Mateus 13
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Wok mabokko Yisu imakka welagela kuna logo kai kolamiyabekke kerelege kambela. Kanda pulogo pi mogosa logo yongkambanuwili waligeleyiweki.
1 Mais tarde, naquele mesmo dia, Jesus saiu de casa e sentou-se à beira-mar.
2 Kapura yongkambanu wawere ulawili kolokngagono panu logo puwiligu pi tektek kangane kelemiyageya koyimowei yawereng kelemi, legi Yisu wang naleige tameneng meiya logo mogosa, logo wanglei panga kaibekke songono nangezi kuna logo pugu wangleiga wizimowei yongkambanu pulogo kaingimbekke wawere ula koya puwiliyegi ngagoyeng waligeleya.
2 Logo, uma grande multidão se juntou ao seu redor. Então ele entrou num barco, sentou-se e ensinou o povo que permanecia na praia.
3 Keya pi puwiliyegi ngago saweliweiyengko ngago ngizi kolokngagonoyengki waligeleya.
3 Jesus contou várias parábolas, como esta: “Um lavrador saiu para semear.
4 Pi wezameli kunarik wilek nayeng ngabelak kozang yongkambanuwiligu wei mizibekke wala logo winakwiligu kanda na.
4 Enquanto espalhava as sementes pelo campo, algumas caíram à beira do caminho, e as aves vieram e as comeram.
5 Keya wilek nayeng ngabelak kingyeng kilimbekke ngalege wala kapura ngabelak songonobek kopong pengyeng nguk namizi lewagela.
5 Outras sementes caíram em solo rochoso e, não havendo muita terra, germinaram rapidamente,
6 Kapura yokmek ngaiwekke yokmokko pak meiya logo ngoliya keya puliliyendau songono kopong pengyendau ibeng sa.
6 mas as plantas logo murcharam sob o calor do sol e secaram, pois não tinham raízes profundas.
7 Keya wilek nayeng ibek ingakyeng kilingyengki tepekke wala kapura ingak piyengko momanenda wiya logo pengyeng ibeng sa logo wilek wiri ono.
7 Outras sementes caíram entre espinhos, que cresceram e sufocaram os brotos.
8 Keya wilek nayeng ngabelak yombiyangaibekke ngalege wala kopong marekyeng lewa wizigeya yemane sa logo wilek wazonoyeng wira. Kang nayeng wilek songono wiri, keya kang nayeng wilek yemane wiri, keya kang nayeng wilek yemane panu wiri, yeiya.
8 Ainda outras caíram em solo fértil e produziram uma colheita trinta, sessenta e até cem vezes maior que a quantidade semeada.
9 Yisugu ngago saweliwei pura kozak yeiya logo pugu puwiliyegi pelik yeiya, Ini kerangangyeng kilingwili mabura waberek kerewiyi, yeiya.
9 Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.
10 Togo waleleige yombanu Yisu ngezebokko waligeleyi puwiligu piyegi kanda pelik nguk meiya, Nugu yongkambanuwiliyegi ngagoyeng kozak yeiwekke ni ngago saweliweiyengke kozak yeira nangki?
10 Os discípulos vieram e lhe perguntaram: “Por que o senhor usa parábolas quando fala ao povo?”.
11 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik kanga yeiya to mela, Anotogo ini ne kiling sawela puwiliyegi watabi Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi koka iwaka ono piyeng kimeike kelemiweki keli logo nogo iniyegi saweliwei purago kai puragi kozak yeiweki mizi, kapura yongkambanu ne kiling saweli ono puwili peyengki iwaka koyimagi ono.
11 Ele respondeu: “A vocês é permitido entender os segredos do reino dos céus, mas a outros não.
12 Tegi nogo ngago kai puragi waberek kerewiya panu keya ngagoragi kumula panu, purik tamizeige yombanu nak Anotogi ngagora kebangkela logo kiriwei yolubok Anotogo pi ngizira mawiyarek managi keya pugu pokyegi ngizira ngoluk mak mawiyarekka managi logo pugu ngizira unatuba weiyagi kani kapura tamizeige namele keya nak ngago puragi kiriwei ono purik Anotogo ngago pilik mologabokko songono kebangkela yolu nobiyeng miza pura piyaga weiya mowiyagi kani.
12 Pois ao que tem, mais lhe será dado, e terá em grande quantia; mas do que nada tem, até o que tem lhe será tirado.
13 Nogo yongkambanu ne kiling saweli ono puwiliyegi ngago saweliweiyengki kozak yei purikki solorik pelik, puwiligu wire puwiligiyengko yawe nogo miziyengki kabelak kangka pakeli mizi kapura puwili ngizi pakeli ono, keya puwili ngago nogo kai puragi kerewiyi kapura puwili kerangang mani ono keya ngizi panu kumuli ono.
