Lucas 1

Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 — ausente —
1 Muitos se propuseram a escrever uma narração dos acontecimentos que se cumpriram entre nós.
2 — ausente —
2 Usaram os relatos que nos foram transmitidos por aqueles que, desde o princípio, foram testemunhas oculares e servos da palavra.
3 — ausente —
3 Depois de investigar tudo detalhadamente desde o início, também decidi escrever-lhe um relato preciso, excelentíssimo Teófilo,
4 — ausente —
4 para que tenha plena certeza de tudo que lhe foi ensinado.
5 Ngago wameik panu pura pelik. King Ngai Elodogo ngabelak Yudaya meibekke ngaiwekkerik yombu yeikta Sakaraya meibek wizagoma. Pi yombu Abaisa meibekki ngaimekka Anotogi i walek yemanemakke yawe yongkambanuwiligi yeiktaga Anotoyegi wata kolak kelibene waliya mani pura mizi nak. Sakarayagi yongokpumelegi yeikta Ilisapete. Pi yongok Along yawe Anotoyegi kolak mizi pura solo panu mizabekki yeligagangmekka namele.
5 Quando Herodes era rei da Judeia, havia um sacerdote chamado Zacarias, que fazia parte do grupo sacerdotal de Abias. Sua esposa, Isabel, também pertencia à linhagem sacerdotal de Arão.
6 Sakaraya keya Ilisapete mabiyau Anotogi wirege pangka panu yoluyau keya Anotogi lo Mosego lende miza piyeng mabiyeng keya pugu yongkambanu puguwiliyegi miziweki kozak yei mabiyengki kiriwei miziyau.
6 Zacarias e Isabel eram justos aos olhos de Deus e obedeciam cuidadosamente a todos os mandamentos e estatutos do Senhor.
7 Keya Ilisapete kabilimele kopong piyau koloyakamandik nawilirau ono keya piyau mabiyau yongkambusi panuyau.
7 Não tinham filhos, pois Isabel era estéril, e ambos já estavam bem velhos.
8 — ausente —
8 Certo dia, Zacarias estava servindo diante de Deus no templo, pois seu grupo realizava o trabalho sacerdotal, conforme a escala.
9 — ausente —
9 Foi escolhido por sorteio, como era costume dos sacerdotes, para entrar no santuário do Senhor e queimar incenso.
10 Pi yeke ige pilik mizageya wizigarik Yuda kolokngagonowili Anotoyegi yenge yerengke waberek mizi.
10 Enquanto o incenso era queimado, uma grande multidão orava do lado de fora.
11 Puwili pilik mizageya koyigeya Yemizibekki angelawiliyaga nak Sakarayayegi tabunda logo pi alata kukngizi keliyeng waliyirage mele ngaigezikke luwe wizilege.
11 Então um anjo do Senhor lhe apareceu, à direita do altar de incenso.
12 Angelabek tabundawekke Sakaraya pakela logo pi lebuk keya kulili miza.
12 Ao vê-lo, Zacarias ficou muito abalado e assustado.
13 Kapura angelabokko piyegi pelik meiya, Kulili mizi wak. Anotogo waberek nugumekki yaka kerewiya kani logo nigi yongokpumele Ilisapete nigi marek nak wazamiyagi. Keya nugu yeik pugura Yowan meimo.
13 O anjo, porém, lhe disse: “Não tenha medo, Zacarias! Sua oração foi ouvida. Isabel, sua esposa, lhe dará um filho, e você o chamará João.
14 Keya wilek kang nugubek wilik kagowing mizagi keya yongkambanu kolokngagonowilirau pi wazamiyagi purikki wilik kagowing mizagi,
14 Você terá grande satisfação e alegria, e muitos se alegrarão com o nascimento do menino,
15 purik pi yombu yemane panu Anotogi wiregebek legi. Pi kai nagi ono ma kai kozang nayengkarau nagi onobek. Pi ngoluk panugi yenge yaga yolu puwekke Anotogi Kung Walekpokko yenge ya pugura kolagi.
