Mateus 26
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs VC
1 Togo Yisu ngago piyeng mabiyeng waligeleya logo pulaga pugu yombu pi ngezebokko waligeleyi puwiliyegi pelik yeiya,
1 — ausente —
2 Wok neyau miza logo teni Yudawiligu wok Pasobabek meibek ngeragi yemane miza nageya koyimowei walaka Anotogo tenigi yelibungang kokawiligi iyengki kangyengke iwirik pukmela wizilege keriya logo puwiligi koloyakamandik kalogoliwili ibengkirikka yaliya wazaya puragi kumulibek pakelagi purik teni iwaka. Keya puwekkerik nakko ne yombanu paka ngalega kayimabek yombanu yengeleileige nili ulagiwiliyegi niza yanagi, yeiya.
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Yisugu pilik kozak yeiyageyarik Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwili mabuwili yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubek Kayapasi meibekki imakke wawere ula.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Puwili ngago kazing ikuyogorik Yisu kebangkela logo ulagimekkira kozak kela.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Puwili pelik kela, Teni Yisu ngeragi yemane miza nagi puraga kebangkelagi ono, purik yongkambanuwili sisik miza logo teniyegi ngai mizane, kela.
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Yisu paka Petani yerengke yombu Saimon meibek kiling wiziya. Saimon ulogo kemegeme korikwek sok mizi Leposimek meimok mizabek kapura weik wazono.
6 — ausente —
7 Yisu pulogo tawizeige yongok namele weli kelebak wazono kukngizi keli, king yemane wezamela nak kiling piyegi wiriya. Kanda Yisu ngeragi nageya tawizeige yongokmologo welibek yeke kebi Yisugirage kubula mela.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Yombu Yisu ngezebokko waligeleyiwiligu yongok yakamologo pilik miza purikki pakelawekke puwili sisik miza logo nakko nakyegi pelik nguk meiya, Weli kukngizi kelibek yeik ulak kubula melira nangki?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Purik tamizeige tonugu welibok yombu nakko kingyengki ngane weiya kesak king yemane weiya logo yongkambanu watabiyengki yeik puwili yani kak, kisa.
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Yisugu puwiligu kozak keli puragi iwaka wizigeya puwiliyegi pelik yeiya, Inuwa yongok pemeleyegi kuneng manira nangki? Pi neyegi yombiyangai mizi keya wazono mizi miza wizinda.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Purik ini koyimowei purik wok mabiyeng yombanu watabiyengki yeik puwili yanageya koyimagi langai kapura ne wok mabiyeng ini kiling pelege wizagomagi ono kopong inuwago wok mabiyeng neyegi keli inuwagira walimizageya koyimagi langai ono.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Logo yongok pemologo weli kukngizi kelibek negi ngalege kubula purikku korik nogowek kawiktikke waliyiweki kangkere keleni yagenda.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Kerewiyi, ngabelakpek mabokko puwiligu Anotogi wazono neyegi langai pura kozak kisagi logo puwekke purik puwiligu yongok yakamologo wazono miza puragirau kozak kisagi logo yongkambanu puragi kerewiya puwiligu piyegi kumulibene, yeiya.
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Pulaga yombu meleyau keya pongo ingenazikka neyau Yisugu waligeleyiwiliyaga nak, Yuras Isaliyoto meibok, yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwiliyegi kambela.
14 — ausente —
15 Pi kanda pugu puwiliyegi pelik nguk yeiya, Tamizeige nogo Yisu mele inuguyengke miza yaniwekkerik inuwago king talik talik ne nanagi? Pilik kai legi puwiligu king siliba ngele neyauganarik mana.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Togo puwekkarik Yuras weik kazing liwik Yisu yombu ulagi puwiliyegi miza yanagi namekki weik welageya wiziya.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Pilik mizageyara wok Yudawiligu perek ngeragi Yis meiriktau onoyeng keremiza logo nagibek weik lewagela. Wokpokko yombu Yisu ngezebokko waligeleyi puwili piyegi kanda logo pelik meiya, Teni talege kangki keya i takkimakke ngeragi nugu Pasobaragi kumuliweki nagiyeng ngayek mizagi keli, meiya.
