João 8

God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Igiguturie-tago, Iesu umó Olivi ootova arie.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Rifogha, Iesu kaverea aria, God du Tafaroro Ari Kambova* buburiturieta, enembomi fugea roroguturieta, umó asumbea númane iruguturie.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Aghade, Moses da Agho Dari irugari kakatode* Moses da Gaga Kaifa kakatodemi, evetu eini viro ueta gigigea nandia bua furia regeguturieta, natofoda dibeva jiruturieta,
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 númanena Iesu du eghá regeguturie, “Irugari kato, ená evetu viro ueta tambua bua fufugetore.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Namonde anda Agho Dari, Moses da gefiria rova reiria mo, avona unda komanada evetugha o embógha viro kombo kasava adua, umó singoimi data amburari-du ririe. Aghadu rea, imó daiyagha rei-nundubuto?”
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Númane aghá regeguturia-da bee mo, Iesu gaga sembago rata niningigea umó bua koto egegaita nundubuturie.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Númane umó rorogea tatasegea gigiguturota, uriga egegutueta, umó erea jiria, númandu eghá ririe, “Avore, ená evetu dedegadi amburaita rouvie-tago, avona ari akuago eini jo ambi iradua-mi, sei unona singoi ená evetu dava fugoe!”
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Aghá rea doa, Iesu rekago gonea vorea, endava ingo sumingomi gefieta,
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 unda gaga aghá riria-nu niningiguturie-gea, númane jivorea-javorea igiguturie. Bego barirari sei arieta, dumeni ambova igiguturie. Aria sidara egegea, aná evetunu Iesu gha dotuturie.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Aghá egeguturieta, Iesu erea jiria, aná evetudu eghá ririe, “Aná enembo niagha igigetu? Imó itia bera-bera urota, daita egegetua enembo eini jo jirambi ra?”
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Aghá ririeta, aná evetumi mino ririe, “Jojabee, enembo eini tefo re.” Aghá ririeta, Iesu eghá ririe, “Avore, amó beago, jo inda sembago iruruturota, imó singoimi dambi aita roreta, ii, tago, rekago ari akokogo mania ata!”
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Iesu na rekago natofodu eghá ririe, “Enemboda unana, aná amó re. Avona anda ambova furadua mo, umó bingoiva jo deĩ ambi aita rouvie-tago, umó jebuga tumanadu irari-da unana tambua baita rouvie.”
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Aghá ririeta, Moses da Gaga Kaifa kakatomi* undú eghá regeguturie, “Imó avouvi inda rera gagada osagho fumbari enembo eini tefo-gea, jo gaa bee irambi re.”
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe. “Anda gagada osagho fumbari enembo eini tefo-gea amó gavera rari gaa reisi-reravore. Tago, amó eghá rere: amó donu rera, aná gaa bee re. Anada bee mo, amó niavoreta furera, kotú niavo kaverea yaita rora aná, amó rei-gerore. Tago, nímane jo gigigambi re.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Atá, nímane enemboda beforo garimi kotú nundubarimi reisi-irurutoravore. Amó mo, jo enembo eini irurambi eta rore.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Tago, anona iruraita asira mo, amó gaa bee nuenembo rirota, irurasire. Anada bee mo, amó jo anuka irambi re. Anda Afa amó ninenguturieta furera-gha, angá vitere.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Nímanda Agho Dariva eghá gefirieta vitie. ‘Enembo ungaghami mino-mino osagho fufirota, gaga dabako ananu regegadua mo, númanda gaga gaa bee-gea, gaabee egegari-du rouvie.’
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Aghadu, amó andufa anda gagada osagho fufirota reta rore. Kotú Afa amó ninenguturieta furera beago, anda gagada osagho unona fumbuta rouvie.”
