João 4
God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI
1 Enembo Iesu gaabee egeguturota, undava fufuguturia-de, unda yavero egegari-du rea, unda bafutaito uria, oruabe re. Jon da bafutaito uria, jo aghá bee irambi re. Aghá ueta, Moses da Gaga Kaifa kakato* niningiguturie.
1 Pharisee hinowar Jesu i bigegesairih naatu John natabir ana bai’ufununayah moumurih na’in bapataito ebitih,
2 Atá, gaa bee evere. Iesu undufa enembo eini jo bafutaito ambi re. Námane sei unda ambo nimbi egeguturera-mi bafutaito egegeta urere.
2 turobe iti i men Jesu bapataito ebitih, baise i ana bai’ufununayah.
3 Iesu aná gaga niningurie-gea, umó erea, Judia Frovensi doa, Galili Frovensiva rekago arie.
3 Anamaramaim Jesu, i Judea ihamiy naatu matabir maiye in Galilee.
4 Judia reta Galili yaita adora, imó sei ya frovensi eini ragaro Samaria bubua rekimbea yaita roravore.
4 Boun ana remoramaim i boro Samaria wanawanan narun nan.
5 Amindu aria, Samaria Frovensi rekimbuturota, naa eini ragaro Saikar avo buburiturie. Saikar reta ya, námane Israel enemboda mambube Jekop na, unda mendi Josep du enda ututuria kambesiva bubari, jo airo bee irambi re.
5 Imih i Samaria bar merar wabin Sychar tit, Jacob ana me kamar i natun Joseph bitin i sisibinamaim.
6 Kotú dabako avo, Jekop na uvu undaita rea koto ghafiria beago, avo vitirie. Námane reisi-furera fefera beforova 12 koroki ueta, avo bububuguturere. Aghade, Iesu rei-furia jariturie-gea koto kasava asumbuturie.
6 Jacob ana harew karakar i nati’imaim, naatu Jesu ef nan hahar, karakar sisibin mara’at ma. Nati i ouyit.
7 — ausente —
7 Samaria babin harew huninamih nan anamaramaim, Jesu babin isan eo, “Karam harew ititu atatom?Jesus Samaritan babin hairi tibidudur|alt="Jesus talking to Samaritan woman" src="CN01674B.TIF" size="col" loc="Jhn 4.7" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.7"
8 — ausente —
8 I ana bai’ufununayah hin bar merar bay tobonamih.
9 Aghá ririeta, aná evetumi ririe, “Ae, imó Jiusi embó re, amó Samaria evetu re. Námane, nímanda gitofo re. Agharanu, imó daiyagha uvu mo, anona dimbua utota undaita rere?” (Aná mo gaa bee re. Rourogo bebeta egegauve-degea, Jiusi enembo jo Samaria enemboda aaghade kotú kofiride dabakova undidigambi egegeta rousue.)
9 Samaria babin Jesu isan eo, “O i Jew naatu ayu i Samaria babin. Mi’itube ayu isou harewamih kufefefeyan?” (Jew hai naukwat, o hai kerowas boro men Samaria bairi hinafaram hinaa hinatom.)
10 Aghá ririeta, Iesu na mino undú ririe, “Indava God donu utaita reiria, imó bee gia goghó asira, o avona indava uvudu benunu rouvia-nu gia goghó asira mo, undava benunu asueta, jebuga tumanadu irari-da uvunu utasue.”
10 Jesu, babin isan iya’afut eo, “O God ana siwar itasoso’ob na’at yait o isa harew tomamih efefeyan, o boro itibatiy i boro yawas ana harew tit itatom”.
11 Aghá ririeta, aná evetumi mino eghá ririe, “Jojabee, indava ovu o eri tefo re, kotú ená koto kafuru re. Imó jebuga tumanadu irari rera-da uvu mo, doda bado?
11 Babin eo, “Aro, o taratarfuruwen men ibai ina naatu karakar ana sou i manin na’in ra’iy in. Karakar menatanamaim boro iti yawas ana harew inab?
12 Ená koto mo, namonde anda mambube Jekop na ghambea ututurie. Umó undufa uvu enava dimbua undita urie. Kotú unda sasingu vivedede, unda nino okade dano, uvu enava dimbua undidigeta urie. Aghá-gea, imó jebuga tumanadu irarida uvu bari gaa rera, imó mo daiyagha rirota rere? Inda rei-nundubutora mo, namonde anda mambube Jekop mo ijokoko, imó jojabe aghago rei-nundubutora, aĩ?”