13 É por isso que uso parábolas: eles olham, mas não veem; escutam, mas não ouvem nem entendem.
14 Togo yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kai yeikta Isaya meibokko koka walaka pilik kaiyara puwiliyegi weik ngizi lewagela,
14 “Cumpre-se, desse modo, a profecia de Isaías que diz: ‘Quando ouvirem o que digo, não entenderão. Quando virem o que faço, não compreenderão.
15 Purik yombanu pewiligi kangkayeng kingyeng kelik kopong puwili ngezewiligi kerangangyeng weik waliya keya ngezewiligi wireyeng weik kusa koya. Puwili peyeng miza, purik wire puwiligiyengko Anotogi yawe miziyengki pakela nelegi, keya kerangang puwiliyengko Anotogi ngago wameikta kerewiya nelegi. Purik tamizeige puwili pilik miza kesak puwiligi wilek kangyeng neyegi kowita logo nogo yombiyangai wazayi kak, kaiya. Isaya 6:9,10
15 Pois o coração deste povo está endurecido; ouvem com dificuldade e têm os olhos fechados, de modo que seus olhos não veem, e seus ouvidos não ouvem, e seu coração não entende, e não se voltam para mim, nem permitem que eu os cure’.
16 Kapura ini puwili kelik onowili, inugu wireyengko yawe nogo miziyengki pakela logo iwaka, keya ini ngago nogo kai puragi kerangangyeng mana logo ngizi panu kumuliwili legi ini wilik miziweki.
16 “Felizes, porém, são seus olhos, pois eles veem; e seus ouvidos, pois eles ouvem.
17 Kerewiyi, wameik panu, yombanu kolokngagono Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawili keya Anotogi kazing pangkamek mizawili koka walakarik watabi Anotogo keke mizi nogo mabek mizi wizigeya inugu pakeli piyeng pakelagiweki miza kapura puwiligu pakela ono, keya mabek nogo weik kai logo inugu kerewiyi piyeng puwili kerewiyiweki miza kapura puwili kerewiya ono.
17 Eu lhes digo a verdade: muitos profetas e justos desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam.
18 Ini ngago saweliwei yombu nak pandi wilekyeng yawege wezameli kambelaragi nogo yaka kaiya puragi solorikki kerewiya koyizo.
18 “Agora, ouçam a explicação da parábola sobre o lavrador que saiu para semear.
19 Yombu pandi wilekyeng yaka wezamelabok yombanu ngago Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi yongkambanuwiliyegi kozak yei nak kelikpek. Keya ngabelakpek yongkambanu ngago pura kerewiyi puwili kelik. Keya ngabelak kozang wilek nayeng wala logo winakwiligu kanda nabok yongkambanu ngago puragi kerewiyi kapura ngizi kumuli ono puwili kelik. Sadang korowalibokko nguk namizi kanda ngago pura puwiliyaga yogok meiya yowiya logo wezameli.
19 As sementes que caíram à beira do caminho representam os que ouvem a mensagem sobre o reino e não a entendem. Então o maligno vem e arranca a semente que foi lançada em seu coração.
20 Keya ngabelak kingyeng kilimbok yongkambanu kerewiyi nawili kelik logo pura nguk namizi weiyagirikki wilik keya wilek marekyengki puliliyeng yenge ngabelakke kiliya kula logo mabilik puwili ngago puragi kumula
20 As que caíram no solo rochoso representam aqueles que ouvem a mensagem e, sem demora, a recebem com alegria.
21 kapura wilek kang puwiligiyengke yenge yungke kiliya panu ono, logo puwili ngagoragi ngizi kumuli purikki wiyeke kunengyeng yani ma ngangang keleyi puwekkerik puwili nguk namizi Anotoyegi kezanga mani logo puwiligi ngizi kumulara yeikki.
21 Contudo, uma vez que não têm raízes profundas, não duram muito. Assim que enfrentam problemas ou são perseguidos por causa da mensagem, cedo desanimam.
22 Keya ngabelak ibek ingakyeng kilimbok yongkambanu kerewiyi nawili kelik logo puwili Anotogi ngagora kerewiya kele kapura kazing ngabelakpekki kunengyengki kumuli pumok, keya kingyengki ngora keli pumokko Anotogi ngagora waliya logo kazing puwiligu Anotoyegi mizi piyeng ngizi onowili.
22 As que caíram entre os espinhos representam outros que ouvem a mensagem, mas logo ela é sufocada pelas preocupações desta vida e pela sedução da riqueza, de modo que não produzem fruto.