17 — ausente —
18 Tegi pugu pelik yeiya to mela, Paka Yirusalem yerendage kiliya kuni logo yombanu nogo iwakabokyegi kanda logo piyegi pelik meizo, Kiriwagabokko kaira, Teng ne ibengkira weik mereke lewa, legi ne kiling yombu nogo waligeleyiwili ngeragi yemane miza ni Pasobara mei pura i nugumakke niweki mizi meizo, yeiya.
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Togo yombu pugu waligeleyiwili kambela logo Yisugu yaka kaiya pilik miza logo weik i pumakke ngeragi Pasobaragi kumuliweki nagiyeng ngayek miza wiya.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Pilik miza logo yokmek kiliya pura Yisu kiling yombu meleyau keya pongo ingenazikka neyau pi ngezebokko waligeleyiwili weik i pumakke kanda logo lalektaga niweki mogosa.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Togo puwili ngeragi nageya koyimowei Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Wameik, inuwayaga nakko ne panga yombanu nelagiwiliyegi niza yanagi, yeiya.
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Pilik kai legi yombu pugu waligeleyi puwili ngago puragi kerewiya logo ya kuneng panu miza logo weik nak nak piyegi nguk mei kuna, Yemizibek, nogo ma talik, mei kuna.
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Tegi pugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Yombu ne kiling mele pereksik kebangkelizik peleng ngeragi kolokpek kilingwekke yenge yungke pukmelibok ne yombanu nelagiwiliyegi niza yanagibek.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Ei, wameik panu, ne yombanu paka ngalega kayimabek ibengki Kapiya Anotogi Walektikku kaiyalik, kapura yombu ne yombanu nelagiwiliyegi niza yanagibekyegi yalek unatuba keli, purik Anotogo pi ngangang yemane panu managi. Yombanubokki panumologo pi wazamiya ono kesak piyegi yombiyangai panu, yeiya.
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Logo Yuras yombu Yisu yombanu ulagiwiliyegi miza yanagibokko Yisuyegi pelik nguk meiya, Kiriwagabek, wameik panu nogo ma talik? Pilik kai legi Yisugu pelik meiya to mela, Ni makngezego pilik kai, meiya.
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Togo puwili ngeragiyeng nageya koyigeya Yisugu pereksik weiya logo Anotoyegi wazono meiya logo sikila logo yombu pugu waligeleyi puwili yanageya wizimowei pelik yeiya, Ya, weiya logo ni. Pobuzikku walimizi purik korik nogowekki walimizi yagenda mena ni, yeiya.
26 — ausente —
27 Togo pulaga kalike pugu kai waing kakpek weiya logo Anotoyegi wazono meiya logo yombu pugu waligeleyiwili yanageya wizimowei pelik yeiya, Ya, weiya logo ini mabuwili ni,
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 purik kai waing kak pobokko walimizi purik iwi nogobekki walimizi yagenda. Pokko walimizi purik Anotogo yongkambanu kolokngagonowiligi kaileyeng tumula logo kemenak ibengkiraga yaliya wazayagi puragi langai ngago wik silok tiya pura ngelagi ono, kapura negi iwi kubula walagibokko kozang kelemiyagi.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Kerewiyi, nogo mawinda waimbek nagi ono wiziya kazing wikmekke yereng wazono negi Mangobokko pigi ngaimekki ngai purage ne inuwa kiling ngereke nagine, yeiya.
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Togo pulaga puwili Anotoyegi Ingi Sam narik ingi meiya logo pulaga puwili imakka welagelarik lewak Olip meibekke kambela.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Keya puwili lewak Olip meibekke kunimowei Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Anotogi Kapiya Walektikke yungke pelik kai,
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Kapura ne ngereke wik yangalek meiya logo pulaga purik ne were ngabelak Kalili meibekke kangki logo inuwa kalika lewagi, yeiya.
