Lucas 23

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Pulaga puwili mabuwili yangalek meiya logo Yisu miza oroweirik yombu ngabelak Yudaya meibekki Rom Kapman ngaibek Pailet meibekyegi kuna.
1 Então toda a assembléia levantou-se e o levou a Pilatos.
2 Panga pulogo kanda puwiligu piyegi weik ngago kolokngagono yowa logo puwiligu Pailetyegi pelik meiya, Teni yombu pobokko yongkambanu tonuguwiligu kazing mizi kayimiyengka kokowa lewengke iza orowei keleyirikki pakela, keya Sisa Rom Kapmanbekki King Ngai tenigibekyegi teni king takisyeng mana nelegi yei, keya pi ngezebek Kilisibek, pi King Ngai nak yeirikki wiyeke miza orowei lewa, meiya.
2 E começaram a acusá-lo, dizendo: "Encontramos este homem subvertendo a nossa nação. Ele proíbe o pagamento de imposto a César e se declara ele próprio o Cristo, um rei".
3 Togo Pailetgu piyegi pelik nguk meiya, Ni Yudawiligi King Ngaibek ma yeik, meiya. Tegi Yisugu pelik meiya to mela, Ni makngezego kai mabura, meiya.
3 Pilatos perguntou a Jesus: "Você é o rei dos judeus? " "Tu o dizes", respondeu Jesus.
4 Pulaga Pailet yenge yerengke kuna logo pugu yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya yongkambanu wawere ulawiliyegi pelik yeiya, Nogorau ngago korowali yombanu pobok ngagozak kelemiyagi langai nararau piyaga kerewiya ono, yeiya.
4 Então Pilatos disse aos chefes dos sacerdotes e à multidão: "Não encontro motivo para acusar este homem".
5 Pailetgu pilik yeiya kele kapura puwiligu kozang panu pelik kisa, Ngago pugu yongkambanu yeikwiliyegi waligeleya piyengko puwili Kapmanwiliyegi kiyebuk miziweki keleyi. Pi solo pilik mizarik Kalili ngabelakpekka miza logo pulaga Yudaya ngabelakpek mabok waligeleyi kang kayimeige mabek weik Yirusalem yerengke pelege lewagela, meiya.
5 Mas eles insistiam: "Ele está subvertendo o povo em toda a Judéia com os seus ensinamentos. Começou na Galiléia e chegou até aqui".
6 Pulaga Pailet puwiligu yeik Kalili pura kisa puwekke kerewiyawekke pugu nguk yeiya, Yombanu pobok Kaliligabek ma yeik, yeiya.
6 Ouvindo isso, Pilatos perguntou se Jesus era galileu.
7 Logo pi Yisu ngabelak Elodogo ngai yolubokkabek purikki iwakawekke, pugu Yisu Elodoyegi wezamela, purik Elodorau Yirusalem yerengke mabuwekke wizilege.
7 Quando ficou sabendo que ele era da jurisdição de Herodes, enviou-o a Herodes, que também estava em Jerusalém naqueles dias.
8 Elodo Yisuyegi pakela logo pi wilik, purik pi koka Yisugu miziyengki kerewiya logo pugu kelirik Yisugu Anotogo keke mizi nayeng mizirikki pakeliweki keli legi pi Yisuyegi wok pakela yoluweki keli.
8 Quando Herodes viu Jesus, ficou muito alegre, porque havia muito tempo queria vê-lo. Pelo que ouvira falar dele, esperava vê-lo realizar algum milagre.
9 Logo Elodogo ngago kolokngagono Yisuyegi nguk meiya kapura Yisugurau ngago lang narik kaiya ono.
9 Interrogou-o com muitas perguntas, mas Jesus não lhe deu resposta.
10 Keya yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Mosegi loyengki waligeleyiwili pulogo mereke kanda Yisuyegi ngago kolokngagono panu yowa.
10 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei estavam ali, acusando-o com veemência.
11 Logo Elodo kiling ami pigi nawiligu Yisuyegi yang meiya keya piyegi kendek ngelaiyeng kelemiya. Pilik mizageya koyimowei puwiligu pi kagorik palumu King Ngaiwiligu wakiyi pilik narik wakiya wazamiya logo Pailetyegi ngereke miza mana.