23 Kapura yongkambanu nawili ngabelak wazono wilekyeng walabok kelikwili. Puwili Anotogi ngago wazonora kerewiyi logo ngizi kumuli logo pura wilek kang puwiligiyengke kozang kebangkela yoluwili. Logo puwiligu miziyengki ngiziyeng weik kimeike lewagela. Nawiligu purikki ngizirik walimizirik songono, keya nawiligu purikki ngizirik walimizirik yemane, keya nawiligu purikki ngizirik walimizirik yemane panu, yeiya.
23 E as que caíram em solo fértil representam os que ouvem e entendem a mensagem e produzem uma colheita trinta, sessenta e até cem vezes maior que a quantidade semeada”.
24 Pulaga Yisugu puwiliyegi ngago saweliwei nararau pelik kozak yeiya, Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu pura yombu yawe puguleige wilek pandi wit wazonoyeng wezamelabok kelik.
24 Esta foi outra parábola que Jesus contou: “O reino dos céus é como um agricultor que semeou boas sementes em seu campo.
25 Logo wok nakke kusage yongkambanu mamok iwek kola koyigeya yawe puleigi mangobekyegi kumbak mizibek yawe puleige kayima logo pandi wit wilek wazono ulogo wezamelayengki tepekke ibek wilekyendau wezamela logo pi kambela.
25 Enquanto os servos dormiam, seu inimigo veio, semeou joio no meio do trigo e foi embora.
26 Yombanu yaweleigi mangobekyegi yawe miziwili yaweleigi ngai koyima logo kalike pandi wityengki pengyeng pundawekke puwiligu ibekyendau pandi wityengke tepekke lewagela wizilege pakela.
26 Quando a plantação começou a crescer, o joio também cresceu.
27 Togo yaweleigi mangobekyegi yawe miziwili piyegi kanda pelik nguk meiya, Peba, pandi wit wilek wazonoyeng nugu yawe nuguleige wezamela kapura ibek peyeng talaga lewayeng, meiya.
27 “Os servos do agricultor vieram e disseram: ‘O campo em que o senhor semeou as boas sementes está cheio de joio. De onde ele veio?’.
28 Pugu pelik kanga yeiya, Yombu neyegi kumbak mizibokko pelik miza, yeiya. Puwiligu piyegi pelik nguk meiya, Nugu kelirik tonugu yawege kanda ibek piyeng puliya logo wezameliweki keli ma talik, meiya.
28 “‘Um inimigo fez isso’, respondeu o agricultor. “‘Devemos arrancar o joio?’, perguntaram os servos.
29 Kapura pugu puwiliyegi pelik kanga yeiya, A’a’. Inugu ibek piyeng menalege puliya wiyiraige pandi wit nayendau puliya nera, mabilik.
29 “‘Não’, respondeu ele. ‘Se tirarem o joio, pode acontecer de arrancarem também o trigo.
30 Pandi wit piyeng keya ibek piyeng mabiyeng menalege lewagela yali pani. Kalike pandi wit piyeng ngelagirage puwekke nogo neyegi yawe miziwiliyegi pelik kozak yeiyagine, Were ibek piyeng puliya logo nayeng koli miza logo panga yezizikke wezameli kapura pandi wit piyeng menalege wawiya logo i nogomakke orowei wiriyizo, yeiyagine, yeiya.
30 Deixem os dois crescerem juntos até a colheita. Então, direi aos ceifeiros que separem o joio, amarrem-no em feixes e queimem-no e, depois, guardem o trigo no celeiro’”.
31 — ausente —
31 Então Jesus contou outra parábola: “O reino dos céus é como a semente de mostarda que alguém semeia num campo.
32 — ausente —
32 É a menor de todas as sementes, mas se torna a maior das hortaliças; cresce até se transformar em árvore, e vêm as aves e fazem ninho em seus galhos”.
33 Pulaga Yisugu puwiliyegi ngago saweliwei nararau pelik kozak yeiya, Anotogi ngaimek ngeragi Yis meirik kelik. Yongok namologo yis songono narik weiya logo kaimi yemane nakke iwing palewa narik kiling ngelaming kelemiya purik kalike iwing palewa purik maburik weik yisrikku mizagewiyege wilak wara wizei penangai, yeiya.
33 Jesus também contou a seguinte parábola: “O reino dos céus é como o fermento usado por uma mulher para fazer pão. Embora ela coloque apenas uma pequena quantidade de fermento em três medidas de farinha, toda a massa fica fermentada”.
