Marcos 10

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Yisu kiling yombu ngezebokko waligeleyiwili yeke iga welagela logo yereng Kapaneyam pura wiya logo kai Yolodang meilingka pangazuwage ngabelak Yudaya meibekke kuna. Puwili kanda yongkambanu kolokngagono Yisuyegi wawere uli keya kaiyageya logo pugu were mizilik puwili waligeleya.
1 Então Jesus saiu dali e foi para a região da Judéia e para o outro lado do Jordão. Novamente uma multidão veio a ele e, segundo o seu costume, ele a ensinava.
2 Yombanu Palisi mei nawili Yisuyegi wiriya logo puwili pi yang kelemiweki keli logo puwiligu pelik nguk meiya, Ma lo tonugurago kairik nakko yongok pugumele piyaugi weiya pura ngela logo pigi yongokpumele wezameli purik pangka kai ma talik, meiya.
2 Alguns fariseus aproximaram-se dele para pô-lo à prova, perguntando: "É permitido ao homem divorciar-se de sua mulher? "
3 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik nguk yeiya to mela, Lo Mosego lende miza purago ini miziweki kozak kairik talik kai, yeiya.
3 "O que Moisés lhes ordenou? ", perguntou ele.
4 Togo puwiligu pelik kisa, Mosego pelik purik pangka kai, Yombu nak pigi yongokpumele wezameli mabura pugu pigi yongokpumeleyegi kapiya narik lende miza maniweki logo kapiyarikku yongokmeleyegi, Ni weik yongok nogomele ono, kai logo pugu pi wezameli purik pangka, kai, kisa.
4 Eles disseram: "Moisés permitiu que o homem desse uma certidão de divórcio e a mandasse embora".
5 Kapura Yisugu pelik yeiya, Kangka inuwagiyeng kingyeng kelik kopong Mosego inuwayegi pelik lende miza,
5 Respondeu Jesus: "Moisés escreveu essa lei por causa da dureza de coração de vocês.
6 kapura Mosego Anotogi Kapiya Walektikke perarau lende mizarik pelik kai, Anotogo solo panu watabi mabiyeng keremizawekke Anotogo yombubek keya yongokmele keremiza.
6 Mas no princípio da criação Deus ‘os fez homem e mulher’.
7 Piliktikki wiyeke yombubek yongokmele weiyagi purik yombubek pigi panu keya mangoyau wezayagi logo pigi yongokpumele kiling menalege yoluweki
7 ‘Por esta razão, o homem deixará pai e mãe e se unirá à sua mulher,
8 logo piyau weik wamenakweki, kai. Togo Anotogi wirege piyau weik neyau ono, segeya pugu piyau wamenak mizi.
8 e os dois se tornarão uma só carne’. Assim, eles já não são dois, mas sim uma só carne.
9 Tegi yombubek yongokmele wei puwekke Anotogo piyau yongkambu weiya kai, legi yombubokko yongkambu weiya pura ngela logo pigi yongokpumele wezamelagi ono, a’a’, yeiya.
9 Portanto, o que Deus uniu, ninguém o separe".
10 Pulaga puwili i namakke ige la logo Yisuyegi ngezebokko waligeleyiwiligu ngago yaka pugu kai puragi nguk meiya.
10 Quando estava em casa novamente, os discípulos interrogaram Jesus sobre o mesmo assunto.
11 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Yombanu nakko pigi yongokpumele wezamela logo ngereke namele wei purik pi yombanu yongok ngezebekkimele weiya wizimowei ngereke namele kiling iwek kolibok kelik mizi yagenda.
11 Ele respondeu: "Todo aquele que se divorciar de sua mulher e se casar com outra mulher, estará cometendo adultério contra ela.
12 Ma yongokmologo pigi kerekpubek wezamela logo ngereke nak wei purik pi yongok yombu ngezemelegibek weiya wizimowei ngereke yombu nak kiling iwek kolimolo kelik mizi yagenda.
12 E se ela se divorciar de seu marido e se casar com outro homem, estará cometendo adultério".
13 Wok nakke yongkambanu nawili puwiligi yango keya marekngangwili Yisuyegi iza orowei wiriya logo mele puguzik koloyakamandikwiligi kebiyengke walamiya logo Anotogo puwiliyegi wazono keleyibene, kapura Yisugu waligeleyiwiligu koloyakamandikwiligi panu keya mangowiliyegi ngalik yeiya.
