Atos 26

God Da Gaga Reka Re (BJZ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Atá aghade, Kini Agripa na Pol du eghá ririe, “Indufa inda gaga donu raita uno rora ananu, rege ningore!” aghá ririeta, Pol erea, unda ingomi tovoto ea, Kini Agripa du unda serigari gaga raita tutuno urie.
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 “King Agripa, amó inda dibeva jiria, gagada rurunu irugota imó gaita roravore. Amindu amó gangoro rore. Aná Jiusi enembo donu reta rousua-da mino, rata ningaita roravore. |src="83 PaulAgrippa_DN00512B.tif" size="col" loc="26:1-23" ref="Ekaresia 26:2"
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Aná imó námane Jiusi enemboda kiki, kotú agho dari-de besigade dano seibe gia, tanana urera-du gangoro rore. Anda gaga mo, itoko yafago raita roreta amindu, durumugea ningi!
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 Atá amó daiyagha anda frovensiva irirota baria, embó ea, ambova Jerusalem rekimbea vitirera, aná Jiusi enembo dano gigiguturie.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Amó baria gimasa ea, Moses da Gaga kaifa ari kato* eini urere. Enembo dumenida gaabee ari God dava, jo anda gaabee arigo irambi re. Avotago, anda irari eghago eta urera aná, númanena isagha egegasueta ningasiravore.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Atá, God seibe námane Jiusi enemboda mambube manedava donu aita be gajituria-nu, baita kaifa inini eta urera-du, númane neno akokogo egeguturota, amó nandia koto ari-du indava bua itieta inda dibeva rei-jiritore.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 God donu aita be gajituria-nu, námane Jiusi enemboda abua mane dano 12 mi tumba onembo God tumogha baĩ egegeta urota, aná be gajari baita kaifa inini egegeta rosore. Tago anona aghagonu gaabee rora-du, amó kotova itieta rei-jiritore.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Nímane dano gigige! God dava rata enembo amburarivareta jebugea erari-da ano vitie. Jiusi enembo nímane aná mo, dodu gaabee egegambi eta roso? Kotú Kini Agripa, imó beago, dodu aná mo, gaabee ambi eta rio?
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 Avotago sei, amó beago aná jo gaabee ambi eta urere. Aghago, anda nundubari-va, anona ata-gea Nasaret embó Iesu da ragaro akuago ari-du eta urere.
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 Amó tutuno ea, Jerusalem anava eghago eta urere. Amó fristida* kokotofuda ragarova, God da yavero dumeni Iesu gaabee egegeta uria-nu diburava gajeta urere. Kotú data amburari-du manaka gaegegeta uria feferava, amó beago, númane data amburari-du reta urere.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 Námane Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* dumeniva, Iesu da yavero nandia deta urere. Iesu gaabee egegeta uria enembo, Iesu da bingá kivu egegari-du rea, númane deta urere. Amó neno akuago ea, roo enda Israel serigea, námanda gitofoda bogu naa dumeniva Iesu da yavero anava irita uria-nu nandia, daita iru-furu eta urere.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 Aghade, amó erea, fristida kokotofuda gaga ingisova bua, númanda ragarova bogu naa Damaskus arere.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 Ariee kotofuko, amó irurota, onembode emboro rorova unana jojabe janimbuturieta gerurere. Aná anda kokomana beago gigiguturie. Feferada unana ijoko re. Tago aná unana janimbuturia, aná jojabe re.
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 Námane dano endava jua vavasiguturieta, enemboda be uutuvareta námane Jiusi enemboda gaami andú rieta niningurere, ‘Sol, Sol, imó dodu andava neno mema ututurota, ano ro? Aghá urota, indufako mema rei-taferavore!’ ririe.
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 Aghá ririeta, amó mino eghá rirere, ‘Ariee, Jojabee, imó avouvi?’ ririeta-gea, umó mino eghá ririe, ‘Inda mema ututa rora embó Iesu, aná amó re.
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 Erea jire! Amó indava isagha etora-da bee mo, anda buro ari kato gateguturota, oreki indú retueta ningeravore. Avore, inda gia kotú ningera-nu, kotú ambova donu irugota gaita rora-de enembodu rege-gea niningigoe!
