Romanos 3

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Togo inugu kumularik Yudawili yaka Yuda ono puwiliyaga ngalegewili ma talik? Keya kazing yombu korikyengki korik ngalegeyeng ngeli pumokko nakyegirau sawelagi ma talik?
1 Então qual é a vantagem de ser judeu? Será que ser circuncidado tem algum valor?
2 Ei, kazing kolokngagonoge Yudawili Yuda ono puwiliyaga ngalege weiwili. Kazing weremek yaka Anotogo ngago pugura Yudawiligu ngai keya nazuwagawiliyegirau kozak yei kunibene yana pumok.
2 Tem, sim, e de muitas maneiras! E a primeira vantagem é que Deus entregou a sua mensagem aos cuidados dos judeus.
3 Yudawiliyaga nawili Anotogo miziweki kaiya pura ngizi miza ono pura wameiktago. Nawiligu ngizi mizi onorikki wiyeke Anotogo mizagi kaiya piyeng mizagi ono sawiyino.
3 Mas, se alguns não foram fiéis, será que por isso Deus vai ser infiel?
4 A’a’, pilikkirau ono. Yongkambanu mamok kele ngago puwiligiyeng ngeliwili kapura Anoto wamenak yeik panubek purik ini iwaka. Kapiya Walektikku Anotoyegi langai pobilik kai pelik,
4 De modo nenhum! Que Deus continue a ser verdadeiro, mesmo que todas as pessoas sejam mentirosas. Como dizem as Escrituras Sagradas a respeito dele: “Que fique provado que tu tens razão quando falas e que sejas vencedor quando fores julgado.”
5 Kapura tamizeige nawiligu tonugu kaile miziyengko Anotoyegi saweli purik kaile tonuguyengko mizagewiyege Anotogo pangka mizi piyeng yongkambanuwiligu kimeike keriyibene tonugu kawela wiyi kisi puwekkerik talikki? Logo nogo Anotogo teni ngangang yani purik kaile mizi yagenda kaiyagi ma talik? Ne yombanuwiligu kisimekke kai yagenda.
5 Mas, se as injustiças que cometemos servem para mostrar que Deus age com justiça, o que é que podemos dizer? Que Deus é injusto quando nos castiga? (Eu falo aqui como as pessoas costumam falar.)
6 Pilikkirau ono, Anoto wameik pangka panubokko. Tegi pugurau kaileyeng yeik kuni pani kelemiyagi ono, pugu yongkambanu ngabelakpekkewili pangkaraga ngagozak keleyagi.
6 É claro que não! Se Deus não fosse justo, como poderia julgar o mundo?
7 Tamizeige nakko nogo Anotogo miziweki kaiya pura mizi onorikku Anotogi ngizi mizi pura kawela wiyi logo purikku Anotogi yeikta yemane sawiyi mabura ngereke nangki pugu ne kaile mizibek kaiya logo ngangang nani?
7 Mas digamos que a minha mentira faz com que a verdade de Deus fique mais clara, aumentando assim a glória dele. Nesse caso, por que é que devo ainda ser condenado como pecador?
8 Mena, pilik mabura yongkambanu nawiligu meilik tenirau pobilik meiweki, Teni kazing kaile mizimekke Anotogi yeikta yongolok meiweki. Logo inugu kumulirik pilik kisi purik pangkaraga kisi yagenda ma talik? A’a’, purik kaile kisi yagenda logo pura mabek nawiligu neyegi langai nogo kaiyara kisa meli pura kapura nogo pilik kai kisi puwiliyegi kele Anotogo kanga yanagira pangka yani penangai.
8 Então por que não dizer: “Façamos o mal para que desse mal venha o bem”? Na verdade alguns têm me caluniado, dizendo que eu afirmo isso. Porém eles serão condenados como merecem.
9 Togo nogo kai purik weik Anotogi wirege teni Yudawili Yuda onowiliyaga ngalege yei miza ma talik? A’a’, piliktau ono, purik nogo yaka kaiyarik Yudawili keya Yuda onowilirau mabuwili kaile puwiligiyengki wiyeke ngangang yanagi.
9 Então será que nós, os judeus, estamos em melhor situação do que os não judeus? De modo nenhum! Já mostrei que todos, judeus e não judeus, estão debaixo do poder do pecado.
