Marcos 12

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Togo Yisugu ngago pura yeiya logo yongkambanu pulogo wawere ula puwiliyegi ngago saweliwei nayengki weik kozak yeiya. Pugu puwiligi yemanewiliyegi langai saweliwei pera pelik yeiya, Yombanu nak waing yawe nalei ngeriya logo lemeng kozang namek yawereng kelemiya logo kawik watabi waing wilekyeng wambulagirik wiziyagirik yokora logo i yokolong ngai yawe puleigi ngaiwekibek wiziyagi namak ngiza.
1 Então Jesus começou a lhes ensinar por meio de parábolas: “Um homem plantou um vinhedo. Construiu uma cerca ao seu redor, um tanque de prensar e uma torre para o guarda. Depois, arrendou o vinhedo a alguns lavradores e partiu para um lugar distante.
2 Togo waing wilekyeng weik kuk wizigeya wilekyeng tiyagiwekke pugu yombu ngagora orowei nak yaweleigi ngai wazayawiliyegi wezamela logo yaweleige waing wilek piyengka waing keremiza nayeng weiweki,
2 No tempo da colheita da uva, enviou um de seus servos para receber sua parte da produção.
3 kapura ngai wazaya puwiligu ngagora oroweibek kebangkela logo wizale ula logo yeik wezayongomela.
3 Os lavradores agarraram o servo, o espancaram e o mandaram de volta de mãos vazias.
4 Tegi yaweleigi mangobokko ngereke ngagora orowei nak mazenda wezamela, kapura puwiligu pokki kebira ngandek uli keya ngago kaile meiya logo mabilik yeik wezayongomela.
4 Então o dono da terra enviou outro servo, mas eles o insultaram e bateram na cabeça dele.
5 Pulaga pugu mazenda ngagora orowei naktau wezamela, kapura puwiligu pok ula logo ibeng keya yombu kolokngagono ngagora orowei wezayela puwilirau puwiligu mabilik keleya. Nawili ngangang yana keya nawili yela logo ibeng.
5 O próximo servo que ele mandou foi morto. Outros servos que ele enviou foram espancados ou mortos,
6 Pilik miza logo weik wamenak wezamelagi langaibek yolu logo pok ngezebekki marek wamenak pugu keli panubek. Logo kalik panuge mangobokko kumularik pelik, Nogo ne makngezegi marekpek puwiliyegi wezamelagi, purik puwiligu negi marekpekki ngagoragi kerewiyagi, pilik kumula logo pi wezamela
6 até que só restou um: seu filho muito amado. Por fim, o dono o enviou, pois pensou: ‘Certamente respeitarão meu filho’.
7 kapura yaweleigi ngai wazayawiligu pigi marekpekyegi pakelawekke puwili nakko nakyegi pelik meiya, Pek yaweleigi mangobekki marekpek kani. Kalike pigi mangobek ibeng puwekke pi yawe pelei weiyagibek. Tegi teni pi ula logo mango ibeng purik waing yawelei teni makngezegiweki mena, kela.
7 “Os lavradores, porém, disseram uns aos outros: ‘Aí vem o herdeiro da propriedade. Vamos matá-lo e tomar posse desta terra!’.
8 Togo puwiligu mandikpek miza logo ula logo ibeng. Togo puwiligu yasu pugurik panga yaweleige yenge wilingke wezamela.
8 Então o agarraram, o mataram e jogaram seu corpo para fora do vinhedo.
9 Togo yaweleigi ngai wazayawiligu pilik miza purikki yaweleigi mangobek puwiliyegi talik mizagi? Yaweleigi mangobokko kanda yaweleigi ngai wazaya puwili neneng ngela logo yawe pura ngereke nawiliyegi yanagi.
9 “O que vocês acham que o dono do vinhedo fará?”, perguntou Jesus. “Ele virá, matará os lavradores e arrendará o vinhedo a outros.
