João 8
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NVT
1 Puwili pilik miza kapura Yisu ngezebek kele paka lewak Olip meibekke Anotoyegi waberek meiweki kambela.
1 Jesus voltou ao monte das Oliveiras,
2 Wok kalikebekke wangane panu Yisu ngereke pongo Yirusalem Anotogi i walek yemanemakke kandobela. Yongkambanu wawere ulawili mabuwili piyegi mereke kanda pi kiling mogosa logo puwili waligeleya.
2 mas na manhã seguinte, bem cedo, estava outra vez no templo. Logo se reuniu uma multidão, e ele se sentou e a ensinou.
3 Kapura Mosegi loyengki waligeleyiwili keya yombanu Palisiwili meiwilirau yongokpanu yombu pigi kerekpu ono kalogomok nak kiling iwek kolageya wizilegemele, miza orowei kanda mabuwiligi wirege luweza wazamiya.
3 Então os mestres da lei e os fariseus lhe trouxeram uma mulher pega em adultério e a colocaram diante da multidão.
4 Logo puwiligu Yisuyegi pelik meiya, Kiriwagabek, yongokpanu pemele yombu weiyamele kele kapura nakko pi yombanu pigi kerekpu ono kalogomokpek kiling mabek mabewekke iwek kolageya wizilege kebangkela.
4 “Mestre, esta mulher foi pega no ato de adultério”, disseram eles a Jesus.
5 Lo Mosego lende miza piyengka narago teni pilik miziweki kozak kairik yombanu pilik miza puwili kingyengko yela logo ibengweki kai. Kapura nugu purikki kumularik talik?
5 “A lei de Moisés ordena que ela seja apedrejada. O que o senhor diz?”
6 Puwiligu pilik kisa purik puwili Yisugu ngago lang kaiya narik weiya logo pi purikki wiyeke ngagozak kelemiyagirikki wiyeke kelemiya. Kapura Yisu nguk namizi lawila logo weik ngabelakpekke melegong nakko lende mizi.
6 Procuravam apanhá-lo numa armadilha, ao fazê-lo dizer algo que pudessem usar contra ele. Jesus, porém, apenas se inclinou e começou a escrever com o dedo na terra.
7 Logo puwili piyegi pugu talik kaiyagi miza purikki pulogo luwezara koyimowei nguk meiyageya koya, logo puwili meiyageya keya pi tungkula logo puwiliyegi pelik yeiya, Tamizeige inuwayaga nak kaile nayendau ono mabura kaile nayendau onobokko king solo panubek wezameliweki, yeiya.
7 Eles continuaram a exigir uma resposta, de modo que ele se levantou e disse: “Aquele de vocês que nunca pecou atire a primeira pedra”.
8 Pulaga pi ngereke lawila to mela logo ngabelakpekke melegong nakko lende miza.
8 Então inclinou-se novamente e voltou a escrever na terra.
9 Logo puwili Yisugu kai puragi kerewiyawekke yenge ya puwiligiyengka kumulimokko mizagewiyege puwili weik kaile ngezewiligiyengke kumula to mela. Logo were yombu kerekwili kang keya pulaga yombu nawekkewili miza. Logo yongokpanumele ngoluk luwe wizilegemele kiling Yisu ngezebek wezamiya.
9 Quando ouviram isso, foram saindo, um de cada vez, começando pelos mais velhos, até que só restaram Jesus e a mulher no meio da multidão.
10 Pulaga Yisu tungkula logo yongokpanumeleyegi pakela logo pelik meiya, Yongokpanumele, yaka ni pelege niza orowei wiriya puwili talege? Keya kaile yaka nugu miza puragi wiyeke nakkorau ni king nela ono ma, meiya.
10 Então Jesus se levantou de novo e disse à mulher: “Onde estão seus acusadores? Nenhum deles a condenou?”.
11 Logo yongokpanumologo pelik meiya, Yemizibek nakkorau pilik miza ono, meiya. Logo Yisugu pelik meiya, Nogorau ni king neliweki kaiyagi ono mena kambele keya kazing kaile mizimek wiye logo mawinda kaile mizi nagani, meiya.
11 “Não, Senhor”, respondeu ela. E Jesus disse: “Eu também não a condeno. Vá e não peque mais”.
12 Waleleige Yisu Yudawiligi i walek yemanemakka yongkambanuwiliyegi ngago yanageya wiziyawekke pugu pelik yeiya, Ne yombanuwiligi yayengke wilangka wezarik langaibek kani. Neyegi kiriwei mizi mologaboktau kusabanurikke ulu wali kang keya mizagi ono segeya pilik mologabokki kunagimek ne wilangka wik wizagomagirikku langiya mowiyagi.