13 Alguns traziam crianças a Jesus para que ele tocasse nelas, mas os discípulos os repreendiam.
14 Kapura Yisugu purikki pakela logo pugu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik kozang yeiya, Koloyakamandikwili neyegi wiriyi pani. Puwili neyegi lewa nelegi waliyi nagani, purik koloyakamandik pilikwilirau Anotogo puwiliyegi ngaiweki ngai pugumekki kiliya wiriyagi purik pangka.
14 Quando Jesus viu isso, ficou indignado e lhes disse: "Deixem vir a mim as crianças, não as impeçam; pois o Reino de Deus pertence aos que são semelhantes a elas.
15 Kerewiyi, tamizeige nak Anotogo piyegi ngai wizeibene kazing koloyakamandik songonowili mizi mabilikmekke kelemi ono purik mabura pok Anotogo pigi ngaimekki ngai yolu puragi kiliya wiriyagi ono, yeiya.
15 Digo-lhes a verdade: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança, nunca entrará nele".
16 Togo Yisugu mandikwili ngezebekki ingewerege nak nak wazaya logo Anotogo puwiliyegi wazono keleyibene nguk meiya.
16 Em seguida, tomou as crianças nos braços, impôs-lhes as mãos e as abençoou.
17 Ngereke Yisu weik kazing libu tagoneige yombanu nak nginda kanda Yisugi ingewerege ingeyau laliya logo pelik nguk meiya, Kiriwaga wazonobek, yawe talikta miza logo ne wik wizagomagira weiyagi, meiya.
17 Quando Jesus ia saindo, um homem correu em sua direção, pôs-se de joelhos diante dele e lhe perguntou: "Bom mestre, que farei para herdar a vida eterna? "
18 Tegi Yisugu piyegi pelik meiya to mela, Nugu neyegi wazonobek kaira nangki? Nugu ne keriyirik ne Anoto, purik naktau wazono ono, Anoto wamenak wazonobek.
18 Respondeu-lhe Jesus: "Por que você me chama bom? Ninguém é bom, a não ser um, que é Deus.
19 Ni Mosegi lo piyengki iwaka. Lo piyeng pelik, Yombanu uli nagani. Yongkambu weiya puwili nigi kerekpu onobek ma nigi yongokpu onomele kiling iwek koli nagani. Yombanu nakki watabiyeng purik ngowei nagani. Yombanu nakyegi langai ngaigu kai nagani. King weiyagirikki weraga ngaigu kai nagani. Keya nigi panu keya mangoyauyegi panga yungke mizimo, meiya.
19 Você conhece os mandamentos: ‘não matarás, não adulterarás, não furtarás, não darás falso testemunho, não enganarás ninguém, honra teu pai e tua mãe’".
20 Tegi yombubokko Yisuyegi pelik meiya, Lo nugu neyegi yaka kozak nei piyeng mabiyeng ne mandik songonowekkerikka kiriwei mizi kayima, meiya.
20 E ele declarou: "Mestre, a tudo isso tenho obedecido desde a minha adolescência".
21 Logo Yisu piyegi pakela logo piyegi keli legi pelik meiya, Purik wazono kapura ni ngoluk watabi nayendau miziweki. Watabi nigi piyengko nigi kazing wik wizagomagira weiyagimek waliya legi watabi nigi piyeng mabiyeng yombanuwiligu weibene yani kune logo king piyengki ngane weiya piyeng yongkambanu watabiyengki yeik puwili yanimo. Pilik miza logo purik nugu lewege panu kelira paka ngalege wik wizagomagira purikki iwakagi. Logo mabiyeng pilik yana logo neyegi saweliweki kiriwei koli, meiya.
21 Jesus olhou para ele e o amou. "Falta-lhe uma coisa", disse ele. "Vá, venda tudo o que você possui e dê o dinheiro aos pobres, e você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me".
22 Yombanubek pilik kai puragi kerewiyawekke wiregawerera yalekke sara wiziya keya wilek kang pugubek kuneng, purik pi watabi puguyeng kolokngagono panu logo yanagirikki kiyebuk kopong.
22 Diante disso ele ficou abatido e afastou-se triste, porque tinha muitas riquezas.
23 Yisu pakeliwei miza logo pugu yombu ngezebokko waligeleyiwiliyegi pelik yeiya, Yongkambanu watabiyengko kola puwili Anotogo puwiliyegi ngaiweki Anotoyegi panga yungke kunagirik yawe unatuba panu kani, yeiya.
23 Jesus olhou ao redor e disse aos seus discípulos: "Como é difícil aos ricos entrar no Reino de Deus! "
24 Pigi waligeleyiwili ngago puragi lelengkiri legi ngereke Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Mandikwili, kerewiyi, yongkambanu king keya watabiyeng yemane panuyeng mizi puwili Anotogo puwiliyegi ngaiweki keleyagirik yawe unatuba panu kani.
