Lucas 24
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Wok Sondabekke wangane panu yongokwili weli keya watabi pulangai kukngizi keli ulogo pangka pangka miza wiya piyeng orowei Yisugi londagi kambela.
1 No domingo bem cedo, as mulheres foram ao túmulo, levando os perfumes que haviam preparado.
2 Pulogo kanda puwili king yemane Yisugi londage ulogo kandikke waliya wazamiyara yomizora wezamelarikki pakela.
2 Elas viram que a pedra tinha sido tirada da entrada do túmulo.
3 Tegi puwili yeke ige kiliya yabela kapura puwiligu Yisugi yasuriktau pulogo pakela ono.
3 Porém, quando entraram, não acharam o corpo do Senhor Jesus
4 Puwili puragi wilek ngelek kumula logo talik tomizo mizageya koyi tagogei nguk namizi yombu watabi wilangka ngaiwaktikku kolayeng wakiya neyau puwiliyegi saweliwei luweza koyilege.
4 e não sabiam o que pensar. De repente, apareceram diante delas dois homens vestidos com roupas muito brilhantes.
5 Yongokwili piyauyegi pakela logo kulili miza logo morogulung meiya logo ngabelakke pakela momelirikki yombuyaugu puwiliyegi pelik yeiya, Inuwa ibengwiligi tepekke wik yolubokyegi weli lewara nangki?
5 E elas ficaram com medo, e se ajoelharam, e encostaram o rosto no chão. Então os homens disseram a elas: — Por que é que vocês estão procurando entre os mortos quem está vivo?
6 Pi pelege yolu ono, kani. Pi yaka yangalekta kani. Pi ngoluk ngabelak Kalilibekke wiziya puwekke pugu inuwayegi kozak yeiya puragi kumula to meli.
6 Ele não está aqui, mas foi ressuscitado. Lembrem que, quando estava na Galileia, ele disse a vocês:
7 Pugu inuwayegi pelik yeiya, Ne yombanu paka ngalega kayimabek yombanu kaile kaile miziyeng miziwiligi meleyengke niza yaniweki logo yengeleileige ngalege neliweki logo wok neyau miza logo wok kalikebekke ibendaga yangalek meiweki, yeiya, yeiya.
7 “O Filho do Homem precisa ser entregue aos pecadores, precisa ser crucificado e precisa ressuscitar no terceiro dia”.
8 Piyaugu pilik yeiya logo yongokwili ngago Yisugu koka kaiya piyengki weik kumula to mela
8 Então as mulheres lembraram das palavras dele
9 logo puwili londa wiya logo panga yerengke kandobela logo puwiligu yombu meleyauganak pugu ulogo waligeleyawili kiling nawiliyegirau watabi pakeli keya kerewiya piyeng mabiyengki kozak yei miza.
9 e, quando voltaram do túmulo, contaram tudo isso aos onze apóstolos e a todos os outros.
10 Yongok puwili, Maliya Matalena keya Jowana keya Maliya Jemsgi panumele keya puwili kiling yongok nawilirau Yisugu wezayela Aposolowili meiwiliyegi piyengki kozak yeiyawili.
10 Essas mulheres eram Maria Madalena, Joana e Maria, mãe de Tiago. Estas e as outras mulheres que foram com elas contaram tudo isso aos apóstolos.
11 Kapura wezayelawiligu kumularik yongok puwiligu kozak kisi pura ngago yeiktago kisi yagenda miza logo puragi ngizi panu kumula ono.
11 Mas eles acharam que o que as mulheres estavam dizendo era tolice e não acreditaram.
12 Kapura Pita yangalek meiya logo panga Yisugi londagi nginda kanda, pi lawila logo yeke ige pakeliraige pura kagorikkayeng ngezeyeng wizilege keya nayendau ono. Tegi pi paka ige talik miza miza puragi wilek ngelek kumuli kandobela.
12 Porém Pedro se levantou e correu para o túmulo. Abaixou-se para olhar e viu somente os lençóis de linho e nada mais. Aí voltou para casa, admirado com o que havia acontecido.
13 Wok mabokko yombu mabuwiliyaga neyau pongo yereng yeikta Emeyasa meiragi kambela. Yirusalem yerengka pongo yereng Emeyasa mei puragi yokolondik 7 mailgi pangka.
