanan yawas kwanab, baise men Baiyarir ana veya’amaim.”
15 Aghá ririeta, Iesu undú mino eghá ririe, “Nímane dano aghagago enembo re! Burumakao de donki manede númanda kambova gajeaveta irari mo, nímane dano Nangu Undari Feferava bebato ifegea unumbea bua, uvu utuaveta undidigeta rousue.
15 Regah orot iya’afut eo, “Wanawanan rerekabih! Baiyarir ana veya kwa taita’imon a donkey o a ox men kwarufamen kwabow kwan harew kwaitih tetomatom?
16 Avore, ená evetu Satan na asuguturieta, goitu banju ea vitiriago, ghaeko 18 sidara etue. Aná Abraham da evetube eini re. Amindu, umó Nangu Undari Feferava retueta jebugetua, aná taubana re.”
16 Iti babin i Abraham uwan ta, Satan bai fatum wainab kwamur etei 18 sawar, naatu boun ana bai’akirane Baiyarir ana veya abobotait yawas baib isan asinaf kakaf?”
17 Iesu da gaga mino riria-mi urieta, undú gitofo eta uria enembo, númane nendufako meka egeguturie. Atá, unda gaga ningita uria enembo, unda eini-eini esiko-esiko dumeni eta uria-du, gangoro egeguturie.
17 Iti na’atube eo ana veya ana rakit sabuw biyah eohow, baise sabuw moumurih na’in sawar gewasih sinaf hi’i’itan isan hiyasisir.
18 God da natofo* daiyagha ea, oruabe eta rouvia-nu nundubuturota, Iesu ika ijoko ragaro mastadi dava kasia eini eghá ririe,
18 Imaibo Jesu ibatiyih, “God ana aiwob itinin i mi’itube? Abisa biyanamaim boro anayai kwana’itin?
19 “Embó eini aná ika mastadi da veenu bua iya, unda aayova govetueta, ika vitiya jojabe ea, fafatu sarigetueta, dii mane etia, númanda mogha aná ika fafatuva ititigeta etue.”
19 Itinin ta i orot ana ai momor ro’on bai in ana masawamaim tanum, naatu kuboun yen ra’at ai mamatar ana veya’amaim, mamu hina famefamenamaim hibatar hima’am na’atube.”
20 Iesu na rekago kasia eini eghá ririe, “God da enembo tumanadu kaifa eta rouvia mo, domigha inono ro?
20 Jesu iban maiye ibatiyih, “God ana aiwob i boro abisa’amaim ana yai kwana’itin?
21 Evetu eini farava, barirari-du ingi ragaro yisti itoko bua, farava oruabegha bagega ea, righiaveta, farava dano baria jojabe eta rouvia, aghago re.”
21 Ana itinin ta i babin ana faraw afuninamih bai tew gagamin wanawanan isuwai re yeast auman wanawanan nayai kamat ra’at yen tew awan kakaratan na’atube.”
22 Iesu Bogu Naa Jerusalem yaita irurota, bogu naa kotú naa ijoijokoko dumeni emboro kasava gaga dumeni iruguta arie.
22 Imaibo Jesu au Jerusalem yen inan ana maramaim, bar merar gagamih naatu bar merar gidigidih imaim run tit, sabuw i’obaibiyih auman yen in.
23 Aghá uta irueta, embó eini undava uriga eghá urie, “Jojabee, rege ningore! God mo enembo orua irambi-dava jebuga tumanadu utadua, aĩ?”
23 Orot babin ta na Jesu ibatiy, “Regah o kunotanot boro sabuw matan ta’amo God yawas nitih?”
24 Aghá ririeta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Nímane aná bebato ijokova teraita egegadi rere. Anada bee mo, enembo oruabe uutuva teraita uno rousue-tago, enembo daba-dabami ya teraita rousue.
24 “Kwanabow gewas etawan awan kukurinamaim kwanarun, anayabin sabuw moumurih na’in boro nati etawanamaim run isan hinasinaftobon, baise a tur ao’owen boro men nakaram.
25 Kotú, aná kambo tofo erea, bebato gajadua mo, nímane kambo bebatova jiria goi-goi urota, ‘Jojabe, bebato ifege!’ regegadora mo, umó mino eghá raita rouvie, ‘Nímane dodareta fufugetora, amó jo gambi re.’
25 Regah bar matuwan namisir etawan nahirihir kwa boro ufun kwanabat etawan kwanarukikitar kwanao, ‘Regah etawan kubotawiy arun,’ naatu i boro nao, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab, naatu menane kwana.’
26 Aghá rata-gea, nímane mino undú eghá raita rosoravore, ‘Námane namonde danode undia dandia urota, námanda naava nghaĩ itita ureravore’.
26 Imaibo kwa boro kwaniya’afut kwanao, ‘Aki o bairi taa tatom, naatu ai bar ai meraramaim ibi’obaibiyi iso’ob, aisim kukakasiy.’