11 Então Herodes e os seus soldados ridicularizaram-no e zombaram dele. Vestindo-o com um manto esplêndido, mandaram-no de volta a Pilatos.
12 Wok mabokko Elodo keya Pailet kewengkeyau miza. Piyau kokarik nakko nakyegi ngai keremizageya koyimayau, kapura Yisuyegi wiyeke piyau weik kewengkeyau miza.
12 Herodes e Pilatos, que até ali eram inimigos, naquele dia tornaram-se amigos.
13 Pulaga Pailetgu yombu Anotoyegi kolak miziwiligi ngaiwili keya Yudawiligi ngaiwili kiling Yuda yongkambanuwiliyegi ngago yeiya
13 Pilatos reuniu os chefes dos sacerdotes, as autoridades e o povo,
14 logo puwiliyegi pelik yeiya, Inuwago yombu pobok neyegi miza orowei kanda pelik kisi, Yombanu pobokko yongkambanu tonuguwiligu Kapmanwiliyegi kiyebuk miza logo puwiligu kaile miziweki keleyi kisi, logo mabek inuwagi wirege nogo piyegi nguk mei keya kerewiya miza kapura nogo piyaga inuwago ngagozak kelemiweki mizi puragi ngizi nara kerewiya ono.
14 dizendo-lhes: "Vocês me trouxeram este homem como alguém que estava incitando o povo à rebelião. Eu o examinei na presença de vocês e não achei nenhuma base para as acusações que fazem contra ele.
15 Keya Elodogo pi teniyegi ngereke wezayomela purik pugurau mabilik nara kerewiya ono. Logo kerewiyiwekkerik yombanu pobokko kazing korowali tonugu pi ula logo ibengki langai namek miza ono.
15 Nem Herodes, pois ele o mandou de volta para nós. Como podem ver, ele nada fez que mereça a morte.
16 Tegi ami nogowiligu pi yeik wizale ula logo kazing inugu mizimekke nogo wila wazamiyagi, yeiya.
16 Portanto, eu o castigarei e depois o soltarei.
17 Kazing pumok pelik, wok Yudawiligu Pasobaraga pakelibekke kirisimasi mabiyengkerik Pailetgu yombanu wirigirawiliyaga puwiligu keli nak wila wazami mizi.
17 Ele era obrigado a soltar-lhes um preso durante a festa".
18 Pailetgu pilik miziweki mizi purik puwiligu iwaka legi puwili mabuwili menalege ngalizi pelik kek kisa, Yombanubok wila wazami nagani, pi ule. Keya yombu Parabas meibok wila wazamiya logo teniyegi yane, kisa.
18 A uma só voz eles gritaram: "Acaba com ele! Solta-nos Barrabás! "
19 Parabas ulogo Romwiligi Kapman ngaiwiliyegi ngai miza logo yombanu nak ula logo ibendikki wiyeke wigira wazamiyabek.
19 ( Barrabás havia sido lançado na prisão por causa de uma insurreição na cidade e por assassinato. )
20 Pailet pilik kisi puragi kerewiya kapura pugu kelirik pi Yisu yeik wila wazamiyagi keli legi yongkambanu wawere ulawiliyegi mazenda nguk yeiya,
20 Desejando soltar a Jesus, Pilatos dirigiu-se a eles novamente.
21 kapura puwiligu ngalizi pelik kek kisa yo mela, Pi paka yengeleileige nili ule, kisageya mizi.
21 Mas eles continuaram gritando: "Crucifica-o! Crucifica-o! "
22 Pilik kisa logo Pailet ngago kang neyauganararau puwiliyegi pelik yeiya to mela, Kapura korowali talikta pugu miza kai? Nogorau pugu korowali mizi keya kai pi ibeng wazamiyagi langai nayendau kerewiya ono legi nogo ami nogowiliyegi pi ngangang managiragi kozak yeiya logo yeik wila wazamiweki mizi kani, yeiya.
22 Pela terceira vez ele lhes falou: "Por quê? Que crime este homem cometeu? Não encontrei nele nada digno de morte. Vou mandar castigá-lo e depois o soltarei".
23 Pugu pilik yeiya kapura yongkambanuwiligu ngoluk mazeng keya ngalizi panu pelik kek kisa, Yisu paka yengeleileige nili uliweki, kisa. Togo kalik panuge puwiligu kek kisayengko ngago Pailetgira ula.
