João 3

God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Moses da Gaga Kaifa kakatoda* einida ragaro Nikodemus, umó Jiusi enemboda beforo righari embó eini re.
1 Jew hai ukwarin orot wabin Nicodemus i Pharisee ana kou’ayamaim orot ta.
2 Unona tumba eini aria, Iesu dava bubua eghá ririe. “Rabbi, námane reisi-gerore, God na ririeta, imó irugari kato ea fureravore. Avona undufa unda anomi jo inda rora ivata anogha, aghagonu ambi aita rouvie. God ingá dano irambi irasua, inda eta rora, jo sirorambi asue.”
2 Guguminamaim na Jesu biyan tit, naatu eo, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob o i bai’obaiyenayan God biyanane ina. Men yait ta karam boro ina’inanen fairih o kusisinafube nasinaf, God men hairi hinama’am na’at.” Jesus Nicodemus hairi bar tafan hima tibidudur|alt="Jesus and Nicodemus" src="CN01670b.tif" size="col" loc="Jhn 3.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="3.1-4"
3 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Amó indú gaabee rere: avona jo rekago sirorambi adua, umó jo God da natofoda* rorova terua, God unda natofo kaifa aita rouvia kambesi gambi aita rouvie.” |src="54 Jesus&Nicod_IB04111gr.tif" size="col" loc="3:1-10" ref="Jon 3:3"
3 Mar ta’imonamo Jesu iya’afut, “Ayu tur anababatun a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan na’itin, baise i boro natufuw maiye’ebo.”
4 Aghá ririeta, Nikodemus na ririe, “Imó daiyagha rere? Embó beemi rekago jo kaverea ya nueda uro rova sirorambi aita rouvie.”
4 “Orot ra’at gagamin na’in ema’am, boro mi’itube natufuw maiye?” Nicodemus ibat. “Men karam hinah yan wanawanan narun mar bairou’abin natufuw maiye!”
5 Aghá ririeta, Iesu na mino ririe, “Amó indú gaabee rere. Avona umó uvumi kotú God da Asisi Kakarami rekago jo sirorambi adua, umó jo God da natofoda rorova terua, God unda natofo kaifa aita rouvia kambesi gambi aita rouvie.
5 Jesu iya’afut eo, “Turobe a tur ao’owen, men yait ta boro God ana ma’ama wanatowan narun, baise i harew naatu Anuninamaim natufuw.
6 Atá tamo eto, aná aya afaghami utuaveta buta rouvie. Tago, enemboda asisi God da asisimi utuaveta jebugeta rouvie.
6 Biyat etatoub, i biyat eya’iy, baise Anun Kakafiyin etatoub Anun Kakafiyin iya’iy.
7 Atá, anda imó rekago sirorasiravore retora-du, rourogo imó mana-mana ara-degea rere.
7 O boro men ita’ororsa’ir ayu tur iti tufuw maiye ao isan.
8 Yauranu nundubea gigo! Yaura unda uno niavo yaita ariva iru-furu uaveta, eronu ningita roravore. Aghá-gea, umó niavo reiya o niavo reifia, imó jo gambi eta roravore. Gari dabako aghagonu, God da Asisi unda unomi iru-furu urota, reaveta enembo dumeni jebugeta rousue,”
8 Waruw ana kokomaim ebababin. O i nidun kunonowar, baise o men karam boro inao, i menane na enan, o au mena’at babin enan. Imih orot babin anunihine i nati na’atube tetutufuw.”
9 Aghá ririeta, Nikodemus na uriga urie, “Ená daiyagha ea siroradu?”
9 Nicodemus i bat, “Iti i mi’itube?”
10 Ririeta, Iesu na eghá ririe, “Imó namonde amó Israel enemboda irugari kato jojabe eini re-tago daiyagha mana-mana ro?
10 Jesu eo, “O i Israel hai bai’obaiyenayan naatu o iti sawar men imanamamih?”
11 Amó indú gaabee rere. Námane eghá regegeta rosora mo, jo tefunu-tefunu regegambi eta rosore. Námane donu niningigea kotú gigiguturera, aná nuenembo nímandu regegeta rosore. Aghá regegeta rosore-tago, nímane jo námanda gaga bambi egegeta rosoravore.
11 Jesu iya’afut eo, “Ayu turobe a tur ao’owen, aki abisa asoso’ob i a’o, naatu abisa aki a’i’itin i isan a’o, baise kwa i boro’ika aki ai tur naniyan men kwabaibimih.