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Aghá uradi-gea, rourogo inda natofo Jiusi enembo imó data amburara-degea, anona imó gangada aita rore. Kotú inda natofo Jiusi enemboda gitofodava yari-du rei-ninengutora anava iruradora mo, anona imó kaifa gangada aita roreta!
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 Anona imó rei-ninengutora-da bee mo evere. Inona minono radi-gea gitofo da dibe ifegoe. Kotú númane tumbada irari anada tuva vitia, doa kaverea furá anda unanava iririgoe. Kotú númane Satan da anoda tuva vitia doa, God da anoda tuva furari-du, inona minono rege niningigoe! Ningia, númane anda ragaronu gaabee egeguturota-gea, God númanda ari-bari akokogo nundubea gia dotuturota, God gaabee ari natofo unda seibe simbuguturia anada dumeni egegoe!’”
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 Aghá rea, eghá ririe, “Avore, Kini Agripa, amó indava isaghava rere. God donu uutuvareta isagha rieta, amó jo nundubea doambi urere. Amó ningia, aghagonu urere.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 Anona erea, enembo dano neno kaverea, númanda ari-bari akokogo God dava isagha egegari-du minono reta urere. Aghade, númane God da jebuga reka rururia-nu irugaita, númanda irari sei doa, aito taubana fugari-du minono reta urere. Aghá urota erea, Damaskus bogu naade, Jerusalem de anava tutuno urere. Anada ambova, Judia Frovensi anava naa ijoijokokova arere. Kotú námane Jiusi enemboda gitofoda kambeside dano minono reta urere.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Aghá eta urera-du, Jiusi enembo amó aná God du Tafaroro Ari Kambo* rova nandia dedegota amburari-du egegeguturie.
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 Avotago fefera anavareta God amó sonembuta reifia-du, amó oreki enava kotofukoda, kotú sabuada* dibeva jiria isaghava rere. God da feroveta mane kotú Moses de donu ambova siroraita rouvia-nu, minono regegeta uria dabako aghagonu, anona minono rita deĩ eta rora, aná evere:
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 ‘Namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rirota, God Embó eini itota furá ená endava mema tafirota ambua, namonde amó ambua erambi-da tutunova, unona amburarivareta erea, námane Jiusi enembode kotú námanda gitofodedava unda unana utaita rouvie. Ená unana rera, avona badua mo, jebuga tumanadu irari aná tambaita rouvie.’”
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Pol aghá rieta, Festus, erea koko rirota, eghá ririe, “Imó damé-damé etoravore. Inda irugari aghago mane rei-gerora-mi, imó daghetoravore!”
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Aghá ririeta, Pol mino eghá ririe, “Tefo, Kotofuko, amó jo damé-damé ambi re. Avotago amó gaabee nuenembo durumugea simbuguturota rereta, ningi!
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Kini Agripa, amó oru ambi indú rere. Anada bee mo, amó dodu minonova reta rora-nu, imó seibe gerureravore, jo nungegimi sirorambi re.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 Kotú, amó rei-gerore, God da feroveta donu reta egeguturia ananu, imó gaabee roravore, aĩ?”
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Aghá ririeta-gea, Kini Agripa Pol du eghá ririe, “Imó rei-nundubutora mo, imó ená gaga tufokomi, amó righota kaverea Iesu da gaabee ari enembo eini ari rei-nundubutora, aĩ?”
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Aghá ririeta, Pol mino eghá ririe, “Tufokomi o yafabemi, aná avore. Anda uno kotú anda benunu God dava mo evere: imó kotú enembo nanjogo eve desetora mo, nímane daiyagha ea, amogo egegasira-du rere. Tago amó jo seini mi bundetora-du rambi re. Nímane amogo ea, Iesu gaabee egegadi rere.”
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Aghá ririeta, Kini Agripa aná frovensida gavanade Bernaisi de, kotú anava natofo danode ereregea,
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 isaghava bubua, mino-mino rea niningiguturie, “Ená embó mo, dinunu eini jo ambi re. Amindu umó jo diburava itambi asue, o jo rasueta, amburambi asue.”
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Aghá rea, Agripa na Festus du eghá ririe, “Imó ená embó do-gea yae! Avotago, mará, umó namonde amó Rom enemboda kotofudava yaita rita-du, umó ninengota Rom yae!” ririe.
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.