23 Eles, porém, pediam insistentemente, com fortes gritos, que ele fosse crucificado; e a gritaria prevaleceu.
24 Tegi Pailet weik puwiligu keli maburage Yisu uliweki miza.
24 Então Pilatos decidiu fazer a vontade deles.
25 Keya puwiligu yombu wila wazamiweki kelibok Pailetgu wila wazamiya. Pok ulogo Romwiligi Kapman ngaiwiliyegi ngai miza logo yombanu nak ula logo ibendikki wiyeke wigira wazamiyabok, kapura Pailetgu Yisu puwiliyegi miza yana logo puwiligu piyegi miziweki keli piyeng mizibene.
25 Libertou o homem que havia sido lançado na prisão por insurreição e assassinato, aquele que eles haviam pedido, e entregou Jesus à vontade deles.
26 Pulaga weik yombu Rom Ami puwiligu weik Yisu miza orowei kuna. Puwili tagoneige pura kazingmekke yombu Saimon yereng Sairini meiragabek paka yawega lewa logo paka Yirusalem yerengke kuniweki wizilege. Puwiligu pi kebangkela logo Yisugi yengeleilei wagela wazamiya logo Yisuyegi kalika kiriwei kunibene meiya.
26 Enquanto o levavam, agarraram Simão de Cirene, que estava chegando do campo, e lhe colocaram a cruz às costas, fazendo-o carregá-la atrás de Jesus.
27 Yongkambanu kolokngagono wawere ulawili piyegi kiriwei kuna. Puwiligi tepekke yongok nawili ingkeya ngabik mizi keya ingi yalek mizagi nayeng mei kuna.
27 Um grande número de pessoas o seguia, inclusive mulheres que lamentavam e choravam por ele.
28 Yisu puwiliyegi langai kowita yo mela logo pelik yeiya, Ini yongok Yirusalemgawili, ini neyegi wiyeke ingkisi nagani, kapura ini makngezego ini makngeze keya inigi yango keya marekngangwiliyegi ingkisagirikki kai.
28 Jesus voltou-se e disse-lhes: "Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por vocês mesmas e por seus filhos!
29 Purik kerewiyi, wok kalike kuneng korowali yemane panuyeng keya ngangang yemane panuyeng lewagiyengke purik yongkambanu nawiligu pelik kisagi, Anotogo ini kabili puwiliyegi langai wazono miza wizinda, keya pugu ini yongok koloyakong wazayi nangai puwiliyegi wazono miza wizinda, keya pugu ini yongok koloyakong yebili yana ono puwiliyegi wazono miza wizinda, kisagi. Pilik puwili wilikwilik panu mizagiwili, purik puwili koloyakong puwiligiwiliyegi ingkisagi ono.
29 Pois chegará a hora em que vocês dirão: ‘Felizes as estéreis, os ventres que nunca geraram e os seios que nunca amamentaram! ’
30 Wok kuneng keya ngangang mizagi piyengke purik yongkambanuwiligu lewakyengki pelik kisagi, Teni ibengki keli mena tenigi ngalege wali, kisagi, keya lewe songonoyengkirau pelik kisagi, Teni ibengki keli mena, teni ngokmani, kisagi.
30 "Então dirão às montanhas: ‘Caiam sobre nós! ’ e às colinas: ‘Cubram-nos! ’
31 Yisugu pilik yeiya logo mawinda ngago saweliweira pelik yeiya, Tamizeige yengelei ngoluk wikleigi kaile pilikyeng mizi purik mabura yengelei ngoliyaleige talik mizi penangai? Purik pelik kai yagenda, Puwiligu mabek ne yombu kaile nararau miza onobekyegi ngangang nanagi legi puwiligu kalike ngereke ini yongkambanu kokowa mizawiliyegi ngangang yemane panu yani nangai, yeiya.
31 Pois, se fazem isto com a árvore verde, o que acontecerá quando ela estiver seca? "
32 Puwiligu yombanu neyaurau iza orowei, kuna piyau mabiyau kazing korowaliyeng miza logo wigira wazayayau, logo piyaurau Yisu kiling yengeleiyauge yelagiyau.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, também foram levados com ele, para serem executados.
