João 12
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Wok Yudawiligu ngeragi yemane miza nibek logo Pasobabek meibek weik mereke. Logo Pasobara mizagine were wok melenazik keya nazikka nak piyengke Yisu paka Petani yogo Lasara pugu ibendaga yangalekta wazamiyabokki yerendaga kambela.
1 Seis dias antes da Páscoa , Jesus foi ao povoado de Betânia, onde morava Lázaro, a quem ele tinha ressuscitado.
2 Logo puwili kanda pulogo i namakki yeke ige la logo puwili nawiligu Yisugi ngeragi kangkere mizayeng niweki puwili lalektage ngezege mogosa. Logo puwili mogosawekkerik Lasara kiling nawilirau ngeragi niweki mogosa. Logo Matago ngeragi ngola yani keya miza.
2 Prepararam ali um jantar para Jesus. Marta ajudava a servir, e Lázaro era um dos que estavam à mesa com ele.
3 Pulaga Maliyago weli wazono kukngizi keli king yemane wezamela nak weiya logo Yisugi ingeyauge weli mela wazamiya logo pulaga kebi nganelek yokolong ngezemelegirago ingeyau tumula mowiya. Logo imak mamak weik welibekka kukngizimokko kola.
3 Então Maria pegou um frasco cheio de um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela derramou o perfume nos pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos; e toda a casa ficou perfumada.
4 Kapura Yuras Isaliyoto yombanu Yisugu waligeleyiwiliyaga nak Maliyago miza purikki kiyebuk. Keya pi mabok kalike Yisu, Yisu ulagiwiliyegi miza yanagibek.
4 Mas Judas Iscariotes, o discípulo que ia trair Jesus, disse:
5 Logo pugu pelik kaiya, Weli pok nangki nawiligu weibene wiya logo welibokko ngane king yemane panu weiya piyeng yongkambanu watabiyengki yeik puwili yani onoge. Purik welibok kirisimasi naraga yawe mizi purikki ngane king weiya piyengki weiyagi langaibek pura, yeiya.
5 — Este perfume vale mais de trezentas moedas de prata . Por que não foi vendido, e o dinheiro, dado aos pobres?
6 Kapura pirau watabiyengki yeik puwiliyegi ngizi panu keli onobek, pi kingyeng ngoweibek. Keya pi Yisu kiling pugu waligeleyi puwiligi kingyengki ngaibek logo kang nayengkirik pi king nayeng king piyengka liwik ni mizibek.
6 Judas disse isso, não porque tivesse pena dos pobres, mas porque era ladrão. Ele tomava conta da bolsa de dinheiro e costumava tirar do que punham nela.
7 Logo Yisugu pelik meiya, Yongokpanumele yeik wizi pani. Pugu weli kukngizi kelibek warara wizagoma weik yokopekke purik neyegi weli meliweki purik ne weik ibeng logo waliyiweki mereke kopong.
7 Então Jesus respondeu:
8 Keya ini koyimowei purik wok mabiyeng yombanu watabiyengki yeik puwili yanageya koyimagi langai kapura ne wok mabiyeng ini kiling pelege wizagomagi ono kopong, inuwago wok mabiyeng neyegi keli inuwagira walimizagi langai ono, yeiya.
8 Os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não estarei sempre com vocês.
9 Logo puwili pilik mizageyarik yongkambanuwiligu kanda Yuda wawere ula koyilege nawiliyegi Yisu panga Petani yerengke yeiya, logo puwili piyegi pakelagi keli legi puwili panga pulogo kambela. Kapura puwili yeik Yisuyegi pakeliweki kambela ono, puwili Lasara Yisugu ibendaga yangalekta wazamiya pokyegirau pakeliweki kambela.
9 Muitas pessoas ficaram sabendo que Jesus estava em Betânia. Então foram até lá não só por causa dele, mas também para ver Lázaro, o homem que Jesus tinha ressuscitado.
10 — ausente —
10 Então os chefes dos sacerdotes resolveram matar Lázaro também;
11 — ausente —
11 pois, por causa dele, muitos judeus estavam abandonando os seus líderes e crendo em Jesus.
12 Wok kalikebekke nawiligu yongkambanu ulogo paka Yirusalem Pasobaragi pakeli kayima logo wawere ulawiliyegi Yisu weik Yirusalem yerendagi mereke lewa yeiya.
12 No dia seguinte, a grande multidão que tinha ido à Festa da Páscoa ouviu dizer que Jesus estava chegando a Jerusalém.
13 Logo puwili kirekkirek kabuyeng weiya logo Yisu wilek uliweki kuna. Logo ngalizi pelik kek kisa,
13 Então eles pegaram ramos de palmeiras e saíram para se encontrar com ele, gritando: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Que Deus abençoe o Rei de Israel!
14 Puwili pilik kisa wizigeya logo Yisu tapakeleige liyeng tongki kong namek yawerelege pumokki ngalege mogosa logo wiriya. Pugu liyeng tongkimekke lewa purik koka walaka Anotogi Kapiya Walektikke Yisu panga Yirusalem lewagirikki kapiyarikku kaiya pelik,
14 Jesus procurou um jumentinho e o montou, como dizem as Escrituras Sagradas :
15 Ei, ini yereng Saiyong meiragawili, ini kazi kulili mizi nagani. Pakeli, King Ngai inugubek, pi liyeng tongkimekki kongmekke ngalege mogosa logo lewarikki, kaiya. Sakaraya 9:9
15 “Povo de Jerusalém, não tenha medo! Veja! Aí vem o seu Rei, montado num jumentinho!”