10 Mabilik Kapiya Walektikku pobilik kai pelik,
10 Como dizem as Escrituras Sagradas: “Não há uma só pessoa que faça o que é certo;
11 Keya ngoluk nakkorau Anotogi kazing pangkamekke kiriwei panu ono ma Anotoyegi ngizi panu weli ono.
11 não há ninguém que tenha juízo; não há ninguém que adore a Deus.
12 Yombanu mamok Anotoyegi kezanga mana. Mabuwili Anotoyegirik yeik ulakwili. Kazing wazonoragi puluwendau nakko mizi ono, yeik panu. Ingi Sam 14:1-3
12 Todos se desviaram do caminho certo, todos se perderam. Não há mais ninguém que faça o bem, não há ninguém mesmo.
13 Ngago puwiligiyengko yombanu ibeng wazayi keya longok puwiligiyengka ngago ikuyogorikyeng pung keya wezameli keya kili puwiligiyengko ngago kemale kuluwekwiligi ngaira kelikyeng yombanu ngangang mizibene keleyi.
13 Todos mentem e enganam sem parar. Da língua deles saem mentiras perversas, e dos seus lábios saem palavras de morte, como se fossem veneno de cobra.
14 Puwili ngago korowali yombanuwiligi yayeng kuneng mizagiyeng wezameli mizi. Ingi Sam 5:9; 140:3; 10:7
14 A boca deles está cheia de terríveis maldições.
15 Puwili yombanuwili nguk namizi ngangang yani keya ibeng wazayi.
15 Eles se apressam para matar.
16 Puwili yombanuwili ula yeli kang keya ngangang mizibene keleyi.
16 Por onde passam, deixam a destruição e a desgraça.
17 Puwili kazing menalege yombiyangai yolugi pumok lusuweiwili.
17 Não conhecem o caminho da paz
18 Puwiligurau Anotoyegi kulili mizi ono, kai Isaya 59:7,9; Ingi Sam 36:1
18 e não aprenderam a temer a Deus .”
19 Togo teni weik iwaka, purik lo Mosego lende miza piyengko miziweki kai piyeng yaka loyengki kulengke yolu puwiligu kiriwei mizagiyeng. Anotogo teni loyeng yana purik teni namele keya nakko nogo miza piyeng korowali purik ne lusuwei kaiya nelegi logo teni mabuwili Anotogi wirege ngagozak miziweki, yaka loyengki kiriwei mizi puwilirau.
19 Nós sabemos que tudo o que a lei diz é dito para os que vivem debaixo da lei. Isso a fim de que todos parem de se justificar e a fim de que todas as pessoas do mundo fiquem debaixo do julgamento de Deus.
20 Purik yombanu nakkorau loyengko miziweki kai piyeng mizi purikku pi weik Anotogi wirege pangkabek mizagi ono, segeya loyengko yombanuwiliyegi puwili loyengko kai puragi kiriwei miza ono keleyi legi puwili kaile mizawili purik iwaka sibene keleyi.
20 Pois ninguém é aceito por Deus por fazer o que a lei manda, porque a lei faz com que as pessoas saibam que são pecadoras.
21 Kapura mabek perik weik Anotogo kazing yombanuwili ngezebek kiling pangka wazayagi leweng weik walimiza logo kazing loyengki puluwendau pelewengki yungke ono. Logo Anotogo mabek walimiza pera lo puguyeng keya koka yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiligu kozak kisara.
21 Mas agora Deus já mostrou que o meio pelo qual ele aceita as pessoas não tem nada a ver com lei . A Lei de Moisés e os Profetas dão testemunho do seguinte:
22 Logo kazing puluweng pelik, Yombanuwiligu Yisu Kilisiyegi ngizi kumuli purikku mizagewiyege puwili Anotogo ngezebek kiling pangka wazayi. Anotogo yongkambanu Kilisiyegi ngizi kumuli puwili mabuwiliyegi pangkara yani, purik Yudaga Yuda ono puwili mabuwili menalik legi.
22 Deus aceita as pessoas por meio da fé que elas têm em Jesus Cristo. É assim que ele trata todos os que creem, pois não existe nenhuma diferença entre as pessoas.