24 Os discípulos ficaram admirados com essas palavras. Mas Jesus repetiu: "Filhos, como é difícil entrar no Reino de Deus!
25 Kerewiyi, liyeng Kamelmek meimok nili kagorik lolo ulibekki yungurikke kiliya kang purik yawe unatuba kapura yombanu watabi kolokngagono puguyengki kozang kumulibokko Anotogo piyegi ngaiweki kelemiyagirik yawe unatuba panu, yeiya.
25 É mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus".
26 Togo yongkambanu ngago puragi kerewiyawili lebuk panu miza logo Yisuyegi pelik nguk meiya, Tamizeige pilik purik mabura yongkambanu wik wizagomagiragi wiyeke yaliya wazayagi langai puwili tawili? Nakkorau pangka mizagi ono, meiya.
26 Os discípulos ficaram perplexos, e perguntavam uns aos outros: "Neste caso, quem pode ser salvo? "
27 Tegi Yisugu puwiliyegi ngai yuke panu wizimowei pelik yeiya, Ei, yombanu nak ngezebokkorau ngezebek wik wizagomagiragi wiyeke pangka yaliya wazamiyagi ono, kapura Anotogo yombanu nalik miza keya pilik puwili mabuwili pangka yaliya wazayagi purik Anoto watabi mabiyeng pangka mizibek, yeiya.
27 Jesus olhou para eles e respondeu: "Para o homem é impossível, mas para Deus não; todas as coisas são possíveis para Deus".
28 Pita pilik kerewiya logo pi wik wizagomagira weiyagi ma yeik miza wizimowei Yisuyegi pelik meiya, Kerewiye, teni yereng keya watabi tenigi piyeng mabiyeng wizamiya logo niyegi saweliweki kiriwei mizi, meiya.
28 Então Pedro começou a dizer-lhe: "Nós deixamos tudo para seguir-te".
29 Tegi Yisugu puwiliyegi pelik yeiya to mela, Ei, wameik, keya nogo inuwayegi pera kozak yeiweki, Yombanu nak neyegi saweli keya nazuwagawiliyegi Anotogi ngago wazonora kozak yeiyagirikki wiyeke i pugumak wiyi keya yereng pugura wiyi, ma pigi si keya sakwili wezayi, ma pigi panu keya mangoyau wezayi, ma koloyakamandik puguwili wezayi ma ngabelak pugubek wiyi kang pilik pok
29 Respondeu Jesus: "Digo-lhes a verdade: Ninguém que tenha deixado casa, irmãos, irmãs, mãe, pai, filhos, ou campos, por causa de mim e do evangelho,
30 mabek ngoluk wik wizigeya Anotogo kanga managi piyeng kolokngagonogi, iyeng keya yerengyeng, keya si keya sakwili keya panu keya mangowili keya koloyakamandikwili keya watabi pugu wiya piyengka ngoluk lewegeyeng managi kapura nawiligu pilik pok neyegi wiyeke kunengyeng managi keya ngangang kelemiyagi. Kapura teng kalike lewagi purage Anotogo pi wik wizagomagira managi.
30 deixará de receber cem vezes mais já no tempo presente casas, irmãos, irmãs, mães, filhos e campos, e com eles perseguição; e, na era futura, a vida eterna.
31 Mabek yombanu yemane yolu puwili tonugu weik yemanewili mizi kapura kalike Anotogo puwiliyegi keriya logo puwiliyaga kolokngagonowili yeikwili keleyagi, keya mabek yombanu tonugu yeikwili mizi puwili kalike Anotogo puwiliyegi keriya logo puwiliyaga kolokngagono yemanewili keleyagi, yeiya.
31 Contudo, muitos primeiros serão últimos, e os últimos serão primeiros".
32 Pulaga Yisu kiling yombu pi ngezebokko waligeleyiwili kazing paka Yirusalem yerengke kang leweng neing kuna. Yisu were kapura pugu waligeleyiwiligu Yisu Yirusalem kangweki mizi purikki kumula meli keya yongkambanu kiriwei kangwili kazi mizi purik yawe kuneng nara paka pulogo lewagelagi ma talikki miza legi. Tegi Yisugu yombu meleyau keya pongo ingenazikka neyau pi ngezebokko waligeleyiwili lewe narikke iza oroweirik weik puwiliyegi watabi kalike yombanuwiligu piyegi kelemiyagi piyengki pelik kozak yeiya,
32 Eles estavam subindo para Jerusalém, e Jesus ia à frente. Os discípulos estavam admirados, enquanto os que o seguiam estavam com medo. Novamente ele chamou à parte os Doze e lhes disse o que haveria de lhe acontecer:
33 Kerewiyi, tonuwa paka Yirusalem kangweki logo pungezige yombu nakko ne yombanu paka ngalega kayimabek nawiliyegi niza yanagi logo puwiligu ne niza oroweirik Yudawiligi yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwiliyegi niza yanagi. Keya puwiligu ne ngagozak keleniyagi logo neyegi ngagoyeng yowagi logo pelik kisagi, Pi ibengkibek, kisagi. Togo puwiligu ne Yuda onowiliyegi niza yanagi.
