João 5
God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI
1 Aghá uria-da ambova, Jiusi enemboda banau eini aita uua-du rea, Iesu Jerusalem arie.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Jerusalem avo kara eini singoimi ga ovenembuturieta, irita urie. Aná ghoukada bebato eini, Sifi da Bebato regegeta urie. Jo airo irambi, uvu aghoghombari eini ragaro Betsata kasava irita urie. Aná uvu aghoghombarida kasava saa dano ingo yoveni urieta irita urie.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 — ausente —
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 — ausente —
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Embó einida kae bua vitiria ghaeko 38 re. Umógha dano avo vasia vitirie.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Iesu aná embó gerurota, umó kae bua fefera yafabe vasia irita uria-nu, tanana urie-gea, undú uriga urie, “Imó jebugari uno rora, aĩ, tefo?” ririe.
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Aghá ririeta, aná embómi eghá ririe, “Jojabee, uvu yavi ea biruru uaveta gita rore-tago, avona jo sonembea furá, amó bua itota vorambi eta rore. Amindu, uvu yavi uaveta giave-gea, amó yavi urari, enembo einimi iiava amó serigea, sei voreta rouvie.”
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Aghá ririeta ningia, Iesu undú eghá ririe, “Avoreta, erea inda ghaito borea bua ii!”
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Aghá riria, jo gaimbo ambi, aná embó jebugea erea, unda ghaito borea bua arie.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Aná embó jebugea erea, unda ghaito borea bua irueta, Jiusi enemboda babarigarimi gigiguturie-gea, regeguturie, “Imó jo ghaito borea bua yambi asiravore. Anada bee mo, oreki Nangu Undarida Fefera re. Aghá rora, imó namonde anda agho dari rei-bejutoravore.”
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Aghá regeguturieta, aná embó mino ririe, “Amó retueta jebugetora embómi, ‘Erea, inda ghaito bua ii!’ retua-du aghagonu rore.”
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Aghá ririeta, númane uriga egeguturie, “Imó erea inda ghaito borea bua yari-du retua embó mo, avouro?”
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Aghá regeguturie-tago, avona urieta umó jebuguturia, embó jo tanana ambi re. Anada bee mo, enembo oruaruabe avo iririgutua-da rova, Iesu aná ivata anogha ea doa, enembodava dinunu urie.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Anada ambova, God du Tafaroro Ari Kamboda* rova, Iesu aná embó tambua, undú ririe, “Imó jebugea viteravore. Rekago imó kae akuago beenu bara-degea, inda ari-bari akokogo vuregea doadi rere!”
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Aghá ririeta, aná embó ningia aria, Jiusi enemboda babarigari God du Tafaroro Ari Kambova tambua eghá ririe, “Amó etueta jebugetora embó, aná Iesu re,” ririeta, númane niningiguturie.
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Nangu Undari Feferava, Iesu ririeta, aná embó jebuguturia-du, undava fakarago egeguturota, eaveta mema dumeni itatama eta urie.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Aghá egegutua-du, Iesu númandu eghá ririe, “Anda Afa fefera inono buro eta rouvia aghagonu, amó beago buro eta rore.”
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari niningiguturie-gea, Iesu data amburari-du egeguturie. Anada bee mo, Nangu Undari Feferava, umó buro urota, Agho Dari bejuturie. Aná mo ijoko re. O ambova, umó God unda Afa tofo gaa rirota, kotú umó beago God gha dano inono gaa riria-nu, jojabe urie.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Amindu rea, Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. God da Mendi eini-eini donu jo unuka unda ragarova ambi eta rouvie. Numamoda urari-nu gerurota, umó beago aghago nuenembo eta rouvie. God Afa daiyagha uaveta gari mo, unda Mendi beago ivata anogha dabako aghago nuenembo eta rouvie.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Anada bee mo, Afa God unda Mendi neno rururota, umó daiyagha eta rouvia, nuenembo unda Mendi dava irugeta rouvie. Avotago, ivata anogha donu oreki reisi-gerora, aná mo ijokoko re. Nímane gigigea duduku-dadaka egegari-du rea, God ambova eini-eini jojabenu unda Mendi dava irugota-gea, ata siroraita rouvie.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 Afa God da eaveta, enembo amburariva reta jejebugea ereregeta rousua aghagonu, unda Mendimi rata-gea, enembo avonu umó uno adua, númane jebuga bubugaita rousue.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 — ausente —
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 — ausente —
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 Amó nímandu gaa bee rere. Avona anda gaga niningurota, God avona amó ninenguturieta furera-nu gaabee eta rousua enembomi, jebuga tumanadu irarinu seibe tambua bubugea vitie. Jo númanda ari akokodu rekago irurambi aita rouvie, númane seibe amburariva reta jejebugea erorurie.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 Amó gaa bee rere. Fefera furá bubadua o etia bubia aghade, amburari enembomi God da Mendi bemi rirota, unda beda ero avona niningigadua-mi jebuga baita rousue.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Afa God umó aná jebugada ruru re. Aghá-gea, unona rieta, unda Mendi beago, umó jebugada ruru ea irita rouvie.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 God da Mendi umó Enemboda Jojabee* re. Amindu rea, God na ririeta, unona enemboda ari-bari akokogo irurarida ano righia vitie.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 Ená gaga retora-nu niningigea, rourogo mana-mana egegareta! Fefera eini furá bubaita rouvia aghade, amburari enembo dano unda be rirota niningiguturota,
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 númanda ujevareta jejebugea ereregaita rousue. Enembo dumeni ari-bari taubana, dinunu tefo egegeta uria-mi, jebuga tumanadu irari tambua baita rousue. O enembo dumeni ari-bari akokogo egegeta uria-mi, ereregea númanda ari-bari akokogoda bouvunu baita rousue.”