15 pois ele será grande aos olhos do Senhor. Nunca tomará vinho nem outra bebida forte. Será cheio do Espírito Santo, antes mesmo de nascer.
16 Pi Isileili yongkambanu kolokngagono Yemizi Anoto puwiligibekyegi iza orowei yogibek.
16 Fará muitos israelitas voltarem ao Senhor, seu Deus.
17 Pi kazing keya kozang Ilayago miza pilikmekke Anotogi ngagora orowei mizagi logo Yemizibekki kazingmek tiya mowiyiwekibek. Pi koloyakawili kiling puwiligi mangongangwili menalege iza orowei yogibek. Pi yongkambanu Anotoyegi nagerewiyi mizi puwili kazing wazono kumulagimekke iza orowei yogibek. Pugu pilik miziyengko yongkambanuwili Yemizibek lewagi purikki puwili kangkere miza logo yukeweki, meiya.
17 Será um homem com o espírito e o poder de Elias, e preparará o povo para a vinda do Senhor. Fará o coração dos pais voltar para seus filhos e levará os rebeldes a aceitarem a sabedoria dos justos”.
18 Anotogi angelabokko pilik meiya logo Sakarayago piyegi pelik nguk meiya, Ne yombusibek keya negi yongokpumelerau mabilik legi talik miza logo ngago pura ngizi mizagi. Nogorik te mandik wazamiyagi langai onoyau miza, meiya.
18 Zacarias disse ao anjo: “Como posso ter certeza de que isso acontecerá? Já sou velho, e minha mulher também é de idade avançada”.
19 Logo Anotogi angelabokko pelik meiya to mela, Ne Gebirel kani. Ne Anotogi wirege luwe yolu logo pugu ne ngago wazono pera niyegi kozak neiweki wezanela. Piliktikki wiyeke ne kayima.
19 O anjo respondeu: “Sou Gabriel, e estou sempre na presença de Deus. Foi ele quem me enviou para lhe trazer estas boas-novas.
20 Logo ne kanda ngago ngizi lewagiragi nogo niyegi kozak neiya kapura ni nogo kairikki ngizi panu kumuli ono. Ni ngizi panu kumuli ono legi ni ngago kaiyagi langaigi ono kani. Ni ngagoluk wizagomeige wok ngago pera ngizi mizagibokko purik ni ngago kaiyagi kani, meiya.
20 Agora, porém, você ficará mudo até os dias em que essas coisas acontecerão, pois não acreditou em minhas palavras, que se cumprirão no devido tempo”.
21 Pilik miza logo Sakaraya yeke Anotogi i walek yemanemakke yokolong panu yolu legi yongkambanu Sakarayayegi yuke koyawili wilek ngelek kumula mela.
21 Enquanto isso, o povo esperava Zacarias sair do santuário e se perguntava por que ele demorava tanto.
22 Keya pi yeke iga welagelawekkerik pugu puwiliyegi ngago yeiyagi langai ono legi puwili iwaka, pi yaka yeke Anotogi i walek yemanemakke yeke ige iwek wangakyeng kelik paka ngalega nara pakela mane mena miza. Ngagora kaiyagi langai ono legi mele ngezebekkiyaugu ngagoyeng puwiliyegi waligeleya.
22 Quando finalmente saiu, não conseguia falar com eles, e perceberam por seus gestos e seu silêncio que ele havia tido uma visão no santuário.
23 Pi pilik miza logo yawe pigi yeke Anotogi i walek yemanemakke waberek mizara weik yeik logo Sakaraya pongo ige kandobela.
23 Ao fim de seus dias de serviço no templo, Zacarias voltou para casa.
24 Pongo ige kanda wiziya waleleige pura Ilisapete yongok pugumele weik mandik kogo logo pi yenge yerengke wei miza ono, pi ngong mele nazik yeke ige wizagoma.
24 Pouco tempo depois, sua esposa, Isabel, engravidou e não saiu de casa por cinco meses.
25 Ilisapetego pelik kaiya, Yemizibokko yaka neyegi wazono miza legi mabek nogo yongkambanuwiliyegi ne kabili logo negi kendek mizi purik weik yeik, kaiya.