12 Iti karakar i aki agir Jacob kair imaim ma tomatom, naatu ana haru ana for ouman. Iti karakar aki iti. O taiyuw ku’o’o, o Jacob inatabir?
13 Aghá ririeta, Iesu na mino undú ririe, “Ená uvu avona undadua, undava uvu uno rekago aita rouvie.
13 Jesu iya’afut eo, “Orot babin etei iti harew natomatom boro sikan namamah maiye,
14 Atá, anda utaita rora uvu, avona undadua, umó jo rekago uvu unomi ukó takembambi aita rouvie. Anda utota undaita rouvia uvu, eto-bato enda tova uvumi feru-feru ea vitita rouvia aghagonu unda neno rova gau ea vitia, beda urota, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.”
14 baise yait ayu harew anitin natomatom boro men sikan namamah. Naatu harew nati ayu anabitin boro wanawananamaim harew buruburur namatar. Naatu yawas’anaharew imaim na’in nitin, naatu yawas wanatowan nab.
15 Ririeta, aná evetu eghá ririe, “Jojabee, avoreta, aná uvu rera-nu bofu! Aghá adora, amó rekago uvudu uno jo ata-gea, eve uvu dimbaita furambi aita rore.”
15 Babin Jesu isan eo,” Aro, harew nati ayu kwiti saise ayu men sikou namamaa nan naatu men mar etei iti’imaim harew huninamih anan.”
16 Aghá ririeta, Iesu na eghá ririe, “Ii, inda embó bua furadi!”
16 Jesu babin iu, “Kwen ku’af aaw isan naatu kumatabir kuna.”
17 Ririeta, aná evetu ririe, “Amó embó tefo re.”
17 Babin iya’afut eo, “Ayu aawu en.” Jesu eo,” O aaw en ku’o’o i turobe.”
18 Imó embobo dano ingo yovenidava vai ea, dotutureravore. Aná embó oreki ingá vitarago doa etera, jo inda embó bee irambi re. Amindu, imó ‘embó tefo’ retora, aná gaa bee retoravore.”
18 Anababatun, o oro’orot etei five, i aa’awanen naatu orot iti boun airi kwama’am i men o aawamih. Abistan iti boun i’o’o i turobe.”
19 Aghá ririeta, aná evetumi ririe, “Jojabee, amó oreki reta rei-gerore. Imó feroveta eini re.
19 Babin eo, “Aro, ayu ai’iti, o i dinab orot.”
20 Námane Samaria enemboda abua maneda daiyagha regegeta uria, evere. ‘Oná ooto jiria irieta, rei-gerora, anava God du tumogha baĩ egegasire.’ aghá re-tago, nímane Jiusi enemboda rari mo, God du tumogha baĩ ari kambesi bee mo, Jerusalem re!”
20 “Aki ai a’agir iti oyawemaim hikwakwafir, baise kwa Jew kwa’o’o kwafiren efan i Jerusalemamaim tanakwafir.”
21 Aghá ririeta, Iesu na eghá ririe, “Ená anda gaga rera-nu, ‘Gaabee adi!’ rere. Ambova fefera furá bubadua mo, enembo jo oná ooto jiria vitia-va o Jerusalem avo God du tumogha baĩ egegambi aita rousue.
21 Jesu eorereb eo, “Babin ayu initutumu, veya i enan anamaramaim kwa boro men Tamat no oyawemaim o Jerusalemamaim kwanakwafir.
22 Nímane Samaria enembo avonu gaabee egegeta rosora, jo gia tanana ea goghó egegambi eta rosoravore. O námane Jiusi enembo avonu gaabee egegeta rosora, námane tanana rosore. Anada bee mo, God da sonembari enembodava aná Jiusi enemboda rorova siroraita rouvie.
22 Kwa Samaria men kwaso’ob abistan kwakwakwafir, aki aso’ob abistan a kwakwafir, anayabin yawas i Jew sabuw biyahine na.