33 Puwili mabuwili weik kanda ngabelak wale yeikta Kebi Kozarik meirikke logo Rom Amiwiligu pulogo Yisu yengeleileige ngalege nili ula logo yengeleilei luwe lewamiya. Keya yombanu kazing korowaliyeng mizayaurau mabilik keleya. Nak Yisugi mele ngaigezuwagezikke wazami keya nak pigi mele koranengkezikke wazami miza.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, ali o crucificaram com os criminosos, um à sua direita e o outro à sua esquerda.
34 Pilik miza logo Yisugu pelik waberek miza, O Peba, mabek mizi piyengki puwili lusuwei legi kaile kaile puwiligu neyegi mizi piyeng tumula logo keremareke wezamelimo, meiya.
34 Jesus disse: "Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que estão fazendo". Então eles dividiram as roupas dele, tirando sortes.
35 Puwili pilik mizageya koyigeya yongkambanuwili pulaga luweza koyimowei pakela yolu, Yudawiligi ngai yemanewiligu piyegi pelik yang kisa, Pugu nawili ibendaga yaliya wazaya mena tamizeige pi Kilisibek Mesiya Anotogo yawe pigi yongkambanuwili yaliya wazayagi pura miziweki sawiyabek purik mabura ngezebokko ngezebek ibendaga yaliya wazamiye, mei, kisa.
35 O povo ficou observando, e as autoridades o ridicularizavam. "Salvou os outros", diziam; "salve-se a si mesmo, se é o Cristo de Deus, o Escolhido".
36 Keya amiwiligurau mabilik piyegi yang mei wiriyimowei puwiligu piyegi mereke kanda kai waing walek narik niweki mana
36 Os soldados, aproximando-se, também zombavam dele. Oferecendo-lhe vinagre,
37 logo pelik meiya, Tamizeige ni Yudawiligi King Ngaibek purik mabura ni makngezego ni makngeze yaliya wazame, meiya.
37 diziam: "Se você é o rei dos judeus, salve-se a si mesmo".
38 Ngago lang peyeng paka pigi ngalege pelang korokwekke pelik lende miza,
38 Havia uma inscrição acima dele, que dizia: ESTE É O REI DOS JUDEUS.
39 Yombu kazing korowaliyeng miza logo wiramiya piyauyaga nakko Yisuyegi pelik meiya, Nugu ni Kilisibek kaibek mena, ni makngeze keya terau yaliya wazaye, meiya.
39 Um dos criminosos que ali estavam dependurados lançava-lhe insultos: "Você não é o Cristo? Salve-se a si mesmo e a nós! "
40 Pilik mei legi nakko puragi kerewiya logo piyegi pelik ngalik meiya, Pilik mei wak. Ni Anotoyegi kulili kesak ni pilik mei kak ono. Towa ngangang pugu wei mabilikta wei kani.
40 Mas o outro criminoso o repreendeu, dizendo: "Você não teme a Deus, nem estando sob a mesma sentença?
41 Towa nganganda wei perik kazing towa ngezego mizayengki wiyeke wei yagenda logo towa ibeng wazayi perik kazing pangkamekke kapura yombu pobok kaile kaile nara mizarikki wiyeke pi nganganda wei yagenda ono kani, meiya.
41 Nós estamos sendo punidos com justiça, porque estamos recebendo o que os nossos atos merecem. Mas este homem não cometeu nenhum mal".
42 Pilik meiya logo pugu Yisuyegi pelik meiya, Yisu, wok ni ngai kozanda kiling ngai yemizi wizeiweki lewa puwekke purik mabura neyegi kumulimo.
42 Então ele disse: "Jesus, lembra-te de mim quando entrares no teu Reino".
43 Pilik mei legi Yisugu piyegi pelik meiya to mela, Nogo wameik niyegi pera kozak nei, Mabek wokpekke ni ne kiling yereng yombiyangai Paladisi meirage yolugi, meiya.
43 Jesus lhe respondeu: "Eu lhe garanto: Hoje você estará comigo no paraíso".
44 Yokmek weik paka ngilumbekke libuge 12 kilok si ngizige yokmek kusa logo ngabelakpek mabok weik kusa logo wiziya yokmek panga luwege neyauganakwekke yokmek ngereke ngaiwila.