25 “Como o Senhor foi bom para mim em minha velhice!”, exclamou ela. “Tirou de mim a humilhação pública de não ter filhos!”
26 Togo pulaga waleleige Ilisapete ngong mele nazik keya nazikka nakke mandik kogo wiziyawekke Anotogo pigi angelawiliyaga nak ngabelak Kalili meibekke yereng yeikta Nasarete meiragi wezamela. Angelabekki yeikta Gebirel meibek.
26 No sexto mês da gestação de Isabel, Deus enviou o anjo Gabriel a Nazaré, uma cidade da Galileia,
27 Pi yongok nawekke nameleyegi ngago nara kozak mei kayima. Molo yombu nak kilindau iwek kola onomele. Yeik pugura Maliya. Pi yombu yeikta Yosep meibekyegi yawi sawiyamele. Yosep pi Tawitigi yeligagangmekkabek logo Maliya keya Yosep ngoluk weiya ono.
27 a uma virgem de nome Maria. Ela estava prometida em casamento a um homem chamado José, descendente do rei Davi.
28 Anotogi angelabek Maliyayegi kanda pelik meiya, Ei, Maliya wazonomele, wilik mize. Anotogo niyegi wazono panu kumuli. Yemizibek ni kiling yolu, meiya.
28 Gabriel apareceu a ela e lhe disse: “Alegre-se, mulher favorecida! O Senhor está com você!”.
29 Maliya angelabekki ngago pura kerewiya logo wilek kuneng panu keya pugu kai puragi taliktikki kai miza legi kumula meli.
29 Confusa, Maria tentou imaginar o que o anjo quis dizer.
30 Keya Anotogi angelabokko piyegi pelik meiya, Maliya kulili mizi wak. Anotogo niyegi keli panu kani.
30 “Não tenha medo, Maria”, disse o anjo, “pois você encontrou favor diante de Deus.
31 Kerewiye, ni mandik nak kogogi logo ni mandikpek wazami puwekke nugu yeik pugura Yisu meimo.
31 Ficará grávida e dará à luz um filho, e o chamará Jesus.
32 Pok yemane panu wiziyagi keya Anoto Yemizi Lewege Panubokko piyegi pelik meiyagi, Ni negi Marekpek, meiyagi. Keya Yemizi Anotogo mizagewiyege pi yongkambanu mamokyegi ngaigi, pigi yelibungang kokawiliyagabek Tawitigu wiziya pilik.
32 Ele será grande, e será chamado Filho do Altíssimo. O Senhor Deus lhe dará o trono de seu antepassado Davi,
33 Keya pi Yakopgi yango keya marekngang mabuwiliyegi ngai wiza kayimagibek. Ngai pugura yeikki ono wiza kayimagi, meiya.
33 e ele reinará sobre Israel para sempre; seu reino jamais terá fim!”
34 Pulaga Maliyago Anotogi angelabekyegi pelik meiya, Ne yongok ngoluk yombu wei onomele legi talik miza logo pura neyegi mizagi, meiya.
34 Maria perguntou ao anjo: “Como isso acontecerá? Eu sou virgem!”.
35 Logo Anotogi angelabokko pelik meiya to mela, Anotogi Kung Walekpek niyegi kiliyagirik Anoto paka ngalege yolubekki kozandago mandik kogo keleniyagi. Piliktikki wiyeke yongkambanuwiligu piyegi kisagirik pi kaileyendau ono legi pi walek, pi Anotogi Marekpek, kisagi, meiya.
35 O anjo respondeu: “O Espírito Santo virá sobre você, e o poder do Altíssimo a cobrirá com sua sombra. Portanto, o bebê que vai nascer será santo, e será chamado Filho de Deus.
36 Kerewiye, nigi panumelegi si Ilisapete ulogo kabilimele, pi yongoksi kele kapura pirau mandik nak kogo keya pi mandik kogorik ngong mele nazik keya nazikka nak kani,
36 Além disso, sua parenta, Isabel, ficou grávida em idade avançada. As pessoas diziam que ela era estéril, mas ela concebeu um filho e está no sexto mês de gestação.