33 "Estamos subindo para Jerusalém e o Filho do homem será entregue aos chefes dos sacerdotes e aos mestres da lei. Eles o condenarão à morte e o entregarão aos gentios,
34 Togo Yuda onowiligu neyegi ngago wageliwei neiyagi keya ne sibilak ngiza nanagi keya puwiligu ne wizale nelagi keya ne ibengki kapura wok neyau wiziya logo wok kalikebekke ne ngereke wik yangalektagi, yeiya.
34 que zombarão dele, cuspirão nele, o açoitarão e o matarão. Três dias depois ele ressuscitará".
35 Pulaga Sebetigi marekyau Jems keya Yowan piyau Yisuyegi mereke kandarik pelik meiya, Kiriwagabek, togo kelirik te nugu watabi togo niyegi nguk nei piyeng teyegi mizagi keli, meiya.
35 Nisso Tiago e João, filhos de Zebedeu, aproximaram-se dele e disseram: "Mestre, queremos que nos faças o que vamos te pedir".
36 Tegi Yisugu piyauyegi pelik yeiya, Yali nogo watabi nangaiyeng yaliyegi mizagi keli, yeiya.
36 "O que vocês querem que eu lhes faça? ", perguntou ele.
37 Togo piyaugu Yisuyegi pelik meiya to mela, Kalike ni ngai nugurage nigi tung ngaiwaktik kilindikke mogosa logo ngai nugumekki kozang nugurago ngai puwekke te tung yeik lewegera kilingyaugu mogosi piyauge niyegi saweliwei mogosiweki keleyimo. Teyaga nak nigi mele ngaigezuwagezikke keya nak nigi mele koranengkezikke mogosiweki keleyimo, meiya.
37 Eles responderam: "Permite que, na tua glória, nos assentemos um à tua direita e o outro à tua esquerda".
38 Tegi Yisugu piyauyegi pelik yeiya, Yaligu nguk kisi piyeng yali iwaka ono. Ma kuneng yemane nogo wageliweki mizi piyeng kelikyeng yaligu wageliwekirik pangka? Ma ngangang yemane panu nogo wageliweki mizi pelikta yaligu wageliwekirik pangka ma yeik?
38 Disse-lhes Jesus: "Vocês não sabem o que estão pedindo. Podem vocês beber o cálice que eu estou bebendo ou ser batizados com o batismo com que estou sendo batizado? "
39 Piyaugu pelik meiya to mela, Te pangka, meiya.
39 "Podemos", responderam eles. Jesus lhes disse: "Vocês beberão o cálice que estou bebendo e serão batizados com o batismo com que estou sendo batizado;
40 Kapura nogo yali nak mele ngaige nogozikke mogosi keya nak mele koranengke nogozikke mogosiweki keleyagi purik ne pilik keleyagi puragi ngaibek ono, Anoto ngezebokko tung mogosagi piyau yombanu pugu sawiya piyau yanagi, yeiya.
40 mas o assentar-se à minha direita ou à minha esquerda não cabe a mim conceder. Esses lugares pertencem àqueles para quem foram preparados".
41 Togo yombu meleyau Yisu ngezebokko waligeleyiwili puragi kerewiyawekke puwiligu weik Jems keya Yowanyegi sisik miza.
41 Quando os outros dez ouviram essas coisas, ficaram indignados com Tiago e João.
42 Tegi Yisugu puwili mabuwili piyegi mereke wiriyiweki ngago yeiya logo pelik yeiya, Ngabelakyengki ngai yemiziwili yongkambanuwili puwiligi kulengke wazaya logo puwiliyegi ngai kozang yolu keya yemanewiligu yongkambanu yeikwili yaweyeng miziweki yani purik ini iwaka.
42 Jesus os chamou e disse: "Vocês sabem que aqueles que são considerados governantes das nações as dominam, e as pessoas importantes exercem poder sobre elas.