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Aghá ririeta, númanena undava uriga eghá egeguturie. “Inda Nimamo niavoro?” regeguturieta, mino Iesu na númandu eghá ririe, “Amó avouvi, nímane gigigasira mo, anda Afa beago gigigasiravore. Tago, nímane anda Afagha angá mo, jo gigigambi re,”
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Kambesi einiva, God du Tafaroro Ari Kambo* rova natofoda vesa ututa uria tevoda kasava jiria irirota, aná gaga ririe. Aghá ririe-tago, enembo eini avona jo furá umó nandambi re. Anada bee mo, unda fefera jo furá bubambi re.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Iesu rekago númandu eghá ririe, “Amó nímane doa serigota-gea, amó tava egeguturota, nímanda ari-bari akokogo jo doambi-gea, amburaita rosoravore. Amindu, amó niavo yaita rora-va, nímane jo yari inono irambi re.”
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari tofo-tofo rea niningiguturie, “Umó, niavo yadua, namonde amó avo jo ya bubari inono irambi gaa reiria mo, umó undufa dea amburaita urota reiria, aĩ, daiyagha adu?” númane mana-mana ea, aghá regeguturie.
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Aghá regegutueta, Iesu rekago númandu eghá ririe, “Nímane tuva ená endava sirorutureravore. Atá, amó itivareta vorefurere. Amindu, nímane ená endada tofo re. Atá amó mo, jo ená endada tofo irambi re.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Amindu eghá retore, ‘Nímanda ari-bari akokogo jo doambi-gea, amburaita rosoravore.’ Aghá retora-da bee mo, Afana, amó ninenguturieta furera-nu jo gaabee egegambi adora, God nímanda ari akokogo jo nundubea gia doambi ata, nímane amburaita rosoravore.”
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Aghá ririeta, númane regeguturie, “Atá, imó avouvi?” aghá regeguturieta, Iesu gaga mino eghá ririe, “Tutunova iruguturota, amó gaga donu rerara, dabako aghago re. Donu rekago rata niningigado?
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Iruraita asira mo, nímandu gaga oruabe rasire-tago, amó ninenguturieta furera umó, ari-bari bee nuenembo re. Amindu, amó donu undava niningurera, aná nuenembo enembodu reaveta niningigeta rosoravore.”
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Iesu aná gaga rirota, umó God Afadu ririe-tago, númane jo tanana ambi egeguturie.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Amindu rea, Iesu na númandu eghá ririe, “Nímane amó ririkigadi erota, dedegadi amburota-gea, gigigaita rosoravore: Enemboda Jojabee*, aná amó re. Amó andufa anda ragarova buro jo ambi eta rore-tago, donu anda Afami iruguturia, aná nuenembo reta rora-nu, gigigaita rosoravore.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Afa amó ninenguturieta furera, jo amó doata, anuka jirambi, umó angá danode jireta rore. Anada bee mo, anda donu eta rora-du, umó gangoro eta rouvie.”
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Iesu aghá rieta niningiguturota, enembo oruaruabe umó gaabee egeguturie.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Jiusi enembo dumeni, avona umó gaabee egeguturia-dava Iesu eghá ririe, “Nímane anda gaga niningigea, aghago nuenembo egeguturota iririgadora, nímane anda yavero egegea,
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 gaa beeda ruru tanana egegaita rosoravore. Aghá ea, gaa beeda anomi vuregota, nímane jejebugaita rosoravore.”
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Aghá ririeta, númane mino eghá regeguturie, “Imó dodu vuregari-da gaga mo rere? Námane abua Abraham da imemendi re. Námane jo enembo einida sabua* iririgambi re.”
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Avona ari-bari akokogo urota iradua mo, umó aná ari-bari akokogoda sabua ea iraita rouvie.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Sabua jo kambo numamoda mendi bee irambi-gea, jo tumanadu numonde danode irambi aita rouvie. Tago, aná embóda mendimi, numonde danode tumanadu iraita rousue.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Aghá-gea, God da Mendimi nímane vuregea, nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doadua mo, nímane sabuada irari dodogea, unda sasingu bee egegea iririgaita rosoravore.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Amó tanana rore, nímane Abraham da sasingu re-tago, nímanda neno rova anda gaga tefo re. Aghá-gea, nímane amó dedegota amburari-du reisi-nundubutoravore.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Amó Afa andú donu iruguturieta gerurera nuenembo minono reta rore. Tago nímane, nimamoda gaga daiyagha ririeta niningiguturera, ananu egegeta rosoravore.”