13 Naquele mesmo dia, dois dos seguidores de Jesus estavam indo para um povoado chamado Emaús, que fica a mais ou menos dez quilômetros de Jerusalém.
14 Logo piyau watabi yaka miza piyengki nakko nakyegi kozak mei kuna.
14 Eles estavam conversando a respeito de tudo o que havia acontecido.
15 Piyau ngagozakka tagoneige pura Yisu ngezebek piyauyegi mereke kanda weik piyau kiling kuna.
15 Enquanto conversavam e discutiam, o próprio Jesus chegou perto e começou a caminhar com eles,
16 Logo piyaugu piyegi pakela, kapura piyaugurau piyegi yombu yelebe miza ono.
16 mas alguma coisa não deixou que eles o reconhecessem.
17 Yisugu piyauyegi pelik yeiya, Yaligu kang kunimowei kozak kela yongomo mizi kang pura nangaiyengki, yeiya. Pilik kai legi piyaugi wirega wereyau yalekke sara koyimowei piyegi pakela.
17 Então Jesus perguntou: Eles pararam, com um jeito triste,
18 Logo piyauyaga nak yeikta Kiliyopa meiyabokko piyegi nguk meiya, Nugu kai purik ni yombanu Yirusalem yerengke wiziyabek kapura watabi yaka wok moleige peyengke lewagela piyeng ni ngoluk iwaka ono, kai yagenda ma, meiya.
18 e um deles, chamado Cleopas, disse: — Será que você é o único morador de Jerusalém que não sabe o que aconteceu lá, nestes últimos dias?
19 Legi pugu pelik nguk yeiya to mela, Watabi nangaiyeng? Pilik nguk yeiya legi piyaugu kanga pelik meiya to mela, Watabi Yisu Nasarete yerengkabekyegi langai miza piyeng. Yombanu pok Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaibek, keya pi Anotogi wirege keya yongkambanuwiligi wirege yawe kozanda mizibek keya ngago kozanda kozak kaibek.
19 — O que foi? — perguntou ele. Eles responderam: — O que aconteceu com Jesus de Nazaré. Esse homem era
20 Logo tenigi yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya ngai yemanewiligu ibeng sibene miza manabek, logo puwiligu yengeleileige ngalege ulabek.
20 Os chefes dos sacerdotes e os nossos líderes o entregaram para ser condenado à morte e o crucificaram.
21 Tonugu koka kumularik yombanu pobok Anotogo wezamela logo teni Isileiliwili Rom Kapmanbokko ngai puraga wila wazayiwekibek mizabek. Keya watabi nayendau pelik, watabi piyeng ulogo wok were piyauge mizayeng.
21 E a nossa esperança era que fosse ele quem iria libertar o povo de Israel. Porém já faz três dias que tudo isso aconteceu.
22 Kapura yongok teni piyegi kiriwei miziwiliyaga nawiligu teniyegi watabi nayeng kozak yeiya logo teni lebuk ngai keleya. Puwili yaka wangane Yisugi londagi pakeliweki kambela
22 Algumas mulheres do nosso grupo nos deixaram espantados, pois foram de madrugada ao túmulo
23 kapura yasu pugurik kakwela logo puwili yorik pelik kisi lewa, Teni Anotogi angela nawiliyegi pakela logo puwiligu teniyegi kozak kisirik pi wik yolu kisi mena, kisi.
23 e não encontraram o corpo dele. Voltaram dizendo que viram anjos e que estes afirmaram que ele está vivo.
24 Teniyaga nawili Yisugi londage pakeliweki kambela logo yongokwiligu yaka kozak kisa mabilik panu wizilege pakela, kapura pirau puwiligu pakela ono, meiya.
24 Alguns do nosso grupo foram ao túmulo e viram que realmente aconteceu o que as mulheres disseram, mas não viram Jesus.
25 Piyaugu pilik meiya logo Yisugu piyauyegi pelik yeiya, Yali kangka yeikyau kani. Keya yaligu ngago yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiligu kozak kisa piyeng mabiyengki nguk namizi ngizi panu kumuli ono.
25 Então Jesus lhes disse:
26 Purik puwiligu pelik kisa, Kilisi Mesiyabek were nganganda wagelagi logo kalike yeik yemane pugura weiyagi, kisa, yeiya.