10 Inugu Anotogi Kapiya Walektikke neyegi langai pelik sangkeli purikki kumulizo, purik purikku pelik kai,
10 Vocês nunca leram nas Escrituras: ‘A pedra que os construtores rejeitaram se tornou a pedra angular.
11 Pilik yolu pura Anoto Yemizibek ngezebokko pilik wazamiya logo tonugu purikki pakela logo purik yombiyangai panu miza. Ingi Sam 118:22,23
11 Isso é obra do Senhor e é maravilhosa de ver’?”
12 Yudawiligi ngai yemanewili Yisugu ngago saweliwei yaka kozak kai puragi puwiliyegi langai kozak kairikki iwaka logo puwiligu Yisu kebangkeliweki miza kapura puwili watabi yongkambanuwiligu mizagi piyengki kazi legi puwili weik pi wezamiya logo wei kang kuna.
12 Os líderes religiosos queriam prender Jesus, pois perceberam que eram eles os lavradores maus a que Jesus se referia. No entanto, por medo da multidão, deixaram-no e foram embora.
13 Pulaga yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwiligu yombu Palisi mei nawili keya yombu Ngai Elodoyegi kiriweiwiliyaga nawili Yisuyegi ikuyogorik miziweki wezayela. Togo puwili kunimowei nakko nakyegi pelik meiya, Tonuwa Yisuyegi pelik meiyagi, Nugu kumularik talik? Teni king takisyeng Romwiligi King Ngaibek Sisa meibokyegi managi purik pangka ma yeik, meiyagine. Tamizeige pugu, Ei, mani, kai purik mabura yongkambanuwili king takisyeng managirikki kiyebuk mizi nangai legi puwiligu pi kingyengko ulagi. Tamizeige pugu, A’a’, mani nagani, kai purik mabura tonuwa pi Romwiligi ngaiwiliyegi miza orowei kangkine logo puwiligu pi ngagozak kelemibene, kela.
13 Mais tarde, os líderes enviaram alguns fariseus e membros do partido de Herodes com o objetivo de levar Jesus a dizer algo que desse motivo para o prenderem.
14 Togo puwili Yisuyegi kanda piyegi pelik meiya, Kiriwagabek, nugu kaiyeng keya waligeleyiyeng wameik ngizi panuyeng purik tonuwa iwaka. Keya ni nakyegirau kazi mizi onobek ma ni yewizek mizi onobek, ni yongkambanuwili mabuwiliyegi kazing Anotogi ngizi panumekki waligeleyibek purik tonuwa iwaka. Kapura nugu tonuwayegi poburikki kozak yei, Lo tonugurago talik kai, teni king takisyeng Sisayegi managi kai ma managi ono kai
14 Disseram: “Mestre, sabemos como o senhor é honesto. É imparcial e não demonstra favoritismo. Ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade. Agora, diga-nos: É certo pagar impostos a César ou não?
15 keya managi purik pangka ma pangka ono kai, pilik nguk meiya. Kapura Yisu puwili yombu kiligang neyau lewawili purik iwaka logo pugu puwiliyegi pelik yeiya, Inuwago neyegi ikuyogorik kelenira nangki? King keke nalik neyegi orowei koli logo nogo pakeliweki, yeiya.
15 Devemos pagar ou não?”. Jesus percebeu a hipocrisia deles e disse: “Por que vocês tentam me apanhar numa armadilha? Mostrem-me uma moeda de prata,
16 Logo puwiligu piyegi nalik orowei kanda logo pugu pelik nguk yeiya, Wiregawere king pelikke pera takkara keya yeik takkara wizine pakeli, yeiya. Tegi puwiligu pelik meiya to mela, Romwiligi King Ngaibek Sisagiyau, meiya,
16 Quando lhe deram a moeda, ele disse: “De quem são a imagem e o título nela gravados?”. “De César”, responderam.
17 legi Yisugu pelik yeiya, Mena, watabi King Ngaibekkiyeng purik King Ngaibekyegi manizo, keya watabi Anotogiyeng purik Anotoyegi manizo, yeiya logo puwili ngago pugu wazono kaiya yo meliyengki lelengkira.
17 “Então deem a César o que pertence a César, e deem a Deus o que pertence a Deus”, disse ele. Sua resposta os deixou muito admirados.