12 Jesus voltou a falar ao povo e disse: “Eu sou a luz do mundo. Se vocês me seguirem, não andarão no escuro, pois terão a luz da vida”.
13 Pulaga yombu Palisiwili meiwiligu piyegi pelik meiya, Ni weik ni makngezeyegi kozak kai logo ni yombanu wamenak keke legi tenirau niyegi ngizi kumuli ono, meiya.
13 Os fariseus disseram: “Você faz essas declarações a respeito de si mesmo! Seu testemunho não é válido”.
14 Logo Yisugu pelik kanga yeiya, Tamizeige nogo ne makngezegi wiyeke kozak kai puriktau nogo kozak kai pura wameiktago, purik nogo kayima laga pulumeng keya nogo kangki pulumendau nogo iwaka. Kapura ini piyengkirau iwaka ono.
14 Jesus respondeu: “Meu testemunho é válido, embora eu mesmo o dê, pois eu sei de onde vim e para onde vou, mas vocês não sabem de onde vim nem para onde vou.
15 Ini yeik yongkambanu mabuwiligu mizilik wire yeik inuguyengko keriya piyengki neyegi waze mele yowi. Kapura nogo nakyegirau mele yowi ono.
15 Vocês julgam por padrões humanos, mas eu não julgo ninguém.
16 Kapura tamizeige nogo inigi ngagozakyengki kerewiyagi purik nogo sawiyi pura pangkagi, purik ne wamenakko ngagozakyengki kerewiyagi ono. Kapura Peba ne wezanelabok keya nerau te mabiyaugu ngagozakyeng kerewiyagi.
16 E, mesmo que o fizesse, meu julgamento seria correto, pois não estou sozinho. O Pai, que me enviou, está comigo.
17 Keya lo inigi piyengka lende miza nara pelik, Tamizeige yombanu neyaugu watabi keriya nayengki mabiyaugu kozak kisi purik mabuwiligu wameik mizagi.
17 A lei de vocês diz que, se duas pessoas concordarem sobre alguma coisa, seu testemunho é aceito como fato.
18 Keya ne makngezego ne tak miza purik kozak kai keya negi Mango ne wezanelabokkorau ne tak miza purik kozak kai, yeiya.
18 Eu sou uma testemunha, e meu Pai, que me enviou, é a outra”.
19 Pulaga puwiligu piyegi pelik nguk meiya, Nigi Mangobek talege yolu, meiya. Legi Yisugu pelik kanga yeiya, Ini ne ma negi Mangobekyegirau iwaka ono. Tamizeige ini neyegi iwaka kesak ini negi Mangobekyegirau iwaka, yeiya.
19 “Onde está seu Pai?”, perguntaram eles. Jesus respondeu: “Uma vez que vocês não sabem quem sou eu, não sabem quem é meu Pai. Se vocês me conhecessem, também conheceriam meu Pai”.
20 Logo ngago piyeng Yisugu Anotogi i walek yemanemakka yongkambanuwili waligeleyawekke kaiyayeng. Logo pulogorik pi king Anotoyegi mani piyengki lopongleigi ngezege luwe wiziya kapura nakkorau pi wigira wazamiweki kebangkela ono, purik Anotogo pi kebangkelagi sawiyara ngoluk kopong.
20 Jesus fez essas declarações enquanto ensinava na parte do templo onde eram colocadas as ofertas. No entanto, não foi preso, pois ainda não havia chegado sua hora.
21 Pulaga mawinda kang nararau Yisugu puwiliyegi pelik yeiya, Ne yereng nogoraga kang yongogi. Logo ne pilik mizi puwekke ini neyegi welagi kapura inugu ne yolok ngelagi ono. Keya kaile inuguyeng Anotogo tumuli nangai wizigeya ini kemenak ibengki. Keya ne kangki pulogorau ini kangki ono, yeiya.
21 Mais tarde, Jesus lhes disse outra vez: “Eu vou embora. Vocês procurarão por mim, mas morrerão em seus pecados. Não podem ir para onde eu vou”.
22 Yudawili puragi kerewiya logo pelik kela yo keya to miza, Pugu ne kangki pulogo inirau kangki ono kai poburik pi ngezebokko ngezebek ula logo ibengki sa legi pelik kai kani, kela.
22 Os judeus perguntaram: “Será que ele está planejando cometer suicídio? A que ele se refere quando diz: ‘Não podem ir para onde eu vou’?”.
23 Kapura Yisu mabilik ngago kai kuna, Ini ngabelakpekkawili. Ne paka ngalegabek. Ini watabi ngabelakpekke piyeng mabiyengki wilek kang tiya maniwili kapura ne pilik mizi onobek.