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Kapura Pitago Yisuyegi pelik kozang meiya, Niyegi lewagelagi puragi wiyeke puwili mabuwili kele ni wezani kunagi kapura nogo niyegi ngizi panu kumula pura kawiye walagi ono logo nerau ni wezani kunagi ono, meiya.
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Pilik kai legi Yisugu Pitayegi pelik meiya, Kerewiye, nogo wameik panura kozak nei, mabek kusage winak talekmek kaiyagine ni were kang neyauganara yeik nogora liwik wiyagi logo ni neyegi lusuwei panu kaiyagi kani, meiya.
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Kapura Pitago pelik meiya to mela, A’a’. Puwiligu ne nelagi puriktau ngoluk ne niyegi lusuwei kaiyagi ono, meiya. Keya Yisugu waligeleyi nawiligurau mabilik kisa.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Togo pulaga Yisu kiling pugu waligeleyiwili Lewak Olippekke yawe Kesemani meileige wiriya logo Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Pelege mogosa koyi ne pangazuwa nangezi Anotoyegi waberek mizigeya, yeiya.
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Togo yombu pi ngezebokko waligeleyiwiliyaga neyauganak Pita keya Sebetigi marekyau Jems keya Yowan iza orowei kuna. Logo weik ya pugura kuneng keya wilek kang pugubek kuneng yemane panu keli.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Tegi pugu purayegi pelik yeiya, Wilek kang nogobek kuneng panu logo ne ibengki langai pilikmekki keli mena, inuwa mabelege koyimowei neyegi wirere ngai yuke koyi, yeiya.
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Pilik yeiya logo pi panga keke nangezi kuna logo pulogo ngezebek panga ngabelakke ulu wala logo Anotoyegi pelik waberek miza, O Peba nogobek, tamizeige pangka purik nugu neyegi ngangang wiriyagi pura keya ibengki pura yeik sa wazamiye kapura keli nogoraga mizi nagani, pilik segeya keli ni makngezegiragi kiriwei mizimo, meiya.
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Pilik waberek miza logo Yisu yangalek meiya logo pi yombu pugu waligeleyi neyauganakwiliyegi to kuna logo morok iwek koyilege pakela. Tegi pugu Pitayegi pelik meiya, Pita ni iwek kola yolura nangki? Ni tek nangezi wirere wiziya logo neyegi ngai yuke wiziwekirik pangka ono ma?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Wirere ngai koyimowei waberek mizizo. Inuwayegi yang keleyiweki lewagi piyengko inuwa kawiye walibene keleya nelegi waberek mizizo. Wameik panu, wilek kang inuwagiyengko mizagi keli kapura korik inuwagiyeng kozang panu ono, kuzige, yeiya.
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Togo pi ngereke panga keke kuna logo Anotoyegi waberek miza logo pelik meiya, O Peba nogobek, tamizeige nugu neyegi ngangang wiriyagi pura keya ibengki pura yeik sa wazamiyagi ono mabura nogo wagelagi, kapura nugu keliragi kiriwei mizimo, meiya.
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Pilik miza logo pi panga ngezebekko waligeleyiwiliyegi to kuna kapura puwili iwek koyilege purik puwili wireyeng kuneng panu kopong iwek kola.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Togo pi kang neyauganara panga keke kuna logo Anotoyegi yaka nguk meiya mabilik waberek miza.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Pilik miza logo yowekke puwili iwek kola koyilege legi pugu puwiliyegi pelik yeiya, Inuwa ngoluk iwek kola keya ngoluk mabilik kumana yolu. Kerewiyi, teng nogora pugu ne yombanu paka ngalega kayimabek yombanu kailewiligi meleyengke niza yanagira weik lewa.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Pakeli, yombanu ne nelagiwiliyegi niza yanagibek pelege weik lewa. Luwezi, tonuwa piyegi kambi, yeiya.
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Yisu ngoluk ngago kaiyageya wizigeya Yuras, yombu meleyau keya pongo ingenazikka neyau Yisu ngezebokko waligeleyiwiliyagabok wiriya. Pi kiling yombanu kolokngagono lang keya kilikkilikyeng orowei lewa logo puwili Yudawiligi yemanewili keya yombu Anotoyegi wata kolak kelibene waliya maniwiligi ngaiwiligu wezayelawili.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Yombu Yisu miza yanagibokko yombanu lang keya kilikkilikyeng warawiliyegi yaka pelik yeiya, Yombanu nogo negi kewengke wezalikpek songok kulibok, Yisu kani logo inugu pi kebangkelizo, yeiya.