12 Ená eini-eini oreki endava vitia-du reta rore-tago, imó jo gaabee ambi eta roravore. Aghá-gea, eini-eini donu uutuva vitia-da gaga rata ningadora mo, imó daiyagha ea gaabee ado?
12 Ayu tafaram ana sawar isah ao kwanowar baise kwa men kwabitumatum. Kwa boro mi’itube kwanitumatum ayu mar ana sawar isah ana’o na’at?”
13 Kotú eini-eini uutuva vitia, enembo eini avona jo yava gambi vitie. Avotago Enemboda Jojabee* uutuvareta vorea furie-gea, unona avo irirota gerurie.
13 Men yait ta in mar run, baise orot Natun marane nan akisinamo.
14 Kotú, Moses na uvu tefo, enembo irambi kambesiva ningabu ririkurieta eroruria aghagonu, Enemboda Jojabee aghá righota eraita rouvie.
14 Moses mi’itube arar yan kok bora’ah na’atube, orot natun hinabora’ah nayen,
15 Aghá ata-gea, enembo avona umó gaabee egegadua, jebuga tumanadu irari baita rousue.
15 saise iyabowat i tebitumatum boro ma’ama wanatowan hinab.
16 Anada bee mo, God umó enembo neno bua goghó urota, jebuga tumanadu irarinu bari-du rea, unda Mendi dabako bee dabako ututurieta furie. Unda furia-da bee mo, avona umó gaabee adua, jo ambua sidara ambi aita rouvie, jebuga tumanadu irarinu baita rouvie.
16 God tafaram iyabuw kwanekwan imih i Natun ta’imonamo iyafar na, saise yait i ebitumitum boro men namorob, baise boro yawas wanatowan nab.
17 God jo unda Mendi endava enembo gia irurari-du rea, ninengota furambi re. Númane sonembota, jebuga bubugari-du rea ninenguturieta furie.
17 God i men tafaram bai’afiyin isan Natun iyafar na tafaramaim titamih, baise tafaram baiyawasin isan na tit.
18 Enembo avona God da Mendinu gaabee rousua, God jo númane gia irurambi re. Tago, avona God da Mendinu jo gaabee ambi rousua, God na númane gia irurea mema, utaita rouvie. Anada bee mo, God da Mendi dabako bee re-tago, númane jo gaabee ambi rousue.
18 O yait I kubitumitum boro men ina’afemih, baise o yait men ebitumitum i eaf sawar, anayabin i men God Natun Ta’imon, i akisinamo wabin itumitumamih.
19 Atá, ená gia irureta rouvia-da bee evere. Unana endava enembodava furie-tago, enembo injigha egeguturie. Númane unana jo neno bambi, bingoinu neno bubugeta rousue. Anada bee mo, númanda ari-bari aná sembago-gea, unanava yari uno ambi eta rousue.
19 Iti i baib’afiyen. Marakaw na tafaramamaim tit, baise orot marakaw efanin gugumin iyabuw anayabin hai sinaf kakafih.
20 Enembo avona ari-bari akokogo eta rousua, númane unana injigha eta rousue. Rourogo númanda ari-bari akokogonu gigigauve-degea, númane jo unanava yambi eta rousue.
20 Orot babin etei sinaf kakafih tesisinaf i marakaw hikwahir naatu boro men hinan marakaw wanawanan hinarun, tebirubir hai sinaf boro hinirerereb.
21 Atá, enembo avona, gaa beeda aito fugari bee nuenembo urota irita rousua, unanava futa rousue. Anada bee mo, God da anomi númanda donu egegeta rousua-nu enembo oruabemi gigigari-du rea, unanava fufugeta rousue.”
21 Baise yait ta turobe’emaim ema’am marakaw wanatowan erur, saise i ana bowabow God wanawananamaim bowabow boro nirerereb.
22 Anada ambova, Iesu unda ambo nimbide dano Judia Frovensi avo igiguturie. Fefera dumeni numonde anava iririguturota, Iesu na enembo bafutaito eta urie.
22 Iti ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Judea tafaram ufunane hirun, nati’imaim mar kikimin hima naatu bapataito itih.
23 — ausente —
23 Nati’imaim John auman tafaram Aenonamaim sabuw bapataito bitih, Salim i men ef yok i sisibinamaim, anayabin nati’imaim i harew moumurih, naatu sabuw i nan ufun hinan bapataito bain isan.
24 — ausente —
24 (Iti John dibur hiyaru’uy ma’am nanamaim.)
25 Aghá ueta, Jon da ambo nimbi dumenimi Jiusi embó einide besiga tutuno egeguturie. Numonde besiga egeguturia-da ruru mo, irugari eini tamode eini-einide seghari-da agho dari amindu rea, besiga tutuno egeguturie.