43 Kapura kazing pilik pumokki kiriwei mizi nagani, segeya iniyaga nak yeikta lewegeweki kelibok purik pi ini nawiliyegi yawe mizibekweki,
43 Não será assim entre vocês. Pelo contrário, quem quiser tornar-se importante entre vocês deverá ser servo;
44 keya iniyaga nak iniyegi orozarikke wiziyagi kelibok purik pi yongkambanuwili mabuwiliyegi kulengke yawe mizibekweki.
44 e quem quiser ser o primeiro deverá ser escravo de todos.
45 Purik nerau, ne yombanu paka ngalega kayimabek kayimarik ne yongkambanuwili neyegi yawe miziweki kayima ono, ne yongkambanu puwili mabuwiliyegi yawe mizi keya saweliweki kayima, logo yongkambanuwiligu kaile miziyengki weraga Anotogo puwiliyegi ngangang yanagi ono, pilik segeya Anotogo neyegi ngangang puwiligiyeng nanagirik nogo ne makngezebek ne nelagiwiliyegi ngaungaugu niza yanagi logo yongkambanu kolokngagonowili kaile puwiliyengko wigirawili kaile puwiligiyengka wila wazayiweki, yeiya.
45 Pois nem mesmo o Filho do homem veio para ser servido, mas para servir e dar a sua vida em resgate por muitos".
46 Togo Yisu kiling pugu waligeleyiwili keya yongkambanu kolokngagonowili weik ngereke paka Yirusalem kangweki kambela logo yereng Yeriko mei puragi kayima logo puwili yereng pura wiyiweki mizi tagoneige yombu wireyau kusa nak kazingmekke kerelege mogosa wizimowei yongkambanu ngabelak libu kangwiliyegi ngeragi keya kingyengki nguk yeiyageya wizilege. Pi Timiya meibekki marekpek logo Patimai meibek.
46 Então chegaram a Jericó. Quando Jesus e seus discípulos, juntamente com uma grande multidão, estavam saindo da cidade, o filho de Timeu, Bartimeu, que era cego, estava sentado à beira do caminho pedindo esmolas.
47 Patimai wireyau kusabek Yisu yereng Nasaretegabok kiling yongkambanu paka Yirusalem kangkiwiligu kandikki pi kerewiyawekke pugu pelik ngalizi kek kaiya, Yisu, ni negi yelibu koka King Ngai Tawiti meiyabokki marekngangwiliyagabek logo Anotogo teni Yudawiliyegi wiyeke wezanelabok purik nogo iwaka, legi neyegi yalek mize, kaiya.
47 Quando ouviu que era Jesus de Nazaré, começou a gritar: "Jesus, Filho de Davi, tem misericórdia de mim! "
48 Pilik kai legi yongkambanu kolokngagonowili piyegi pelik meiya, Ni ngagoluk wizei, meiya. Kapura pi mazeng keya pelik kek kaiyageya, Ni King Ngai Tawitigi marekngangwiliyagabek legi neyegi yalek mize, kaiyageya.
48 Muitos o repreendiam para que ficasse quieto, mas ele gritava ainda mais: "Filho de Davi, tem misericórdia de mim! "
49 Tegi Yisu leng miza logo nawiliyegi pelik yeiya, Pi neyegi koli mei, yeiya. Togo puwiligu wireyau kusabekyegi ngago meiya logo pelik meiya, Wilik mize, luweze. Pugu koli nei yagenda mena koli, meiya.
49 Jesus parou e disse: "Chamem-no". E chamaram o cego: "Ânimo! Levante-se! Ele o está chamando".
50 Togo pi kagorik yeke ngalegerik pela mela logo nguk namizi yangalekta Yisuyegi wiriya.
50 Lançando sua capa para o lado, de um salto, pôs-se de pé e dirigiu-se a Jesus.
51 Togo Yisugu piyegi pelik nguk meiya, Nangaiyeng nogo niyegi miziweki ni keli, meiya logo wireyau kusabokko pelik meiya to mela, Negi Yemizibek, ne ngereke wireyaugu pakelagi keli, meiya.
51 "O que você quer que eu lhe faça? ", perguntou-lhe Jesus. O cego respondeu: "Mestre, eu quero ver! "
52 Pilik kai legi Yisugu piyegi pelik meiya, Ni yombiyangai keleniyagi purik pangka purikki ngizi kumuli nugurikku mizagewiyege nogo mizi yagenda mena kambele, meiya logo wire puguyau nguk namizi ngaiwila logo Patimai Yisuyegi kiriwei kazing leweng neing kambela.
52 "Vá", disse Jesus, "a sua fé o curou". Imediatamente ele recuperou a visão e seguia a Jesus pelo caminho.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.