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Togo Yuras lewagelawekke, pi Yisuyegi nguk namizi wiriya logo pelik meiya, Kiriwagabek, kusa, meiya logo pugu Yisu songok kula.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Tegi Yisugu piyegi pelik meiya, Negi kewengkebek, yawe nugu miziweki mizi pura ngezangai mize, meiya.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Mabuwekke nguk namizi Yisu kiling puwiliyaga nakko lang yokolong puguwek pugusa logo yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemanebekyegi yawe mizibek ula logo pigi kerelik namek peto moleige wezamela.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Pilik miza logo Yisugu yombu pilik mizabokyegi pelik meiya, Lang nuguwek meli pulumengke langwek mela to mele, logo ngai mizi nagani purik yombanu lawekko ngai mizi puwili wangki lawekko yela logo ibengkiwili.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Kapura nogo kumularik ni ngoluk iwaka ono purik nogo negi Mangobekyegi nguk mei kesak pugu nguk namizi pigi angela tausen kolokngagonowili wezayela logo neyegi saweli kak.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Kapura tamizeige puwiligu neyegi saweli kesak talik miza logo Anotogi ngago Kapiya Walek pugurikke neyegi langai pura ngizi lewagelagi? Tegi kazing pilikmekke pilik mizi pani, meiya.
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Togo pulaga Yisugu yombanu pi miza orowei wiriyawiliyegi pelik yeiya, Ini mabektik ne yombanu ngowei wezalik pekyegi lang keya kilikkilikyeng kiling ne niza wari yawerenda. Wok mabiyeng ne Anotogi i walek yemanemakke mogosa wizimowei yongkambanuwiliyegi waligeleya kapura inugu ne kebangkeliweki miza ono.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Kapura peyeng mabiyeng mizi yagenda logo ngago yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiligu Anotogi Kapiya Walektikke yenge yungke lende mizara weik ngizi panu lewageliweki kani, yeiya. Pulaga Yisugu waligeleyiwili mabuwili pi wezamiya logo kaziwei kambela.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Togo yombanu kolokngagono yaka Yisu kebangkela puwiligu pi miza orowei yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubek yeikta Kayapasi meibekki imakki kuna. Pulogo Yudawiligi yemanewili keya Mosegi loyengki waligeleyiwili menalege koyilege.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Kapura Pita ngereke yorik Yisuyegi kalika koweige kiriwei kuna. Pi yaka ngai yemane panubokki imakke yerengke yabela logo pulogo pi wagelawili kiling mogosa wiziya, talik mizi miza legi pakeliweki.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Weik yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai puwili keya Yudawiligi yombu ngagozak ngezewiligiyeng kerewiyiwili mabuwili watabi Yisugu mizayengki yombanu nawiligu ngaigu kozak kisibene ngago yeiya. Puwili ngago Yisugu kaile miza naragi kerewiyagi keli logo Yisu ula logo ibengwekiragi yolok ngeliweki.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Keya yombu kolokngagonowili Yisuyegi langai ngaiguyeng kozak kisa kele kapura puwiligu nayeng kerewiya ono. Kalik panuge yombu neyau luweza
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 logo Yisuyegi langai ngago ngaigu pera pelik kisa, Te ulogo kerewiyawekkerik pugu pelik kai, Nogo Anotogi i walek yemanemak topela logo wok neyauganakke nogo ngereke ngiziwekirik pangka, kaiyabek, kisa.
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Togo yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubek luweza logo pugu Yisuyegi pelik nguk meiya, Ni nararau kozak kaiya yo meli onora nangki? Kolokngagonowiligu niyegi ngagoyeng yowa logo ni kerewiya. Puwiligu wameik kisi ma yeik? Nugu weik kai logo teni kerewiyiweki, meiya.