18 Keya pulaga yombanu Sadusiwili meiwiliyaga nawili Yisuyegi ikuyogorik kelemi wiriya. Sadusiwili yombanu pelik kisiwili, Yombanu nak ibeng purik kung pugubektau ibeng logo pi ngereke yangalektagi ono, kisiwili.
18 Depois vieram a Jesus alguns saduceus, líderes religiosos que afirmam não haver ressurreição dos mortos, e perguntaram:
19 Puwiligu Yisuyegi pelik meiya, Kiriwagabek, Mosego lo tenigi lende miza nara pelik, Tamizeige yombanu nak yongok weiya logo mandik wazami ono wiziya yombubok ibeng purik yombubokki sakpek ngereke yongok komatemolo weiyagi logo piyaugu yombu yaka ibembokki yango keya marekngang nawili wazayiweki.
19 “Mestre, Moisés nos deu uma lei segundo a qual se um homem morrer sem deixar filhos, o irmão dele deve se casar com a viúva e ter um filho que dará continuidade ao nome do irmão.
20 Yombu ingini melenazik keya nazikka neyauwili koya. Logo kalogolibek were yongok weiya logo mandik wazamiya ono wiziya pi ibeng.
20 Numa família havia sete irmãos. O mais velho se casou e morreu sem deixar filhos.
21 Keya pulaga waleleige kalogolibekki kelengkebokko ngereke yongok komatemele weiya kapura piyaurau mandik wazamiya ono koya pi ibeng. Keya pulaga pokki kelengkebokko komatemele ngereke weiya.
21 O segundo irmão se casou com a viúva, mas também morreu sem deixar filhos. Então o terceiro irmão se casou com ela.
22 Logo yombu melenazik keya nazikka neyau puwili mabuwili pilik miza kapura mandik wazamiya ono koya ibeng. Logo kalik panuge yongok komatemelerau ibeng.
22 O mesmo aconteceu até o sétimo irmão, e nenhum deixou filhos. Por fim, a mulher também morreu.
23 Mena, teni niyegi ngago peragi nguk neiweki, Tamizeige wok kalik panubekke yongkambanu ulogo ibeng puwili nugu kai pilik yangalekta wik yolugi mabura yongok komatemolo yombu melenazik keya nazikka neyau puwili mabuwili weiyamele legi tamizeige kalike ibengwili ngereke yangalekta puwekkerik yongok yaka pumolo takki yongokpumele mizagi, meiya.
23 Diga-nos, de quem ela será esposa na ressurreição? Afinal, os sete se casaram com ela”.
24 Legi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Inuwa Anotogi Kapiya Walektik keya pigi kozanda lusuwei kopong inuwago watabi pilik piyengki kumulirik kokowa.
24 Jesus respondeu: “O erro de vocês está em não conhecerem as Escrituras nem o poder de Deus.
25 Purik ibengwili yangalekta wikwekke puwili Anotogi angela paka ngalegewili kelikki logo yombuwili keya yongokwili yongkambu weiyagi ono, ma panu keya mangogo kolomele yombu weiyagi nakyegi miza managi ono.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, não se casarão nem se darão em casamento. Nesse sentido, serão como os anjos do céu.
26 Ibengwili ngereke yangalekta wazayagirik nogo Anotogi Kapiya Walektikke yungke inuwayegi pilik kairikki kozak yeiweki mizi. Mosego Anotogo ibek solo ngori purikki yungka piyegi meiyaragi lende mizarik pelik, Ne Anoto Abalamgibek keya ne Anoto Isakkibek keya ne Anoto Yakopgibek, meiyara lende miza. Anotogo pilik kaiyawekkerik, Abalam keya pigi marekpek Isak keya Isakki marekpek Yakop ulogo ibengwiliyegi pi pilik kaiya kapura Anotogo puwili wik kai yagenda.
26 “Agora, quanto a haver ressurreição dos mortos, vocês não leram a esse respeito nos escritos de Moisés, no relato sobre o arbusto em chamas? Deus disse a Moisés: ‘Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó’.
27 Ulogo puwiligi korikyeng ibeng kele kapura wilek kang puwiligiyeng wik yolu. Logo inuwayegirik puwili ibeng kapura Anotoyegirik puwili wik yolu, legi pi Anoto wik yoluwiligi ngaibek. Togo inuwago kumula purik kokowa panu, yeiya.