23 Yombanu mamok kaile miza logo Anoto kaile nayendau onobokyaga kokowa.
23 Todos pecaram e estão afastados da presença gloriosa de Deus.
24 Kapura Anotogo teniyegi yalek miza logo wazono ngezebekki tonugu weiyagi langai ono pura teniyegi walimiza logo pura pugu teniyegi yeik yani logo ngezebek kiling pangka wazaya logo Yisu Kilisigu teni Anotogo kaile tonuguyengki wiyeke ngangang yanagirikka iza logo Anotogo ngangang tonugura pi mana pi yengeleileige nili ula puwekke.
24 Mas, pela sua graça e sem exigir nada, Deus aceita todos por meio de Cristo Jesus, que os salva. Deus ofereceu Cristo como sacrifício para que, pela sua morte na cruz, Cristo se tornasse o meio de as pessoas receberem o perdão dos seus pecados, pela fé nele. Deus quis mostrar com isso que ele é justo. No passado ele foi paciente e não castigou as pessoas por causa dos seus pecados; mas agora, pelo sacrifício de Cristo, Deus mostra que é justo. Assim ele é justo e aceita os que creem em Jesus.
25 Keya Anotogo Yisu Kilisi ibeng si pani miza purik iwi pugubokko mizagewiyege Anotogo kaile yombanuwiligiyengki wiyeke puwiliyegi kaile keriyi pura tumula meliweki. Keya Yisu Kilisigu miza pura pigi wiyeke mizara mizibok Anotogo weik kaile puguyeng tumula logo keremareke wezamela. Logo pilikmekke Anotogo pi kazing pangkamekke mizibek kani keleya. Koka walakarik Anoto yelakkelek pakelara wizagoma logo yombanuwiligu kaile miza piyengki ngangang yana ono. Purik Kilisigu kanda kaileyeng tumulirik kele pi yuke wizagoma.
25 — ausente —
26 Togo mabek pewekkeriktau Anotogo kaile tonuguyengki yawe mizi yagenda logo Kilisigu mizagewiyege kaile tonuguyeng Anotogo tumuli. Kapura Anotogo kaile miza puwili pangkawili yei purik pangka ma talik? Ei, purik pangka, purik kaile mizabokko ngizi kumulirik Yisugu ngangang pugura weiyarikku.
26 — ausente —
27 Mena, weik yombanuwiligu lewege kisagirik nangaiyengki? Nakkorau watabi nayengki lewege kaiyagi langai ono. Nangki pi lewege kaiyagi ono? Pi loyengki kiriwei mizi purikku pi weik Anoto kiling pangka purikki pi lewege kaiyagi ono? A’a’, piliktau ono, purik pi Anoto kiling pangkagirik loyengko ono kapura Yisugu pigi wiyeke miza puragi ngizi kumuli purago.
27 Será que temos motivo para ficarmos orgulhosos? De modo nenhum! E por que não? Será que é porque obedecemos à lei? Não; não é. É porque cremos em Cristo.
28 Tegi yombanu nak Anotogo loyengka miziweki kaiya piyeng mizirikki wiyeke Anotogo pi pangkabek mizagi ono kapura pigi ngizi kumuli maburago kele pi pangkabek mizagi purik teni iwaka.
28 Assim percebemos que a pessoa é aceita por Deus pela fé e não por fazer o que a lei manda.
29 Anoto Yudawiligi kekebek ma? A’a’, pi Yuda keya Yuda ono puwili mabuwiligibek.
29 Ou será que Deus é somente Deus dos judeus? Será que não é também Deus dos não judeus? Claro que é!
30 Anoto wamenakpek legi pi Yuda keya Yuda ono puwili mabuwiliyegi menalik mizagi logo Anotogo Yudawili pangkawili kai purikki solorik puwiligu Yisu Kilisiyegi ngizi kumuli purik keya mabilik Anotogo Yuda onowili pangkawili kai purikki solorik puwiligu Yisu Kilisiyegi ngizi kumuli purik.
30 Deus é um só e aceitará os judeus na base da sua fé e também aceitará os não judeus por meio da fé que eles têm.
31 Togo pilik kai purik lo Mosego lende miza piyeng tenigi ngizi kumuli purago momanenda wiyagirikki kai ono. Segeya Yisuyegi ngizi kumuli purikku loyeng ngai kozang kelemiyagi purik Kilisiyegi ngizi kumuli puwiligu keke loyengki ngizi panu kiriwei mizagi.
31 Será que isso quer dizer que, por causa da fé, nós tratamos a lei como se ela não valesse nada? Não; de modo nenhum! Pelo contrário, afirmamos que a lei tem valor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.