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Aghá ririeta, númane mino, “Námanda afa aná Abraham re,” regeguturieta, Iesu ririe, “Nímane Abraham da sasingu bee iririgasira mo, unda aito fugari daiyagha eta uria, aghagonu egegasiravore.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Atá amó, gaa bee donu God dava niningurera, aná nuenembo nímandu reta rore. Aghá re-tago, nímane amó dedegota amburari-du reisi-nundubutoravore. Tago ari-bari nímanda rosora aghago, Abraham jo ambi re.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Kotú nímane nimamoda buro egeguturota viteravore,” ririeta, númane eghá regeguturie, “Námanda Afa bee aná God re. Afa eini tefo re. Námane unda sasingu bee re.”
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Aghá regeguturieta, Iesu na númandu ririe, “Atá God nímanda Afa irasua, nímane amó neno bubugasiravore. Anada bee mo, amó unona ninenguturieta furera, eve vitere. Amó jo anda anomi furambi re.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Nímane anda gagada bee jo tanana egegambi eta rosoravore. Anada bee mo, nímane anda gaga ningari jo inono irambi re.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Nímanda nimamo bee aná Satan re! Aghá-gea, unda unonu egegaita reisi-nundubutoravore. Tutunova, umó fururota, enembo deaveta ambubugeta urie. Undava gaa bee eini tefo re. Aghá-gea, umó gaa beede, kotú ari-bari taubanade, umó uno ambi eta rouvie. Umó gavera embó, gavera nanjogoda numamo bee re.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Amó nimandu gaa bee nuenembo reta rore-tago, nímane unda sasingu ea iririguturota, amó jo gaabee egegambi rosoravore
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Atá gigige! Amó ari-bari akuago eini ueta, nímanda enembo einimi gigiguturia, aĩ, tefo? Amó gaa bee rere-tago, nímane dodu amó gaabee egegambi roso?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 God da sasingu, unda Gaga niningigeta rousue. Atá, nímane jo God da sasingu irambi re. Amindu rea, nímane anda gaga jo niningigambi rosoravore.”
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigarimi mino undú eghá regeguturie, “Námane gaa bee regegutare. Imó eto-bato námanda gitofo Samaria embó einidava taimu akuagomi asugea irita uria, aghagonu indava asugea vitie.”
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Aghá regeguturieta, Iesu eghá ririe, “Andava taimu eini jo asugea irambi re. Amó anda Afa kera urota irita rore. Tago nímane jo amó kera ambi egegeta rosoravore.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Amó jo enembomi raga rari-du buro ambi eta rore. Tago, God na durogha andú utaita nundubeta rouvie. Kotú irurari kato bee, umó re.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Amó nímandu gaa bee rere, enembo avona anda gaga ningia kaifa ea goghó adua, umó jo amburambi aita rouvie.”
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 — ausente —
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 — ausente —
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Aghá regeguturieta, Iesu mino ririe, “Amó andufa anda duroghadu raga radora, anda duroghadava bee eini jo sirorambi aita rouvie. Tago, anda Afa nímanda God gaa regegeta rosora-mi, andú durogha ututa rouvie.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Avotago, nímane jo God gigigambi viteravore. Atá amó God gerurota, unda gaga niningurota vitere. Atá ‘amó jo God gambi re,’ rasira mo, amó eto-bato nímanego gavera embó irasire.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Nímanda mambube Abraham anda furaita rora feferanu nundubuturota gangoro urie. Atá, aná fefera buburiturieta, umó gia gangoro urie.”
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Aghá ririeta, Jiusi enembomi eghá regeguturie, “Imó jo ghaeko 50 tambambi viteravore. Tago, imó daiyagha Abraham gari gaa rere?”
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Abraham jo sirorambi irieta, amó vitirere.”
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Aghá ririeta, númane singoi bubugea, Iesu dedegota amburari-du egeguturie. Tago Iesu umó nungia, God du Tafaroro Ari Kambo* doa isaghava bubua arie.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.