26 Pois era preciso que o
27 Togo Yisugu piyauyegi Kapiya Walektikke pi ngezebekyegi langai solo kaiya piyeng mabiyeng waberek kozak yeiya. Logo solo Kapiya Walek Mosego lende mizayeng keya pulaga yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiligu lende mizayengki kozak yeiya.
27 E começou a explicar todas as passagens das Escrituras Sagradas que falavam dele, iniciando com os livros de Moisés e os escritos de todos os Profetas .
28 Puwili yereng Emeyasa purage mereke pura, Yisu ngoluk koweige kangweki miziwiligu mizilik mizi.
28 Quando chegaram perto do povoado para onde iam, Jesus fez como quem ia para mais longe.
29 Kapura piyaugu waliya logo pelik meiya, Te kiling iwekweki koli. Wokpek weik yeik keya kusaweki mizi mena, meiya. Pilik mei legi pi piyau kiling iwekweki yeke ige kiliya yabela.
29 Mas eles insistiram com ele para que ficasse, dizendo: — Fique conosco porque já é tarde, e a noite vem chegando. Então Jesus entrou para ficar com os dois.
30 Togo pi piyau kiling lalektage mogosa logo pereksik weiya logo Anotoyegi wazono meiya logo pugu pereksik sikila logo piyau yana.
30 Sentou-se à mesa com eles, pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e deu a eles.
31 Pilik mizi ngizige wire piyaugiyau weik ngaiwila wizigeya piyaugu piyegi pakela logo iwaka kapura pi piyauguyaga weik tamek neing miza.
31 Aí os olhos deles foram abertos, e eles reconheceram Jesus. Mas ele desapareceu.
32 Pilik miza logo piyau nakko nakyegi pelik meiya, Pugu paka kazingke towayegi ngago kai keya Anotogi Kapiya Walektikki solorikki kozak yeiya puwekkerik wilek kang towagiyeng wilikwilikmokko kola, kela.
32 Então eles disseram um para o outro: — Não parecia que o nosso coração queimava dentro do peito quando ele nos falava na estrada e nos explicava as Escrituras Sagradas?
33 Togo piyau nguk namizi yangalek meiya logo paka Yirusalem yerengke kang yongobela. Paka pulogo kanda yombu meleyau keya nazikka nakwili menalege wawere ula logo nawili kiling koyilege.
33 Eles se levantaram logo e voltaram para Jerusalém, onde encontraram os onze apóstolos reunidos com outros seguidores de Jesus.
34 Puwiligu piyauyegi pelik yeiya, Wameik panu. Yemizibek yangalekta kani. Pi ulogo Simong Pitayegi kayima logo Simong Pitago pi pakela, yeiya.
34 E os apóstolos diziam: — De fato, o Senhor foi ressuscitado e foi visto por Simão!
35 Pilik kisi legi piyaugu puwiliyegi pongo kazingke lewagela puragi waberek kozak yeiya, keya pugu pereksik sikila puwekke piyaugu Yemizibekyegi pakela logo iwaka sa puragi kozak yei miza.
35 Então os dois contaram o que havia acontecido na estrada e como tinham reconhecido o Senhor quando ele havia partido o pão.
36 Piyaugu puwiliyegi pura kozak yeiyageya tagogei pura Yisu ngezebek nguk namizi puwiligi tepekke luweza wizimowei puwiliyegi pelik yeiya, Ya inuwagiyeng ngezege sara kiling koyi pani, yeiya.
36 Enquanto estavam contando isso, Jesus apareceu de repente no meio deles e disse:
37 Kapura puwili lebuk miza keya kulili miza. Puwiligurik yombanu kung nak pakeli nobiyeng miza
37 Eles ficaram assustados e com muito medo e pensaram que estavam vendo um fantasma.
38 kapura pugu puwiliyegi pelik yeiya, Ini wilek kuneng mizira nangki? Keya nangki wiyeke wilek ngelek kumula meli?
38 Mas ele disse:
39 Pakeli. Inge keya mele puwiligu nili ula piyengki logo ne mabok miza logo iwaka si. Keya ne kebangkela logo iwaka si, purik kung nak muzuktik keya kozayendau onobek, yaka inuwago ne kebangkelawekke muzuk keya kozayeng kebangkela pilik.