23 Tago, fefera oreki amirifogo furá bubaita rouvia, aghago re. Fefera aghade, gaabee ari kakato jo tumogha baĩ ari kambesidu nundubambi egegaita rousue. Afa God tumogha baĩ ea goghó egegeta rousua enembo God da Asisida sonembami aito dambu fugiturota, undú tumogha baĩ egegaita rousue. Afa God enembo aghago manemi undú tumogha baĩ egegari-du uno eta rouvie.
23 Veya i enan naatu natitaka anamaramaim anababatun kwafirenayah boro Regah turobe naatu Anuninamaim hinakwafir, naatu kwafirinayah iti na’atube i boun Regah enunuwet.
24 God, umó asisi re. Aghá-gea, God da Asisida sonembami enembo aito dambu fugiturota, God tumogha baĩ egegasue!”
24 God i Anunin, naatu i ana kwafirenayah i turobe naatu Anuninamaim hinakwafir.”
25 Aghá ririeta, aná evetumi undú eghá ririe, “Amó rei-gerore, embó eini God da ninengota furari-du riria (Unda ragaro Keriso regegeta rousue.), umó ambova furadua mo, gaa dano ruruva isuri ata niningigaita rosore.”
25 Babin eo, “Ayu nati Roubininenayan i aso’ob (Keriso terarouw) i enan. I nanan ana veya i boro sawar etei it isat nakubuna.”
26 Aghá ririeta, Iesu na undú eghá ririe, “Embó avona indú gaga reiria, aná umó re.”
26 Imaibo Jesu eorereb eo, “Ayu i yait? Ayu yait airit ta’o’o.”
27 Ungá aghá regegutueta, námane kaverea furera, Iesu aná evetugha tafirere. Umó aná evetugha gaga rieta tambua, námane mana-mana egeguturere-tago, “Imó dodu uno ro?” kotú “Imó dodu aná evetugha gaga rere?” aghago jo uriga egegambi re.
27 Jesu eo oumatan, ana bai’ufununayah himatabir hina hitit naatu Jesu babin hairi hibidudur hi’itih hi’ororsa’ir. Baise men yait ta kok babin tibatiy, o Jesu hitibatiy, “Anayabin aisimamih babin airi kwabidudur?”
28 Aghá uria-da ambova, aná evetu unda uvu dimbari ovu avo doa kaverea sumbua aria, naava bubua, natofodu eghá ririe.
28 Naatu babin ana harew hunihun ihamiy, i matabir in bar merar tit naatu sabuw nati’imaim hima’am hai tur eo’wen,
29 “Embó einimi etia, anda ari-bari daiyagha-daiyagha uta furera, unona dano retueta ningere. Fu ya, gigigadi, embó eini God da ninengaita riria mo, umó ra?”
29 Kwana tan orot kwa’itin, sawar abistanawat asisinaf etei’imak au tur eowen. Ta’itin i Roubinineyan wariten?”
30 Aghá ririeta, númane erea, Iesu gigigaita rea fufuguturie.
30 Naatu bar merar hihamiy naatu sabuw etei ef hinuwet hin Jesu biyan hitit.
31 Iesu gigigaita rea, fufugutueta, námane Iesu du eghá regeguturere. “Irugari kato, undari bua undia jebuge!”
31 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah hi’o, “Bai’obaiyenayan bay ta ku’aan ya kurutan!”
32 Aghá regeguturere-tago, umó eghá ririe, “Anda undari dibe eini vitia, aná nímane jo gambi egegeta rosoravore.”
32 Baise i isah eo, “Ayu au bay menamaim ana’ani’aan kwa men kafa’imo kwaso’ob.”
33 Aghá riria-du, námane mino-mino eghá rea niningiguturere, “Aghajora undari seibe utueta, undia vitia-jogo.”
33 Imih bai’ufununayah taiyuwih hima hi’o, “Ta’itin sabuw afa bay hibow hina hitin eaa wariten?”
34 Aghá ririeta, Iesu námandu ririe, “Anda undari aná evere. God amó ninenguturieta furera, unda unonu urota iraita rore. Kotú buro donu ari-du riria-nu, ata sidara aita rouvie. Anda undari aná avore.