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Kapura Yisu ngago nararau kaiya ono.
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Pilik kai legi Yisugu pelik meiya to mela, Ni makngezego nebok kai yagenda. Kapura ini kerewiyi, mabek teng peraga kang purik ne yombanu paka ngalega kayimabek ngereke paka ngalegi yongorik Anoto watabi mabiyengki kozandagi mangobekki ngaigezuwage mogosa yolugi logo pi kiling ngaiweki. Keya kalike inugu ne ngereke paka ngalege kozainumbekka tabunda lewarikki pakelagi, yeiya.
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Pulaga yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubek pura kerewiyawekke pi sisik panu miza logo Yisugu yaka kai puragi kiyebuk legi walimiziweki melewangka ngezebekkirik koliya. Logo pugu yombu ngagozak piyengki kerewiyawiliyegi pelik yeiya, Pugu pi Anoto kiling pangka pangka kai yagenda. Teni makngezego weik kili ngezebekki panurago kairikki kerewiya legi teni ngereke ngago nararau kerewiyagi ono. Legi teni mawinda yombu piyegi ngagozak kelemiyagiwiliyegirau ngago yeiyagi ono, a’a’. Pugu pi Anoto kiling pangka pangka kairikki inuwa weik kerewiya mena
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 inugu piyegi kumulagirik talik, yeiya. Pilik yeiya logo puwili mabuwiligu pelik kisa, Pi Anoto kiling pangka pangka kai legi pi weik ula logo ibengkibek, kisa.
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Togo pulaga yombu ngagozak piyengki kerewiya puwiliyaga nawiligu wiregawere pugurage sibilak ngiza mana keya nawiligu wiregawere pugurage melegozok ula.
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 Keya nawiligu pi ulageya koyimowei pelik meiya, Ni Kilisi, nugu ni Anotoyaga ngagoyeng weiya logo kozak kaibek kai mena takko ni melegozok nela miza purik kozak kai logo tonugu ni wameik Anotoyaga ngagoyeng weiya logo kozak kaibek miziweki mena, meiya.
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Pilik mizageya keya Pita imakke pongo yerengke yezizikke mogosa tawizeige pura kolomandik Anotoyegi kolak miziwiligi ngai yemane panubekyegi yawe mizi namele Pitayegi kanda pugu pelik meiya, Wameik panu, nirau Yisu ngabelak Kalili meibekkabek kiling yongomo mizageya wiziyabek kani, meiya.
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Kapura yombanuwiligi wirege Pitago ngaigu, A’a’, nugu kozak kai piyeng nogo iwaka ono, meiya.
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Pitago pilik meiya logo pi yezizik wiya logo yereng puragi kandikke mereke kuna logo pulogo wiziya. Kolomandik mabilik yawe mizi namologo piyegi pakela logo yombanu pulogo mereke luwe koyilegewiliyegi pelik kozak yeiya, Yombubok Yisu yereng Nasareteragabek kiling wiziyabek kani, yeiya.
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Kapura Pitago ngereke ngaiguraga pelik kaiya, Anotogi Yeiktage nogo wameik kai, Ne yombu yakabekyegi lusuwei, meiya.
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Keya songono nangezi wiziya logo yombanu pulogo mereke luwe koyilegewiliyaga nawiligu Pitayegi pelik meiya, Wameik panu, nirau Yisugi yombanuwiliyaga nak, purik ngago nugurago ni welawekke wazaniya kani, meiya.
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Tegi Pitago pelik yeiya, Anotogi wirege ne wameik panu kai. Ne yombu yakabekyegi lusuwei. Tamizeige ne ngaigu kai purik mabura Anotogo neyegi ngangang naniweki, yeiya logo Pitago pilik yei ngizige winak talekmek kai.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Mabuwekke Pita weik ulogo Yisugu piyegi pelik meiya, Winak talekmek ngago kaiyagine ni were kang neyauganara neyegi lusuwei kaiyagi kani, meiyaragi kumula logo pi kuneng yemane miza logo yenge yerengke welagela kanda ingi yemane panu keiya.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.