27 Portanto, ele é o Deus dos vivos, e não dos mortos. Vocês estão completamente enganados!”.
28 Mosegi loyengki waligeleyiwiliyaga nak wiriya logo Yisu Sadusiwili kiling ngago kelageya koyilege kerewiya logo pi Yisugu puwiliyegi ngago wazonoyeng yeiya to meli purikki pakela. Tegi pi Yisuyegi ngago naragi nguk meiya, Lo Anotogo teni yanayengka lo talikta yemane panura, meiya.
28 Um dos mestres da lei estava ali ouvindo a discussão. Ao perceber que Jesus tinha respondido bem, perguntou: “De todos os mandamentos, qual é o mais importante?”.
29 Tegi Yisugu pelik meiya to mela, Ini Isileiliwili mabuwili kerewiyi. Lo yemane panura pelikta, Anoto tenigibek Yemizibek keya pi Yemizi wamenakpek.
29 Jesus respondeu: “O mandamento mais importante é este: ‘Ouça, ó Israel! O Senhor, nosso Deus, é o único Senhor.
30 Logo ni Anoto nigi Yemizi ngaibekyegi wilek kang nugubek mabokko ngizi panu kelimo, keya kangka nugubokko piyegi wilibek kumuli mizimo, keya piyegi kozang nugura mabura manimo.
30 Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua mente e de todas as suas forças’.
31 Keya lo puragi kelengkera pelikta, Ni makngezogo ni makngezeyegi keli mabilik nakyegirau mabilik kelimo. Lo nayengko piyauyaga ngalege panu ono, meiya.
31 O segundo é igualmente importante: ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’. Nenhum outro mandamento é maior que esses”.
32 Togo Mosegi loyengki waligeleyibokko Yisuyegi pelik meiya, Kiriwagabek, wameik, watabi yaka kai piyeng wameik panu. Ei, Anoto wamenak, naktau wizinda ono, Anoto keke.
32 O mestre da lei respondeu: “Muito bem, mestre. O senhor falou a verdade ao dizer que há só um Deus, e nenhum outro.
33 Keya wilek kang tonuguyeng mabiyengko piyegi ngizi panu kelizo keya kangka tonuguyengko piyegi kumuli mizizo, keya kozang tonuguyeng mabiyeng piyegi manizo. Keya teni makngezogo teni makngezeyegi keli mabilik nazuwagawiliyegirau mabilik kelizo. Pilik mizi piyengko teni Anotoyegi watawili yezizikke waliya mani ma watabi piyegi kolak kelibene wazamiya piyeng ula, meiya.
33 E sei que é importante amá-lo de todo o meu coração, de todo o meu entendimento e de todas as minhas forças, e amar o meu próximo como a mim mesmo. É mais importante que oferecer todos os holocaustos e sacrifícios exigidos pela lei”.
34 Togo Mosegi loyengki waligeleyibokko ngago yaka meiya piyeng pangka meiya purik Yisugu pakela logo Yisugu piyegi pelik meiya, Ni weik Anotogo niyegi ngai wizeibene kelemiweki mereke, meiya. Keya pulaga nakkorau Yisuyegi mawinda ngago nara nguk meiyarau ono, puwili weik kazi.
34 Ao perceber quanto o homem compreendia, Jesus disse: “Você não está longe do reino de Deus”. Depois disso, ninguém se atreveu a lhe fazer mais perguntas.
35 Wok nakke Yisugu yongkambanuwiliyegi Anotogi i walek yemanemakke waligeleyageya wizimowei pugu ngago nara pelik nguk yeiya, Mosegi loyengki waligeleyiwiligu Kilisibek koka King Ngai Tawitigi marekngangwiliyaga nak kisira nangki? Puwiligu ngago pilik kisirago Kilisibek yeik yombanubek kisi yagenda.
35 Mais tarde, enquanto ensinava o povo no templo, Jesus fez a seguinte pergunta: “Por que os mestres da lei afirmam que o Cristo é filho de Davi?