34 Ngago ngizi Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragiyeng mabiyeng Yisugu yongkambanuwiliyegi ngago saweliweiyengko kozak yeiya. Pugu puwiliyegi kazing namekkerau kozak yeiya ono, pugu puwiliyegi ngago saweliweiyengko keke kozak yeiya.
34 Jesus sempre usava histórias e comparações como essas quando falava às multidões. Na verdade, nunca lhes falava sem usar parábolas.
35 Togo yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaibokko koka walaka pelik kaiyara weik ngizi lewagela,
35 Cumpriu-se, desse modo, o que foi dito por meio do profeta: “Eu lhes falarei por meio de parábolas; explicarei coisas escondidas desde a criação do mundo”.
36 Pulaga Yisu yongkambanu pulogo wawere ulawili wezaya logo panga ige la. Yombanu Yisugu waligeleyiwiligu piyegi kanda pelik meiya, Ngago saweliwei ibek keya pandi wit piyeng yaweleige menalege lewagela puragi yaka nugu kai puragi solorik teniyegi kozak yei, meiya.
36 Em seguida, deixando as multidões do lado de fora, Jesus entrou em casa. Seus discípulos lhe pediram: “Por favor, explique-nos a história do joio no campo”.
37 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Yombu yawe puguleige pandi wit wilek wazonoyeng wezamela kaibok ne makngeze, yombanu paka ngalega kayimabekyegi kai yagenda.
37 Jesus respondeu: “O Filho do Homem é o agricultor que planta as boas sementes.
38 Keya yawelei kai purik ngabelakpek mabok, keya peng pundayeng kai purik yongkambanu Anotogi ngaimekki kiliya puwiliyegi kai yagenda. Ibekyengki kai purik yongkambanu korowalibekki ngaimekkiwiliyegi kai yagenda.
38 O campo é o mundo, e as boas sementes são o povo do reino. O joio são as pessoas que pertencem ao maligno,
39 Keya yombu yaweleigi mangobekyegi kumbak mizibokko ibek wilekyeng wezamela kai purik korowalibek Sadang ngezebekyegi kai yagenda. Pandi wit piyeng ngelagira kai pura ngabelakpek mabokki wok kalike panubekki kai yagenda keya pandi wit piyeng ngelagiwili kai puwili Anotogi angelawiliyegi kai yagenda.
39 e o inimigo que plantou o joio no meio do trigo é o diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Togo kazing ibek piyeng menalege wawiya logo panga yezizikke waliya wazamiyagi pumok kazing mabilik wangki wok kalike panubekke lewagelagimek.
40 “Da mesma forma que o joio é separado e queimado no fogo, assim será no fim dos tempos.
41 Wokpokko ne yombanu paka ngalega kayimabokko negi angelawili wezayelagi logo puwili ngabelak mabiyengki kangki logo ngabelakpekke yombanu nawili kaile mizibene keleyi puwili mabuwili izagi keya yombanu kaile miziwili mabuwili izagi.
41 O Filho do Homem enviará seus anjos, e eles removerão do reino tudo que produz pecado e todos que praticam o mal
42 Pilik miza logo angelawiligu puwili mabuwili pongo yungu yezizik yolu purikke wezayelagi. Pulogo puwili ingkeya kelele yemane panu kisi keya kili puwiligiyeng ngiliti mizagiyagi.
42 e os lançarão numa fornalha ardente, onde haverá choro e ranger de dentes.
43 Kapura yombanu Anotogo pangka wazaya puwili paka puwiligi mangobekki yereng pugu ngai yolu purage yokmek kelik ngela manageyara koyagi. Tamizeige ini kerangangyeng kilingwili mabura ngago peragi waberek kerewiyizo, yeiya.
43 Então os justos brilharão como o sol no reino de seu Pai. Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”
44 Pulaga Yisugu ngago nararau puwiliyegi pelik yeiya, Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu pura king lopong king keremungke wakiya nalei kelik. King lopong pulei koka were nakko ngabelakpekke kawik yokora wiya logo kingyengki mangobek ibeng wiziga nakkorau lopong puleigi iwaka ono. Wok nakke yombu nakko ngabelak king loponglei yokora wiyabekke yawe miziweki yokoriraige king lopong pulei yolok ngela. Nguk namizi pugu ngereke liwik momane meiya wiya. Pi wilikwilikmokko kola logo pelik kumula, Nogo watabi nogoyeng mabiyeng nawiligu weibene yanagi logo ngabelakpekki mangobekyegi kanda ngabelakpek weiweki meiyagi. Pi pilik miza logo king lopong king keremungke wakiya pulei weik pi ngezebekkilei.