39 Olhem para as minhas mãos e para os meus pés e vejam que sou eu mesmo. Toquem em mim e vocês vão crer, pois um fantasma não tem carne nem ossos, como vocês estão vendo que eu tenho.
40 Pugu pilik yeiya logo puwiliyegi inge keya mele puguyeng waligeleya.
40 Jesus disse isso e mostrou as suas mãos e os seus pés.
41 Puwili wilikwilik kapura puwili Yisu wik yolu purikki ngoluk ngizi panu kumuli ono koyimowei wilek ngelek kumula mela. Pilik kumuli legi pugu puwiliyegi nguk yeiya, Ini watabi nagi nayendau pelege ma yeik, yeiya.
41 Eles ainda não acreditavam, pois estavam muito alegres e admirados. Então ele perguntou:
42 Togo puwiligu pi watabisi pak mizamekka narik mana
42 Eles lhe deram um pedaço de peixe assado,
43 logo pi weiya logo puwiligi wirege na.
43 que ele pegou e comeu diante deles.
44 Pulaga pugu puwiliyegi pelik yeiya, Ngago pobiyeng ne koka ini kiling yolu puwekke iniyegi kozak yei kayima piyeng. Mosegi loyengki watabi lende miza piyeng, keya yombu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiligu lende miza piyeng, keya Kapiya Walek Ingi Samyengki purikke neyegi langai lende miza piyeng mabiyeng ngizi mizagirikki kaiyeng, yeiya.
44 Depois disse:
45 Pilik yeiya logo pugu kangka puwiligiyeng kimeike wela wazaya Anotogi Kapiya Walektikke iwaka sibene logo
45 Então Jesus abriu a mente deles para que eles entendessem as Escrituras Sagradas
46 pugu pelik yeiya, Ngago Anotogi Kapiya Walektikke lende miza pura pera,
46 e disse:
47 logo waleleige yombanu nawiligu Yirusalem yerengka sa wizigeya yongkambanu ngabelak mabiyengkewiliyegi yeik Kilisigirage ngago yongkambanuwili kaile kaile puwiligiyengki kuneng mizi keya kazing kaile puwiligiyengka kowiti keya wilek kang puwiligiyeng Anotoyegi sawela, logo Anotogo kaile puwiligiyeng tumula logo keremareke wezamelagiragi kozak yeiyagirikki kai, yeiya.
47 E que, em nome dele, a mensagem sobre o arrependimento e o perdão dos pecados seria anunciada a todas as nações, começando em Jerusalém.
48 Keya ini yongkambanuwiliyegi watabi inugu ulogo pakela peyengki kozak yeiyagiwili kani.
48 Vocês são testemunhas dessas coisas.
49 Keya kerewiyi, ne makngezego negi Mangobekki Kung Walek pugu iniyegi yeik yanagi kaiyabok nogo iniyegi kiliyibene wezamelagi. Kapura ini paka Yirusalem yerengke yuke koyizo wizigeya kozang paka ngalegabek kanda iniyegi kiliya puwekkine, yeiya.
49 E eu lhes mandarei o que o meu Pai prometeu. Mas esperem aqui em Jerusalém, até que o poder de cima venha sobre vocês.
50 Pulaga pugu puwili Yirusalem yerendaga iza orowei Petani yerengke mereke kuna. Logo pulogo pugu mele puguyau paka ngalege puwiliyegi langai miza wizimowei pugu pelik yeiya, Anotogo iniyegi wazono mizagi.
50 Então Jesus os levou para fora da cidade até o povoado de Betânia. Ali levantou as mãos e os abençoou.
51 Pugu puwiliyegi pilik yeiyageya keya weik Anotogo pi paka ngalege miza orowei kang yongo.
51 Enquanto os estava abençoando, Jesus se afastou deles e foi levado para o céu.
52 Togo pulogo puwili piyegi ya kumula keya yeik pugura yongolok meiya logo paka Yirusalem yerengke wilek kang puwiligiyeng wilikwilikmokko kola koyimowei kang yongobela.
52 Eles o adoraram e voltaram para Jerusalém cheios de alegria.
53 Logo puwili Anotogi i walek yemanemakke Anotoyegi wazono mei keya piyegi ngago wilikwilik mei keya yeik pugura yongolok meiyageya koya.
53 E passavam o tempo todo no pátio do Templo, louvando a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.