36 Kapura koka walaka Anotogi Kung Walekpokko Ngai Tawitigu kaibene kelemiya logo Tawitigu kaiyara pelik,
36 O próprio Davi, falando por meio do Espírito Santo, disse: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita até que eu humilhe seus inimigos debaixo de seus pés’.
37 Tawitigu Kilisibekyegi Anoto Yemizibek meiya legi talik miza logo Kilisibek Tawitigi marekngangwiliyaga nak? Pilik mabura Kilisibek mabok yombanubek keya Anoto wizinda. Yisugu puwiliyegi pilik yeiya logo yongkambanu kolokngagono Yisuyegi kerewiya puwili wilik.
37 Uma vez que Davi chamou o Cristo de ‘meu Senhor’, como ele pode ser filho de Davi?”. E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Keya Yisugu puwiliyegi mawinda ngagoraga pelik waligeleya, Inuwa yombu Mosegi loyengki waligeleyiwili kelik nagani, puwiliyegi kani waberek panu. Purik puwili kagorik wazonoyeng keya melewangka yokolongyeng wakiya logo wei miziweki keliwili, logo yongkambanuwiligu puwili yemanewili mizibene. Keya puwili pundikke yongkambanu mamokki wirege puwiliyegi pelik yeiweki miziwili, Wangane Ngaibek, miziwili.
38 Jesus também ensinou: “Cuidado com os mestres da lei! Eles gostam de se exibir com vestes longas e de receber saudações respeitosas quando andam pelas praças.
39 Keya puwili i walek songonoyengke paka orozarikke yongkambanuwiligi wirege yongkambanuwiligu pakelibene mogosiweki keliwili. Keya puwili ngeragi yemane miza ni piyengke tung yeikyeng kilingwiligu mogosi piyengke mogosiweki keliwili.
39 E como gostam de sentar-se nos lugares de honra nas sinagogas e à cabeceira da mesa nos banquetes!
40 Puwili yongok komatewiligi iyengki kanda purik puwili yongok komatewili purikki iwaka koyimowei ngaigu king i walekmakkiyeng weiweki yeiya logo kalike ngereke ngezewiligi liwik wawiyiwili. Keya waleleige purik puwili kaile ngezewiligiyeng momane meibene Anotoyegi waberek miziyeng yokolong panu meiwili. Togo kalike Anotogo yongkambanuwili kaile puwiligiyengki wiyeke ngagozak keleyi puwekke puwili ngangang weiyagi, kapura yombanu loyengki waligeleyi puwiligu kaile panu mizi piyengki wiyeke ngangang yemane panu weiyagi, yeiya.
40 No entanto, tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados”.
41 Pulaga Yisu yangalek meiya logo peleng kingyengkiwekka koweige songono nangezi mogosa logo yombanu kolokngagonowili Anotoyegi opa maniweki king nayeng yeke ige pelengwekke wiyirikki pakela. Yombanu kingyengko kola kolokngagonowili king yemaneyeng wiya.
41 Jesus sentou-se perto da caixa de ofertas do templo e ficou observando o povo colocar o dinheiro. Muitos ricos contribuíam com grandes quantias.
42 Keya yongok komate watabiyengki yeik panu namele kanda korok neyau wiya.
42 Então veio uma viúva pobre e colocou duas moedas pequenas.
43 Togo Yisugu waligeleyiwili ngago yeiya logo puwiliyegi pelik yeiya, Nogo inuwayegi wameik panu kozak yei, yongok komate watabiyengki yeik pemologo wiya piyengko yombanu mabuwiligu wiya piyengka ngalege panu kani,
43 Jesus chamou seus discípulos e disse: “Eu lhes digo a verdade: essa viúva depositou na caixa de ofertas mais que todos os outros.
44 purik puwili mabuwili king kolokngagonoyengka Anotoyegi puwiligu songono mani keya ngoluk kolokngagono yolu, kapura pemele, pi watabiyengki yeikmele kele kapura pugu wara yoluyeng mabiyeng yaka wiya logo pi ngeragiyeng weiyagi nayendau ono, yeiya.
44 Eles deram uma parte do que lhes sobrava, mas ela, em sua pobreza, deu tudo que tinha”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.