44 “O reino dos céus é como um tesouro escondido que um homem descobriu num campo. Em seu entusiasmo, ele o escondeu novamente, vendeu tudo que tinha e, com o dinheiro da venda, comprou aquele campo.”
45 Mabilik, Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu pura saliyek yemane yombiyangai panu narik kelik.
45 “O reino dos céus também é como um negociante que procurava pérolas da melhor qualidade.
46 Logo yombanu nak saliyek purikki pakelawekke pi yagolok miza, legi pi watabi puguyeng mabiyeng saliyektikki mangobekyegi mana logo saliyek purik weiweki. Pi pilik mizarikku saliyek yemane yombiyangai panurik weik pi ngezebekki.
46 Quando descobriu uma pérola de grande valor, vendeu tudo que tinha e, com o dinheiro da venda, comprou a tal pérola.”
47 Mabilik, Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu pura kik kawek panga kai tangelabekke wezamela logo watabisi nalangai nalangaiwili koli pugik kelik.
47 “O reino dos céus é, ainda, como uma rede de pesca que foi lançada ao mar e pegou peixes de todo tipo.
48 Logo kik kawekkik wilak purik yombanu yawe miziwiligu kikkik ulumi wageliwei panga laluge kanda mogosa logo watawili sanga mizi, yombiyangaiwili panga kaimirage wawiyi kapura nagi langai ono puwili yo wezameli.
48 Quando a rede estava cheia, os pescadores a arrastaram até a praia, sentaram-se e juntaram os peixes bons em cestos, jogando fora os ruins.
49 Logo wangki wok kalike panubekke purik mabilik panu mizagi. Wokpokko negi angelawili kanda yongkambanuwili sanga mizagi, yongkambanu kazing kaile mizimekke yoluwili yongkambanu kazing pangka mizimekke yoluwiliyaga izagi logo
49 Assim será no fim dos tempos. Os anjos virão, separarão os perversos dos justos
50 puwili pongo yungu yezizik yolu purikke wezayelagi. Pulogo puwili ingkeya kelele yemane panu kisi keya kili puwiligiyeng ngiliti mizagiyagi, yeiya.
50 e os lançarão na fornalha ardente, onde haverá choro e ranger de dentes.
51 Pulaga Yisugu puwiliyegi pelik nguk yeiya, Ini ngago saweliwei peyeng mabiyeng iwaka ma yeik, yeiya logo puwiligu piyegi pelik kanga meiya to mela, Ei, meiya.
51 Vocês entendem todas essas coisas?” “Sim”, responderam eles.
52 Tegi pugu pelik yeiya, Ei, ini iwaka keya yombanu ulogo ngago Mosegi loyengkiragi iwakawili logo weik ngago kazing Anotogi ngaimekki kiliyimekkiragirau iwaka puwili yombanu i namakki mangobek kelik. Pi yeke ige kanda watabi were yombiyangaiyengka wei keya wik yombiyangaiyengka wei miza logo yongkambanuwiliyegi waligeleyiweki welagela lewa. Kazing mabilikmekke inugu yongkambanuwiliyegi Anotogi wazono werera keya negi wazono wiktagi kozak yei kambelizo, yeiya.
52 Então ele acrescentou: “Todo mestre da lei que se torna discípulo no reino dos céus é como o dono de uma casa que tira do seu tesouro verdades preciosas, tanto novas como velhas”.
53 Pulaga Yisugu ngago saweliwei piyeng kozak yeiya logo weik yeikwekke pi yereng pura wiya logo panga yereng ngezebekkira Nasarete meirage kandobela.
53 Quando Jesus terminou de contar essas parábolas, deixou aquela região
54 — ausente —
54 e voltou para Nazaré, cidade onde tinha morado. Enquanto ensinava na sinagoga, todos se admiravam e perguntavam: “De onde lhe vêm a sabedoria e o poder para realizar milagres?
55 — ausente —
55 Não é esse o filho do carpinteiro? Conhecemos Maria, sua mãe, e também seus irmãos, Tiago, José, Simão e Judas.
56 — ausente —
56 Todas as suas irmãs moram aqui, entre nós. Onde ele aprendeu todas essas coisas?”.
57 Puwili pilik kumula logo puwiligu piyegi kezanga mana.
57 E sentiam-se muito ofendidos. Então Jesus lhes disse: “Um profeta recebe honra em toda parte, menos em sua cidade e entre sua própria família”.
58 Togo yongkambanu Nasarete yerengke koya puwiligu Yisuyegi ngizi panu kumuli ono kopong pulogo pugu Anotogo keke miziyeng keremungke miza ono.
58 E, por causa da incredulidade deles, realizou ali apenas uns poucos milagres.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.