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Aghá rirota, Iesu eghá ririe, “Eini-eini donu anona tofo anda ragarova ata sirorari-du rea asira mo, jo inono ambi asue. Aghá re-tago, God unona reaveta ningia, anona enemboda arinu irureta rore. Amindu enemboda ari-bari inonova irureta rore. Anada bee mo, amó jo anda unonu ambi eta rore, avona amó ninenguturieta furera-da unonu eta rore.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 Amonu gaabee egegadi rea, andufa anda gaga osagho fumbasira mo, jo inono ambi asue.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Avotago, God, anda gaga osagho fumbuta rouvie. Kotú, unda reiria gaga aná gaa bee re. Aghá tanana rore.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Nímanda aghi enembo ninengutata angia, Jon dava buburitata, umó andú rirota, gaa bee rita.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 Gaa bee, Jon andú gaga taubana rita-tago, enembo eini anda gagada osagho fumbadua o fumbambi adua mo, aná avore. Tago anda uno mo, nímane Jon da gaganu niningigea, amonu gaabee egegea, jebuga bubugadi rere.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Jon, umó nanefa inimbeaveta unana janimbeta rouvia, aghago re. Amindu nímane fefera tufoko iiava undava unana gigigea, gangoro egegeta ureravore.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 Atá Jon na, anda gagada osagho fumbuta urie. Avotago, anda gagada osagho fumbari kato jojabe eini vitie. Ivata anogha kotú ari-bari donu ari-du rea, anda Afa na irugeaveta, anona eaveta siroreaveta, nímane gita rosora-mi rei-irugutue: gaa bee Afa God na amó ninenguturieta furere.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Afa God amó ninenguturia, umó beago anda gaga sonembeta rouvie. Tago, nímane unda be jo niningigambi kotú, unda dibe be jo gigigambi viteravore.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Unda gaga nímanda neno rova tefo re. Anada bee mo, unona ninenguturieta amó furere-tago, nímane jo amó gaabee egegambi eta rosoravore.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 Nímane, God da Gaga rova jebuga tambari gaa regeguturota viteravore. Tago, gaa bee aná evere. God da Gaga aná, andú reirie.
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Avotago, nímane andú injigha egeguturota, andava furá, jebuga bari uno ambi rosoravore.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 Nímanena andú raga regegari-du, amó jo uno ambi re.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Avotago, nímanda neno roo amó rei-gerore. Nímane jo neno roomi, God neno bambi eta rosoravore.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Avona undufa unda ragarova furari mo, nímane umonu gaabee egeguturota, undú ‘Orokaiva’ regegeta rosoravore. Atá, amó Afada ragarova furere-tago, nímane jo amó gaabee egeguturota, andú ‘Orokaiva’ regegambi rosoravore.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 Amó seibe rei-gerore. Nímane jo tutumi amó gaabee egegambi aita rosora-da bee mo, nímane mino-mino raga regeguturota, daiyagha ata-gea, God nímandu raga rari jo ea gambi eta rosoravore.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 Atá, anona Afada dibeva nímane itia bera-bera aita rora-nu mania nundubata! Nímane Moses da Gaganu gaabee egeguturota, aghá regegeta rosoravore-tago, Moses undufa erea, God Afada dibeva, nímane itia bera-bera aita rouvie.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 Anada bee mo, Moses andú rirota, unda gaga gefirie. Nímane Moses nu gaabee egeguturota mo, amó beago gaabee egegasiravore.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Avotago, unda gefiria gaga, nímane jo gaabee egegambi eta rosoravore. Amindu, anda gaga beago nímane jo gaabee egegambi eta rosoravore,” aghá ririe.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.