37 Anoto watabi mabiyeng pangka mizibek kopong, meiya.
37 Pois nada é impossível para Deus”.
38 Logo Maliyago pelik meiya to mela, Ne Yemizibekyegi yawe mizimele, ne piyegi panga yungke kiliya logo ngago yaka nugu neyegi kozak neiya pura pilik mizagi. Maliyago pilik meiya logo angelabek weik pi wezami kang.
38 Maria disse: “Sou serva do Senhor. Que aconteça comigo tudo que foi dito a meu respeito”. E o anjo a deixou.
39 Pilik miza logo Maliya nguk namizi kangkere miza logo ngezangai paka ngabelak Yudaya meibekke lewak nakke yereng naragi kambela.
39 Alguns dias depois, Maria dirigiu-se apressadamente à região montanhosa da Judeia, à cidade
40 Pi kambela logo pi Sakarayagi imakke yeke ige kiliya kanda Ilisapeteyegi, Isi, ni wazono yolu ma talik, meiya.
40 onde Zacarias morava. Ela entrou na casa e saudou Isabel.
41 Ilisapete Maliyago ngago kai puragi kerewiyawekke mandikpek weik yenge yaga wilik kagowing yemane mizi keya Anotogi Kung Walekpokko weik Ilisapeteyegi yenge yungke kiliya logo kola wizimowei
41 Ao ouvir a saudação de Maria, o bebê de Isabel se agitou dentro dela, e Isabel ficou cheia do Espírito Santo.
42 ngalizi ngago pelik kai, Anotogo ni yongok mabuwiliyaga lewege keleniya logo niyegi wazono miza keya mandik yenge nigi yungkeboktau Anotogo pi yombu mabuwiliyaga lewege kelemiya logo piyegi wazono mizi.
42 Em alta voz, Isabel exclamou: “Você é abençoada entre as mulheres, e abençoada é a criança em seu ventre!
43 Ni Yemizi nogobekki panumele neyegi pakeli kayima logo Anotogo yeik nogora yongolok meirikki, ne lebuk mizi.
43 Por que tenho a grande honra de receber a visita da mãe do meu Senhor?
44 Ni kanda ne ngago nugu neyegi nei pura kerewiya mabuwekke nguk namizi mandik yenge negi yaga yolubek wilik kagowing yemane miza.
44 Quando ouvi sua saudação, o bebê em meu ventre se agitou de alegria.
45 Ngago Anotogo niyegi mizagi neiya pura ngizigi purikki ni ngizi panu kumuli legi wilek kang nugubek wilikwilikmokko si wiziyagi, meiya, Ilisapetego.
45 Você é abençoada, pois creu no que o Senhor disse que faria!”.
46 Pulaga Maliyago pelik kaiya,
46 Maria respondeu: “Minha alma exalta ao Senhor!
47 Keya Anoto ne yaliya wazanibek kopong wilek kang nogobek wilikwilikmokko pangka ono.
47 Como meu espírito se alegra em Deus, meu Salvador!
48 Ne Anotoyegi yawe mizimele. Ne yongok yeikmele, kapura pi neyegi pakela logo neyegi yalek miza logo neyegi wazono mizarikki wiyeke mabek yongkambanu mabuwiligu pelik kisagi, Anotogo piyegi wilik kagowing yemanera mana, pilik kisagi. Ngoluk wik yolu puwili keya kalike yolugi puwilirau pilik kisagi.
48 Pois ele observou sua humilde serva, e, de agora em diante, todas as gerações me chamarão abençoada.
49 Puwili pilik kisagi purik Anotogi kozang yemanebokko neyegi watabi wazono unatuba panuyeng keleniya. Pi kaileyendau onobek legi yeik pugura Walekta.
49 Pois o Poderoso é santo, e fez grandes coisas por mim.
50 Yalek pugura yongkambanu piyegi panga yungke kiliya puwiliyegi yolu keya puwiligi yango keya marekngang puwiligu wazayagi puwili keya puwiligi yango keya marekngang puwiligu wazaya puwili keya ngoluk mabilik wiza kangki.