23 Jesus prosseguiu: “Vocês são daqui de baixo; eu sou lá de cima. Vocês pertencem a este mundo; eu não.
24 Logo piliktikki wiyeke nogo iniyegi kaile inuguyeng Anotogo ngoluk tumuli nangai wizigeya ini kemenak ibengki yeiya purik, tamizeige ne nogo kai mabok purikki ini ngizi kumuli ono mabura.
24 Foi por isso que eu disse que vocês morrerão em seus pecados, pois a menos que creiam que eu sou lá de cima, morrerão em seus pecados”.
25 Logo puwiligu piyegi pelik nguk meiya, Mabura ni tak, meiya. Yisugu pelik kanga yeiya, Nogo koka solowekka iniyegi kozak yeiya mabok ne, yeiya.
25 “Quem é você?”, perguntaram eles. Jesus respondeu: “Sou aquele que sempre afirmei ser.
26 Keya iniyegirik ngoluk watabi kolokngagono nogo iniyegi langai kaiyagiyeng wizinda, kaile inigi piyengki langai ini iwaka siweki keleyagiyeng. Negi Mangobokko ne pugu kaiyagalege kerewiya piyeng ngabelakpekkewiliyegi kozak yeiweki wezanela. Keya negi Mangobek ngago wameikyeng kaibek, yeiya.
26 Tenho muito que dizer e julgar a respeito de vocês, mas não o farei. Digo ao mundo apenas o que ouvi daquele que me enviou, e ele é inteiramente verdadeiro”.
27 Kapura Yuda ngaiwili pugu pigi Mangobek kaibok tak miza purikki puwili iwaka panu ono.
27 Ainda assim, não entenderam que ele lhes falava a respeito do Pai.
28 Legi Yisugu pelik yeiya, Yombanu paka ngalega kayimabek yengeleileige ngalege nili ula logo yengeleilei kiling luwe lowamiya wazami puwekke ini ne tak miza purikki iwaka si nangine keya keli ne makngezegirago watabi nayeng mizi ono, nogo kaiya piyeng negi Mangobokko waligeleniyayeng purikki iwaka si nangine.
28 Então Jesus disse: “Quando vocês me levantarem, entenderão que eu sou o Filho do Homem. Não faço coisa alguma por minha própria conta; digo apenas o que o Pai me ensinou.
29 Keya ne wezanelabok ne wezani onobek, pi ne kiling yolu. Pugu ne wezani ono purikki solorik pelik, ne wok mabiyeng pugu keli piyeng mizi, yeiya.
29 E aquele que me enviou está comigo; ele não me abandonou, pois sempre faço o que lhe agrada”.
30 Logo pi pilik kaiyageyarik yongkambanu kolokngagonomek weik pi Kilisi Mesiyabek Anotogo puwili yaliya wazayiweki sawiyabek purikki ngizi kumula.
30 Muitos que o ouviram dizer essas coisas creram nele.
31 Logo Yisugu piyegi Yuda ngizi kumuli puwiliyegi pelik yeiya, Tamizeige ini Anotogi ngago nogo kozak yei piyengki wok mabiyeng kiriwei yolu purik mabura ini neyegi kiriwei panuwili.
31 Jesus disse aos judeus que creram nele: “Vocês são verdadeiramente meus discípulos se permanecerem fiéis a meus ensinamentos.
32 Logo wameikta nangaira miza purik ini iwakagi logo wameiktago ini wila wazayagi, yeiya.
32 Então conhecerão a verdade, e a verdade os libertará”.
33 Pilik kai legi nawiligu piyegi pelik kanga meiya, Kapura teni Abalamgi yango keya marekngangwili. Tenirau koka yombanu ngai nawiligu puwiliyegi yeik ulak yawe miziweki kingyengki ngane weiya onowili. Tegi nangki nugu teniyegi teni wila wazayagi kai? Ni purik nangairikki kai yagenda, meiya.
33 “Mas somos descendentes de Abraão”, disseram eles. “Nunca fomos escravos de ninguém. O que quer dizer com ‘Vocês serão libertos’?”
34 Legi Yisugu pelik yeiya, Nogo kozak yei pura wameiktago, Nak kaile mizibek kaileyengki yawe mizi yagenda, logo kaileyengko piyegi ngai.
34 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: todo o que peca é escravo do pecado.
35 Ngai nakko yombanu kingyengki ngane weiya logo piyegi ulak yawe mizibok ngaibekki imakka pulogo wizagomagibek ono kapura pigi marek pugu wazamiyabok kele ngaibekki imakka pulogo wizagomagibek.