34 Jesu eo, “Ayu au bay, i yait ayu biyafaru i anakok anabosiyasiyar anasinaf naatu bowabow ayu bitu i anabow anisawar.
35 Nímane reisi-nundubutoravore, marabe ungagha-ungagha sidara ata, anada ambova, undari bee mane barida fefera furá bubaita rouvie. Aghá re-tago, amó nímandu rere: aayo gia irurea goghó egege! Undari bee barida fefera enanu etia bubieta, enembo aghi jumbarida fefera oreki evere.
35 Kwa iti na’atube kwa’o’o, ’Sumar kwafe’en o tafanamaim aki boro anafour’. Baise a tur ao’owen, Kwa matatoniwa’an me kwana’itin gewas naatu bay iyamur sawar fourin isan ana veya tit.
36 Undari avona badua mo, umó buro eta rouvie-gea, anada mino baita rouvie. Gari dabako aghagonu, avona ya, enembo God da natofo ea jebuga tumanadu irarinu tambua bari-du rea, aghi eta rouvia, umó aná buro eta rouvia-da mino baita rouvie. Kotú dabako aghagonu, aayova undari bee eaveta gia, aayo govari katogha kotú bari kato, ungá gangoro eta rouvie. Aghagonu, enembo eini sei iiava minono reaveta, kotú enembo ambova iiava enembo aghi eaveta, God gaabee egegeta rousua-du, ungá danode gangoro egegaita rousue.
36 Boun auman fourayan boro hibaiyan ana kabay nab, naatu bay four eya’ay ma’ama wanatowan isan, imih ta’itin tanumayan naatu fourayan i hairi auta’imon hiniyasisir.
37 Namonde amó eghá regegeta rosore, ‘Embó einimi ya aayo govota, anada ambova, embó einimi ya undari baita rouvie.’ Aná mo, gaa bee re.
37 Abistan hi’o’o i turobe, “Orot ta’imon etatanum naatu orot ta’imon efafour”.
38 Gari dabako aghagonu, enembo dumeni, númane seibe aria, aayova buro egeguturie. Atá, nímane anona ninengetueta ambova era, enembo sei aria, buro fakara egeguturieta, bee siroruturia-nu, nímanena reisi-ruroravore.”
38 “Efan men imaim ima ibowabow, ayu aiyafari kwenan inafouramih naatu i hai fairamaim hibowabow o nonowatin inafour inaa’amih”.
39 Aghade, aná Samaria evetu retora-mi Iesu undú daiyagha riria-nu isagha urie, “Embó einimi etia, anda ari-bari daiyagha-daiyagha uta furera, unona dano retueta ningere.” Iesu da bingá unona aghá ririeta, Samaria naava enembo dano niningigea, númane Iesu gaabee egeguturie.
39 Samaria moumurih maiyow nati bar merar Jesu hitumitum anayabin babin ana turamaim, “I ayu au sinaf etei eo anowar”.
40 Númane niningigea, gaabee egeguturie-gea, aria, Iesu dava bubua, umó nemonde fefera tufoko evo eini ea doa, yari-du benunu egeguturie. Aghá regeguturia-du, námane Iesu de dano avo fefera ungagha egeguturere.
40 Imih anamaramaim Samaria sabuw hina Jesu biyan hititit, hifefeyan bairi ma isan, imih veya rou’ab bairi hima.
41 Aghá egegutueta, unda gaga riria-nu niningiguturota, enembo oruaruabe tutuno ea, Iesu gaabee egeguturie.
41 Sabuw moumurin maiyow hitumatum anayabin i ana turamaim,
42 Gaabee egeguturota, aná evetudu eghá regeguturie, “Námane oreki umó gaabee rosora, aná jo inda gaga retora-du gaabee egegambire. Tago Iesu gaga rieta, námane anuka niningigea, gaabee egegetore. Embó eini namonde anda ari bari akokogo seseghurota sonembari-du God da utaita riria, aná umó re.”
42 naatu babin isan hi’o, “Aki bounabo abitumatum, men babin i’o isan, baise abistan tur eo’o aki taiyuwika taini anowar”.
43 Aná naava irieta, onembo ungagha sidara urieta, námane Iesu de dano aná naa vareta Galili Frovensi igiguturere.
43 Veya rou’ab sasawar ufunamaim Jesu efan nati ihamiy, naatu au Galilee na’at misir in.
44 Sei Iesu undufa eghá ririe, “Ferovetada gaga enembo dano niningiguturota, umó kakara eta rousue. Aghá re-tago, ferovetada enembo totofo jo umó gaabee egeguturota, umó kakara ambi eta rousue.” Iesu undufa aghá ririe.