50 Demonstra misericórdia a todos que o temem, geração após geração.
51 Yongkambanu lewegewili miziwili yawe nalangaiyeng mizagi keliwili yeik ngezewiligiyeng yongolok meiwekiwili kozang pugurago wezayela.
51 Seu braço poderoso fez coisas tremendas! Dispersou os orgulhosos e os arrogantes.
52 Pugu yaka yongkambanu ngai yemizi panu puwili kawiye walibene keleya keya yongkambanu yeikwiligi yeikyeng ngalege yongolok meiya.
52 Derrubou príncipes de seus tronos e exaltou os humildes.
53 Pugu yaka yongkambanu yagasiwili watabi wazonoyeng yana logo ngekyengko wizigeya yongkambanu watabi keremungkeyeng kiling puwili yana ono logo yeik wezayela.
53 Encheu de coisas boas os famintos e despediu de mãos vazias os ricos.
54 — ausente —
54 Ajudou seu servo Israel e lembrou-se de ser misericordioso.
55 — ausente —
55 Pois assim prometeu a nossos antepassados, a Abraão e a seus descendentes para sempre”.
56 Maliya ngago pura pilik kaiya logo ngong neyauganak Ilisapete kiling wizagoma logo weik panga i ngezemelegimakki kandobela.
56 Maria ficou com Isabel cerca de três meses, e então voltou para casa.
57 Ilisapete mandik wazamiyagira weik lewa logo pi mandik nak wazamiya.
57 Chegado o tempo de seu bebê nascer, Isabel deu à luz um filho.
58 Ilisapetegi yerendagawili keya pigi ingembungangwili Yemizibokko wazono pura piyegi kelemiyarikki kerewiyawekke puwili mabuwili pi kiling wilik kagowing miza.
58 Vizinhos e parentes se alegraram ao tomar conhecimento de que o Senhor havia sido tão misericordioso com ela.
59 Keya mandikpek wok melenazik keya nazikka neyau wiziya logo wok kalikebekke yombu nawilirau mandikpek yombu korikwekki korik yeke ngalege puwek ngeliweki kayima. Yombu korikwekki korik yeke ngalegewek ngeli purikku pi Anotogibek miziweki. Yeke ige kanda puwiligu yeik pugura mango ngezebekkira kelik Sakaraya meiyagi nobiyeng miza
59 Quando o bebê estava com oito dias, eles vieram para a cerimônia de circuncisão. Queriam chamar o menino de Zacarias, como o pai,
60 kapura panugu, A’a’, yeik pugura Yowan meiyagibek kani, yeiya.
60 mas Isabel disse: “Não! Seu nome é João!”.
61 Keya pulaga puwiligu piyegi pelik meiya, Kapura nigi namele keya nak yeik pura meiya ono, meiya.
61 Então eles lhe disseram: “Não há ninguém em sua família com esse nome”,
62 Togo Sakaraya pangka ngago kaiyagi ono legi puwiligu meleyengko mangoyegi keli pugurik mandikpekki yeikta tak meiyagi kelemiya.
62 e com gestos perguntaram ao pai como queria chamar o bebê.
63 Sakarayago puwiliyegi kapiya nanging piyegi maniweki nguk yeiya logo mandikpekki yeik Yowan pura lende miza. Piliktikki wiyeke puwiligu lelengkirarik yemane.
63 Ele pediu que lhe dessem uma tabuinha e, para surpresa de todos, escreveu: “Seu nome é João”.
64 Sakarayago yeik pugura Yowan miza ngizige pi weik ngereke ngago kai keya yeik Anotogira yongolok meiya logo piyegi ngago wilik kagowing meiya.
64 No mesmo instante, Zacarias voltou a falar e começou a louvar a Deus.
65 Togo yongkambanu yereng puguragawili kulili panu keya yawe pilik mizi puragi ngagora Yudaya ngabelakpekke yereng mabiyengke weik yei yongomo miza.
65 Toda a vizinhança se encheu de temor, e a notícia do que havia acontecido se espalhou por toda a região montanhosa da Judeia.