35 O escravo não é membro permanente da família, mas o filho faz parte da família, para sempre.
36 Legi tamizeige ne, Anotogi Marekpokko ini kaileyengki kozandaga wila wazayi purik mabura ini wameik wila wazayi yagenda kani.
36 Portanto, se o Filho os libertar, vocês serão livres de fato.
37 Ini Abalamgi yango keya marekngangwili purik ne iwaka, kapura ini ngoluk ne nelagirikki kumula, logo purik wilek kang inuguyeng ngago nogoragi kumbak kopong.
37 Sim, eu sei que vocês são descendentes de Abraão. E, no entanto, procuram me matar, pois não há lugar em seu coração para a minha mensagem.
38 Keya nogo kai piyeng ne negi Mangobek kiling wiziyawekke nogo keriyayengki ne keke kozak kai yagenda keya inirau mabilik. Ini inigi mangobekyaga kerewiya piyengki kiriwei mizi yagenda, yeiya.
38 Eu lhes digo o que vi quando estava com meu Pai, mas vocês seguem o conselho do pai de vocês”.
39 Logo puwiligu mawinda pelik meiya, Abalam walaka panu wizagomabok tenigi mangobek, meiya. Logo Yisugu pelik yeiya, Ini wameik Abalamgi yango keya marekngangwili kesak ini Abalamgu mizalik mizi kak.
39 “Nosso pai é Abraão!”, declararam eles. Jesus respondeu: “Se vocês fossem, de fato, filhos de Abraão, seguiriam o exemplo dele.
40 Kapura ini weik ne neliweki mizi, nogo kozak yeiya piyeng wameik keya Anotogo kaiyagalege nogo kerewiyayeng kele kapura. Keya Abalam inugu mizi piyeng miza onobokko.
40 Em vez disso, procuram me matar porque eu lhes disse a verdade que ouvi de Deus. Abraão nunca fez isso.
41 Kapura iniyegirik ini inigi mangobokko mizilik mizi, yeiya. Logo puwiligu pelik meiya, Takko kai? Teni koloyakamandik kelaleng kekewili ono. Tenigi Mango wamenak, logo pok Anoto, meiya.
41 Vocês estão imitando seu verdadeiro pai”. “Não somos filhos ilegítimos!”, retrucaram. “O próprio Deus é nosso verdadeiro Pai!”
42 Yisugu pelik yeiya, Anoto wameik inigi Mangobek kesak ini neyegi keli. Purik pugu yolu pulaga ne wezanela, logo ne weik pelege yolu. Ne ne makngezego kumularaga kayima ono, pugu ne wezanela.
42 Jesus lhes disse: “Se Deus fosse seu Pai, vocês me amariam, porque eu venho até vocês da parte de Deus. Não estou aqui por minha própria conta, mas ele me enviou.
43 Keya nogo iniyegi kai peragi ini lusuwei mizi purikki solorik ini iwaka? Purik ini nogo iniyegi kai peragi kerewiyagirikki kiyebuk kopong.
43 Por que vocês não entendem o que eu digo? É porque nem sequer conseguem me ouvir!
44 Keya inigi mangobek Sadang logo ini pugu watabiyengki kira orowei mizi pilik miziweki keliwili. Pi koka solowekkerikka yombanu ulageya wizagomibek. Pi wameiktagi kumbakpek purik pigi yungke wameiktarau yolu ono. Logo pi ngaigu kai puwekke pi kaiyagelik kai yagenda, purik pi ngaigu kai piyengki mangobek.
44 Pois são filhos de seu pai, o diabo, e gostam de fazer as coisas perversas que ele deseja. Ele foi assassino desde o princípio. Sempre odiou a verdade, pois não há verdade alguma nele. Quando ele mente, age de acordo com seu caráter, pois é mentiroso e pai da mentira.
45 Kapura ne wameik kai kopong ini neyegi ngizi panu kumuli ono.
45 Portanto, quando eu digo a verdade, é natural que não creiam em mim!
46 Inuwayaga takko ne kaile kaile mizageya yolubek neiyagi langai? Nak ono. Tamizeige ne wameik kai mabura nangki ini neyegi ngizi panu kumuli ono?
46 Qual de vocês pode me acusar de pecado? E, uma vez que lhes digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Anotogi marekngangwili ngago puguyengki kerewiyi puwili. Kapura ini purik, ini Anotogi marekngangwili ono, logo piliktikki wiyeke ini ngago nogoyengki nagerewiyi miziwili, yeiya.