27 Aghá rata, umó mino eghá raita rouvie, ‘Kotú nímane dodareta fufugetora, amó jo gambi re. Nímane ari akokogo enembo reta seserige!’
27 Baise i boro nao maiye, ‘Ayu men aso’ob kwa iyab naatu menane kwana. Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan, bowabow kakafin sinafuyah.’
28 Aghade, nímane fugota, kasava vorea jiraita rosoravore. Aghade, Abraham, Aisak, Jekop kotú feroveta mane nanjogo dano God da natofo* tumanadu kaifa eta rouvia-va gigiguturota, memagha diitu kirisi-karasa urota, jiiji regeguturota iririgaita rosoravore.
28 Naatu boro narukouwi ufun kwanatit kwanama kwanarerey, wa kwanayob kakikak hiniwa’an, naatu kwananuwanuw boro Abraham, Isaac, Jacob naatu dinab oro’orot God ana aiwobomaim hinabat hinabiyasisir kwana’itih!
29 Aghade, fefera vitari kena, fefera vorari kena, dafaru kena kotú karaje kena enembo danode furá, God unda natofo tumanadu kaifa eta rouvia-du banau simbugaita rouvia-va asusumbegaita rousue.
29 Sabuw boro veya yeninane, veya ra’iyinane, naatu torene, oyawane etei hinaru’ay God ana aiwobomaim hai efan hinabow hinamare hinama hiyuw hinaa hinabiyasisir boro kwana’itih.
30 Fefera anava, enembo dumeni ambova reisi-fua furá ya, kofiri egeguturota, kofiri rousua enembo kaverea furá, ambo egegaita rousue.”
30 Sabuw iyab boun wan tibi’iyon boro hini’uf, naatu sabuw iyab boun tibi’uf boro wan hini’iyon efan hinab.
31 Fefera aghade, Moses da Gaga kaifa kakato* dumenimi Iesu du regeguturie, “Imó ená kambesi doa serigea, kambesi dumeniva ii! Anada bee mo, Herot imó data amburari-du manaka gaitueta, námane niningigetore.”
31 Nati veya ta’imon, Pharisee afa hina Jesu ana tur hi’owen hio, “O boro efan iti inihamiy inan efan ta, anayabin Herod ekokok o na’asbuni inamorobomih ef enunuwet.”
32 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Igige! Aná kuvia gari kato Herot du eghá regegadi! ‘Amó orekigha, rifodegha kae bua vitia enembo ata jejebuguturota, taimu enemboda tamo rova vitia, aná tuvota bububugota, onembo bakova anda buro sidara aita rore.’
32 Jesu iyafutih eo, “Kwan nati haruharu ana tur kwa’owen, ayu boun naatu maras hairi i boro sabuw iyab hisawow tema’am biyahimaim demon boro ana nunih naatu sawusawuwih aniyawasih, naatu veya baitounin i ayu au bowabow abisa bowamih anot anan i yomanin anisawar.
33 Avotago, oreki rifode amirifogo amó deĩ uta ya, Bogu Naa Jerusalem bubaita rore. Anada bee mo, feroveta jo naa einiva irota dedegota amburambi aita rouvie. Umó ya Jerusalem bubota, avo dedegota amburaita rouvie.
33 Baise boun, maras, naatu mar natot ayu boro au ef anab maiye anayen anan, anayabin ef men ema’am dinab orot boro Jerusalem ufunane namorob.
34 Ariee, Jerusalem enembo, nímane feroveta mane dedegeaveta ambubugeta rousue. Kotú God na, nímane irugota, jebuga tumanadu irari tatambugadi rea, enembo ninengeaveta futa rousua-nu singoimi dedegeta rosoravore. Amó fefera oruabe nímanda sasingu bua, danode aita rea, eto-bato kokora nuemi memendi bua, fakina tuva danode ea kaifa eta rouvia aghagonu aita urere-tago, nímane injigha egegutureravore.Luk 13:34-35 da gagava, Iesu naa enembo daiyagha ambova bouvu itatama egegasua-nu nundubuturota, Bogu Naa Jerusalem du jii difiria, anada gari eghá re.|src="41 AncientJerus_HK00379B.tif" size="span" loc="13:33-35" ref="Luk 13:34"
34 O Jerusalem, Jerusalem, dinab oro’orot irouw himorob, naatu kob abarayah God biyafarih kabayamaim irouw himorob. Mar bai’ab a kok a sabuw ataba’afuwih, kokorere natunatun bebenamaim ebaba’afuwih na’atube, baise o men i kok.
35 Atá, amó nímandu eghá rere: Oreki reta yaita rouvia, nímane amó jo rekago gigigambi irogo, ambova amó kaverea fururota gigigea, eghá regegaita rosoravore, ‘Orokaiva orokaiva! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore!’”
35 Imih a bar boro hinihamiy barikokow natuw. A tur ao’owen, ayu boro men kwana’itu, ana veya’amaim boro inao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab!’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.