66 Yongkambanu puragi kerewiyawili kumuli keya nakko nakyegi pelik nguk mei yongomo mizi, Mandik pok talikkibek. Yemizibekki kozanda pi kiling yolu kani, kisi.
66 Todos que ficavam sabendo meditavam sobre esses acontecimentos e perguntavam: “O que vai ser esse menino?”. Pois a mão do Senhor estava sobre ele.
67 Anotogi Kung Walekpek Yowangi mangobek Sakarayayegi kola wizigeya pugu Anotoyaga ngago pera pelik kaiya,
67 Então seu pai, Zacarias, ficou cheio do Espírito Santo e profetizou:
68 Teni Yemizibek Anoto Isileiliwiligibekki yeikta yongolok meiweki, purik pi teni yongkambanu puguwiliyegi saweliweki kayimabek keya teni wila wazayiweki kayimabek legi.
68 “Seja bendito o Senhor, o Deus de Israel, pois visitou e resgatou seu povo.
69 Anotogo weik yombanu kozang panu nak King Ngai Tawiti piyegi yawe mizabekki yeligagangmekka tabunda wazamiya logo pi teni yaliya wazayagibek.
69 Ele nos enviou poderosa salvação da linhagem real de seu servo Davi,
70 Pura Anotogo koka walaka yombu Anotoyegi sawela panu logo Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawiligu kozak kisa logo weik pelik miza.
70 como havia prometido muito tempo atrás por meio de seus santos profetas.
71 Pugu teni yongkambanu teniyegi ngai miziwili keya yongkambanu nawili teniyegi kumbak miziwiliyaga yaliya wazayagirikki kozak kai.
71 Agora seremos salvos de nossos inimigos e de todos que nos odeiam.
72 Pugu tenigi yelibungang kokawiliyegi yalek miza keya Anotogi ngago walek silok tiya koka walaka Abalamyegi kozak meiya pura pi keremareke ono.
72 Ele foi misericordioso com nossos antepassados ao lembrar-se de sua santa aliança,
73 Ngago sawiya pura pugu koka tenigi yelibubek Abalamyegi ngago yeik ngezebekkiraga kozang kelemiyara logo pugu koka kaiya pura weik mabek mizagi.
73 o juramento solene que fez com nosso antepassado Abraão.
74 Ei, purik pelik, pugu teniyegi ngai miziwiliyaga yaliya wazaya logo teni kulili mizagi ono koyimowei yawe pugura kozang kebangkeli
74 Prometeu livrar-nos de nossos inimigos para o servirmos sem medo,
75 keya teni pigi wirege kazing kaileyendau onomekke yoluweki keya kazing pangkamekke kiriweiweki wok teni wik yolugi piyeng mabiyengke, kaiya.
75 em santidade e justiça, enquanto vivermos.
76 Sakarayago pura kaiya logo mawinda pelik kaiya,
76 “E você, meu filhinho, será chamado profeta do Altíssimo, pois preparará o caminho para o Senhor.
77 — ausente —
77 Dirá a seu povo como encontrar salvação por meio do perdão de seus pecados.
78 — ausente —
78 Graças à terna misericórdia de nosso Deus, a luz da manhã, vinda do céu, está prestes a raiar sobre nós,
79 Pigi lewagirik yokmek wok wikpekke tabunda mabilik logo pugu yongkambanu kusabanurikke yolu logo puwiligi kazing kumbekki Anotoyegi leweng ibeng puwiliyegi wilangka wezarik wiziyagi keya teniyegi kazing yombiyangai yongomo mizagimekki yolok ngeliweki, waligeleyiweki, kaiya.
79 para iluminar aqueles que estão na escuridão e na sombra da morte e nos guiar ao caminho da paz”.
80 Togo kalike mandik Yowan pok weik yemane lewagela keya kazing kumbekki lewengke weik kozang sa. Pi ngezebek keke paka kurung yeikwekke wiziya pi yongkambanu Isileiliwiligi wirege lewagela wiriyagi puwekkegine.
80 João cresceu e se fortaleceu em espírito. E viveu no deserto até chegar o tempo de se apresentar ao povo de Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.