47 Quem pertence a Deus ouve as palavras de Deus. Mas vocês não ouvem, pois não pertencem a Deus”.
48 Yisu pilik yeiya logo Yudawiligu Yisuyegi pelik kanga meiya, Teni niyegi pelik kisiwili, Ni yombu ngabelak Sameriya meibekka lewa legi ni pelaga onobek, keya ni yombu kerewa nak yenge nigi yungke yolubek, kisiwili logo tonugu piyeng kisi purik wameik kisi ma, meiya.
48 “Samaritano endemoninhado!”, responderam os líderes judeus. “Não temos dito desde o início que está possuído por demônio?”
49 Yisugu pelik kanga yeiya, A’a’, ne kerewa nak yenge yungke yolu ono. Ne negi Mangobekki yeikta yongolok mei keya inugu yeik nogora kaile sawiyi.
49 “Não tenho em mim demônio algum”, disse Jesus. “Pelo contrário, honro meu Pai, e vocês me desonram.
50 Kapura ne yeik ne makngezegera yongolok meiweki keli ono kani. Nakko yeik nogora yongolok meiweki mizi keya pi ngagozakyengki kerewiyagibek.
50 Eu não procuro minha própria glória; há quem a procure para mim, e ele é o Juiz.
51 Nogo iniyegi kozak yei pura wameiktago. Tamizeige nak ngago nogoragi kerewiya logo kiriwei mizibok mabura pi kemenak ibeng wizagomagi ono, pi wik wizagomagi, yeiya.
51 Eu lhes digo a verdade: quem obedecer a meu ensino jamais morrerá!”
52 Tegi Yudawiligu piyegi pelik meiya, Ni kerewabek yenge yungke yolu purik tonugu mabek weik iwaka panu. Abalam ulogo ibeng keya yombanu Anotoyaga ngago weiya logo kozak kisiwilirau ulogo ibeng kapura nugu pelik kai, Tamizeige nak ngago nogoyengki kerewiya logo kiriwei mizi mabura pi kemenak ibeng wizagomagi ono, kai.
52 Os líderes judeus disseram: “Agora sabemos que você está possuído por demônio. Até Abraão e os profetas morreram, mas você diz: ‘Quem obedecer a meu ensino jamais morrerá!’.
53 Abalam tenigi mangobek ulogo ibeng kapura ni teni Yudawiligi mangobek, Abalamyaga ngalege panu ma talik? Keya yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kisawilirau ulogo ibeng, legi nugu kumularik ni tak, meiya.
53 Por acaso você é maior que nosso pai Abraão? Ele morreu, assim como os profetas. Quem você pensa que é?”.
54 Tegi Yisugu pelik kanga yeiya, Tamizeige ne yeik nogora ne makngezego yongolok mei purik yeik nogora yeikki. Kapura Peba negi Mangobek yeik nogora yongolok meibek inugu Anoto inigibek kisibok.
54 Jesus respondeu: “Se eu quisesse glória para mim mesmo, essa glória não contaria. Mas é meu Pai quem me glorifica. Vocês dizem: ‘Ele é nosso Deus’,
55 Keya ini ulogo piyegi iwaka ono keya mabek ngoluk iwaka ono kapura nogo piyegi iwaka. Tamizeige nogo ne piyegi iwaka ono kai kesak ne onanga kai yagenda, inugu kisi pilik. Kapura nogo piyegi iwaka logo ne ngago puguragi kerewiya logo kiriwei mizi mizi.
55 mas nem o conhecem. Eu o conheço. Se eu dissesse que não o conheço, seria tão mentiroso quanto vocês! Mas eu o conheço e lhe obedeço.
56 Abalam inigi mangobek koka wok ne lewagibekke pakeliweki wilik miza. Pugu pakela logo pi wilikwilik yemane miza, yeiya.
56 Seu pai Abraão exultou com a expectativa da minha vinda. Ele a viu e se alegrou”.
57 Pulaga Yudawiligu piyegi pelik meiya, Ni ngoluk yombusibek ono. Talik miza logo nugu Abalamyegi pakela, meiya.
57 Os líderes judeus disseram: “Você não tem nem cinquenta anos. Como pode dizer que viu Abraão?”.
58 Yisugu kanga pelik yeiya, Koka Abalam wazamiyaginerik ne were wiziya kani. Nogo iniyegi kozak yei pura wameiktago, yeiya.
58 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: antes mesmo de Abraão nascer, Eu Sou!”.
59 Togo puwiligu kingyeng weiya logo pi uliweki miza kapura Yisu liwik sa logo Anotogi i walek yemanemak wizamiya logo welagela kazi kula.
59 Então apanharam pedras para atirar em Jesus, mas ele se ocultou deles e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.