25 John ana bai’ufununayah afa naatu Jew sabuw afa wanawanahimaim gamin matar, bapataito ana ofafaren isan.
26 Aghá ea aria, Jon dava bubua, eghá ririe, “Irugari kato, Jordan uvu beina fefera vitari kenava embó eini furia ingá irieta, unda tamova gaga rirera rei-nundubutora? Oreki umó tutuno ea bafutaito ueta, enembo dano namonde amó dodogea undava reisi-igigutue.”
26 I hina John biyan hitit naatu hi’o, “Bai’obaiyenayan, orot nati o airi no Jordan harew rounane menatan isan o i’o’orerereb, i boun bapataito sabuw ebitih, naatu sabuw etei i isan tenan.”
27 Aghá regeguturieta, Jon na mino eghá ririe, “God na embó avona buro eta rouvia-du ‘avore’ radua, ata bee siroraita rouvie.
27 Nati isan John iya’afut eo, “Orot abistanawat marane tebitin iwat nab.
28 Aghá-gea, amó gaga daiyagha rieta niningiguturera, nenuka nu reisi-geroravore. God Embó eini ninengota furaita rouvia riria, jo amó irambi re. Anona aná Embóda emboro rerebari-du rea, God na ninenguturieta, furere.
28 Kwa taiyuw i karam ayu ao i kwanao’rereb, Ayu i men Keriso, baise ayu i nanamaim hiyafaru ana.
29 Atá, aná embó rera, umó eto-bato embó einimi evetu reka yagera aita rouvia aghago re. O amó mo, aná embó evetu yagera aita rouvia-da mambu, aghagonu kasava jiria irirota, unda mambu gaga reiria-da eronu niningurota, gangoro eta rore. Amó undú gangoromi rei-jaritore.
29 Babin orot ana rum hi’o ema’am, orot ana of menatan i bai’awaninamih i orot isan ma tainin rub ma ekakaif, naatu i ana rum fanan enonowar ana veya i anababatun ekakawasa. Iti kawasa i ayu nowau, naatu kawasa i boun ana yomanin a’asa’ub.
30 Amindu, umó baria jojabe asueta, amó ijoko asire.”
30 I ana fair ra’at natabiru, ayu fair i men ra’at.”
31 Jon rekago eghá ririe, “Umó avona uutuvareta vorefuria, umó enembo nanjogoda itiva re. Atá avona endava siroradua, umó endada irarinu nundubuturota, anada gaga nuenembo rirota iraita rouvie. Kotú aná embó uutuva reta vorefuria, umó iti bee itiva re.
31 Yeit auyomane nan i ra’at etei natabirih, menatan iti tafaramane nan i tafaram nowan, naatu tafaram ana sawar isah i ebidudur. Menatan marane nan i sawar etei tafahimaim.
32 Amindu rea, unda minonova, umó donu geruria kotú nininguria nuenembo reta rouvie. Tago, unda gaga enembo eini avona jo ningambi eta rouvie.
32 I abis nonowar, i’itanen i isah eo’orerereb, baise men yait ta ana tur ebaibimih.
33 Kotú, unda gaga enembo avona niningigea gaabee egegadua-mi rei-irugutue: gaa bee mokóda ruru, aná God unuka umó re.
33 Orot yait ta i ana tur nabitumitum na’at, i ebi’obaiyit i ebitumatum God abistan eo’o i turobe.
34 God da ninenguturieta furia embómi God da gaga nuenembo reta rouvie. Anada bee mo, God unda Asisida ano aná Embódava averegeaveta, vitia beda ea, eto dirigea voreta rouvie.
34 Menatan God biyafar i God ana tur eo’orerereb; anayabin God i Anun i nowanamih itin anababatun
35 Afa God, unda Mendi neno rururota, eini-eini dano unda ingova ututurie.
35 Tamah Natun iyabuw kwanekwan naatu sawar etei i ana fair babanamaim ya.
36 Amindu avona God da Mendi gaabee adua, umó aná jebuga tumanadu irari baita rouvie. Atá enembo avona unda Mendida gaga ningia gaabee ambi adua, jebuga tumanadu irari, umó jo bambi irirota, God da neno sembagonu tumanadu itatama urota iraita rouvie.”
36 Yait ana baitumatum Natunamaim naya’iy boro yawas wanatowan nab, baise yait ta God Natun nabifutuw boro men yawas nitinimih, God ana yaso’ar tafahimaim nama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.