44 Já era quase meio dia, e trevas cobriram toda a terra até às três horas da tarde;
45 Yokmek ibeng wiziya puwekke kagorik Anotogi i walek yemanemakke ngalege wiramiyarik libuga koliyara narik narik miza.
45 o sol deixara de brilhar. E o véu do santuário rasgou-se ao meio.
46 Yisu ngalizi panu pelik kek kaiya, O Peba, ne kung nogobek mele nuguzikke nani. Pi pura kaiya logo pulaga weik ibeng.
46 Jesus bradou em alta voz: "Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito". Tendo dito isso, expirou.
47 Togo yombu amiwiliyegi ngaibokko watabi yaka lewagela mela piyengki pakelawekke pi Anotogi yeikta pelik yongolok meiya, Wameik ngizi panu, yombu pobok kaile nayendau miza ono, pi pangka panubek, meiya
47 O centurião, vendo o que havia acontecido, louvou a Deus, dizendo: "Certamente este homem era justo".
48 Yongkambanu yaka kayima logo pakeliweki pulogo wawere ulawiligu watabi yaka lewagela mela piyengki pakelawekke puwili mabuwili i ngezewiligiyengke kando kunimowei nak nak kaile ngezebekkiyengki kuneng kelirikki wiyeke ngeleleng ngezebekkira ula.
48 E todo o povo que se havia juntado para presenciar o que estava acontecendo, ao ver isso, começou a bater no peito e a afastar-se.
49 Keya Yisuyegi kewengkewili kiling yongok Kaliliga piyegi kiriwei kelemi kayima puwili panga koweige nangezi koya logo watabi piyegi mizi piyengki pakelara koya.
49 Mas todos os que o conheciam, inclusive as mulheres que o haviam seguido desde a Galiléia, ficaram de longe, observando essas coisas.
50 Yombanu pulogo yolu nakki, yeikta Yosep. Pi Yudawiligi yereng yeikta Arimatiya meiyaragabek. Pi yombanu wazonobek keya pi pangkabek keya pi yombu ngagozakyengki kerewiyiwiliyaga nak.
50 Havia um homem chamado José, membro do Conselho, homem bom e justo,
51 Kapura pi kazing yombu ngagozakyengki kerewiyiwiligu Yisu uliweki miziyengki keli panu ono keya pi, ei, yei ono. Pi teng Anotogo pigi ngaimekki ngaigi puragi yuke yolubek.
51 que não tinha consentido na decisão e no procedimento dos outros. Ele era da cidade de Arimatéia, na Judéia, e esperava o Reino de Deus.
52 Pok panga Pailetyegi kanda luweza wizimowei Yisugi yasurik wawiyiweki meiya.
52 Dirigindo-se a Pilatos, pediu o corpo de Jesus.
53 Pailetgu piyegi ei meiya logo pi yasurik orowei yerageya logo kagorik wilangka wazono narikku sape miza logo mosindaga king ururu yombanu waliyiweki keremiza namek ngoluk yombanu naktau pulogo waliya onomekke yasurik wiya.
53 Então, desceu-o, envolveu-o num lençol de linho e o colocou num sepulcro cavado na rocha, no qual ninguém ainda fora colocado.
54 Wok melenazikpekke piyeng pilik miza. Wokpok yongkambanuwili watabi Yudawiligi wok yawe mizi onobek wok Sabatpek meibekkiyeng ngayek mizibek logo wokpok weik lewagelaweki mereke legi puwili weik Yisugi yasurik nguk namizi panga mosindaga wiya wazamiya.
54 Era o Dia da Preparação, e estava para começar o sábado.
55 Yongok ngabelak Kalilibekka Yisuyegi kiriwei kelemi kayima puwili Yosepyegi kalika kiriwei kambela logo Yisugi londa king ururumekki wizilege pakeli keya Yisugi yasurik talik wiya miza legi pakeliweki kambela.
55 As mulheres que haviam acompanhado Jesus desde a Galiléia, seguiram José e viram o sepulcro, e como o corpo de Jesus fora colocado nele.
56 Pilik pakela logo waleleige puwili ngereke Yirusalem yerengke yo kayima logo puwili weli keya watabi pulangai kukngizi keliyengka korik puguwekke meliweki pangka pangka miza wiyageya koyima.
56 Então, foram para casa e prepararam perfumes e especiarias aromáticas. E descansaram no sábado, em obediência ao mandamento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.