44 Anayabin i taiyuwin isan eorereb eo, “Dinab orot taiyuwin ana tafaram sabuw isan men tekakakaf”.
45 Umó aria, Galili Frovensiva teterueta, natofomi umó gigiguturie-gea, “Orokaiva!” regeguturota, ghanena egeguturie. Anada bee mo, Serigea Yari Banauda* feferava, númane beago avo Jerusalem iririguturota, Iesu da daiyagha uria númane gigiguturie.
45 Imih anamaramaim na Galilee titit, sabuw ana merar hiyi hibai. Anayabin hin Jerusalem Tar Nowaten Hiyuw aa isan hiruru’ay, nati’imaim sawar abistanawat sinaf hi’i’itin isan.
46 Avore, Iesu rekago aria, naa Kana Galili Frovensi avo buburiturie. (Sei Kana naa anava unona ririeta, uvu kaverea, vaini ninduturie.) Gavana eini naa dabako avo irita uria-da mendimi kae bua, naa eini ragaro Kaperneam avo vasia vitirie.
46 Naatu matabir maiye in Canna tit, nati Canna i Galilee wanawanan, imaim harew botabir wine mamatar. Naatu nati’imaim gawan ana orot ukwarin natun sawow Capernaumamaim inu’in.
47 Judia Frovensi reta Iesu rekago kaverea aria, Galili Frovensiva buburituria-da bingá niningurie-gea, gavana erea aria, Iesu dava bubua, ininigha benunu urie, “Anda mendi kae akuago bua, Kaperneam avo vasia amburaita itoko rouvie. Amindu, imó fu, angá ya anda mendi gia radi jebugoe!”
47 Jesu Judea’ane na Galilee tit ma’am ana tur na nowar. Misir in biyan tit ana tur eowen naatu ifefeyan i tare tan natun sawow inu’in tiyawas i kafa’imo namorob.
48 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Amó ivata anogha dumeni-dumeni ata gigigambi adora, nímane jo amó gaabee egegambi aita rosoravore.”
48 Jesu sabuw iuwih, “Kwa sabuw ina’inan naatu baifofofor kwana’itah, baise boro men kwanitumatum.”
49 Aghá ririeta, aná embómi rekago eghá ririe, “Jojabee, rourogo anda mendi amburauve-degea rereta! Fu, angá tutomi yare!”
49 Gawan ana orot ukwarin Jesu isan eo, “Aro, inare tananabo au kek namorob.”
50 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Avoreta, ii! Inda mendi jo amburambi aita rouvie.”
50 Jesu orot isan eo, “Kwen! O a kek yawas ema’am!” Orot itumatum abistan Jesu tur isan eo naatu ana ef rura’ah in.
51 — ausente —
51 I ra’iy inan efamaim ana akir orot bairi hitar naatu ana tur hi’owen, “O a kek i yawas ema’am
52 — ausente —
52 Naatu ibatiyih, Veya abistanamaim au kek yawas?” Naatu i hiya’afut hi’o, “Fai ouyit one korok na’atube imaim sawow ihamiy”.
53 Aghá regeguturieta, aná mendida numamo fefera donu ueta, Iesu undú gaga eghá riria-nu nundubuturie, “Inda mendi jo amburambi, jebugaita rouvie,” riria feferava unda mendi jebuguturie. Amindu rea, umó unda buro kakatode unda evetu sasingu manede dano Iesu gaabee egeguturie.
53 Naatu imaibo tamah not nati ana veya Jesu eo, “O a kek i boro nayawas.” Imih nati ana baremaim hima’am etei hitumatum.
54 Avore, Iesu buro tutuno ea uta furia Judia Frovensi vareta kaverea Galili Frovensi aria-va, ivata anogha ungagha urieta siroruturie. Ivata anogha tutunova, uvu ririeta kaverea vaini ninditurie. Anada ambova ririeta, gavanada mendi jebuguturia-mi, ungagha urie.
54 Iti ina’inan bairu’abin men tesinaf emamatar Jesu sinaf matar, no Judea’ane na au Galilee inan ufunamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.