16 Yisu pilik miza puragi yombanu Yisu ngezebokko waligeleyi puwili Anotogi Kapiya Walektikke ngago koka walaka lende miza puragi iwaka ono, kapura kalike Yisu ibeng logo yangalek meiya logo ngereke paka ngalege yongo logo purik, puwili Anotogi Kapiya Walektikku piyegi pilik kaiyarikki kumula logo puwiligu piyegi langai lende miza wazamiyayeng ngizi mizarikki kumula.
16 Naquela ocasião os discípulos não entenderam isso. Mas, depois de Jesus ter voltado para a presença gloriosa de Deus, eles lembraram que isso estava escrito a respeito dele e também que era isso o que tinha acontecido.
17 Ulogo yongkambanu kolokngagono Yisugu Lasara ngago meiya logo pi ibendaga yangalek meiya logo king ururumekka lewarikki pakela pumokko Yisugu pilik miza puragi kozak yei yongomo miza.
17 A multidão que estava com Jesus quando ele havia chamado Lázaro para fora do túmulo e o tinha ressuscitado espalhou a notícia do que tinha acontecido.
18 Keya yongkambanu nawiligu Anotogo keke mizagi langai pura Yisugu mizarikki kerewiya logo purikki wiyeke puwilirau Yisu yoromaure miziweki kambela.
18 E o povo foi encontrar-se com Jesus, pois ficou sabendo que ele tinha feito esse milagre.
19 Togo pulaga yombanu Palisiwili meiwili purikki pakela logo nawiligu nawiliyegi pelik yeiya, Keriyi, yongkambanuwili mabuwili piyegi kiriwei mizi logo yawe tonugura ngizi wiri ono, yeiya.
19 Então os fariseus disseram uns aos outros: — Não estamos conseguindo nada! Vejam! Todos estão indo com ele!
20 Yongkambanu paka Yirusalem Anotogi yeikta yongolok mei keya piyegi ya kumuli keya ngeragi yemane miza ni kambelawiliyaga nawili yombu ngabelak Kirik meibekkawili
20 Entre o povo que tinha ido a Jerusalém para tomar parte na festa, estavam alguns não judeus.
21 logo puwili Pilipyegi kayima. Pilip, pi Kalili ngabelakpekke yereng Pesaita meirage yolubek logo puwili kanda piyegi pelik meiya, Ei Peba, teni Yisuyegi pakeliweki keli, meiya.
21 Eles foram falar com Filipe, que era da cidade de Betsaida, na Galileia, e pediram: — Senhor, queremos ver Jesus.
22 Tegi Pilip kanda Enduruyegi kozak meiya logo piyau mabiyau kanda Yisuyegi kozak meiya.
22 Filipe foi dizer isso a André, e os dois foram falar com Jesus.
23 Pilik miza logo Yisugu piyauyegi kanga pelik yeiya, Wok Anotogo ne yombanu paka ngalega kayimabekki yeikta yongolok meibek weik lewa, ne weik ibengkiweki mereke legi.
23 Então ele respondeu:
24 Nogo yaliyegi kozak yei pura wameiktago. Iwing wirebekki kumuli. Tamizeige iwing wirebek panga ngabelakpekke yungke ngeriya ono purik, ngizi wiragi ono, yeik iwing wire wamenakpek wizi penangai. Kapura iwing wirebek panga ngabelakpekke yungke ngeriya purik, peng wiktik lewagela logo kalike ngeragi kolokngagono wira meli penangai. Kazing mabilikmekke ne ibengki logo waliya logo yongkambanu kolokngagonowili wik koyimibene, yeiya.
24 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: se um grão de trigo não for jogado na terra e não morrer, ele continuará a ser apenas um grão. Mas, se morrer, dará muito trigo.
25 Kazing mabilikmekke yombanu nak ngezebekki kelira keya ngezebekki ngabelakka pelege yolu puragi kozang kebangkela mabura pi wik wizagomagi ono, pi kemenak ibengki, kapura yombanu kazing ngabelakka pelege pigi kaile mizimekki kumbak mizibokko neyegi pigi yolu pura nanibok paka ngalege wik wizagomagi.
25 Quem ama a sua vida não terá a vida verdadeira; mas quem não se apega à sua vida, neste mundo, ganhará para sempre a vida verdadeira.
26 Keya yombanu neyegi yawe mizagi kelibok ngago nogoragi kerewiyagirikki kai. Yombanu neyegi yawe mizibok nogo yolu pulogo yoluweki kangki keya neyegi yawe mizi puwili mabuwiligi yeikyeng negi Mangobokko yongolok meiyagi.
26 Quem quiser me servir siga-me; e, onde eu estiver, ali também estará esse meu
27 Ne weik yenge wilek nogobekka kuneng keli. Legi inugu kumularik ne negi Mangobekyegi watabi neyegi lewagelaweki weik mizi peyeng pugu yeik sa wazamibene nguk meiyagi ma talik? A’a’, ne paka ngalega kayima purik piyeng kazing pilikmekke neyegi lewagelaweki.
27 Jesus continuou:
28 Logo pilik purik segeya nogo pelik meiyagi, Peba, yeik ni makngezegira yongolok meiweki kelemiye, meiyagi. Logo Yisu pilik kaiyawekke paka ngalega kili narago pelik meiya, Nogo yeik ne makngezegira weik yongolok meiweki kelemiya, logo yeik nogora mawiyarekka, yongolok meiweki mawinda kelemiyagi, meiya.
28 Pai, revela a tua presença Então do céu veio uma voz, que dizia: — Eu já a revelei e a revelarei de novo.
29 Logo yongkambanu pulogo koyawiligu kerewiya logo puwiligu kisarik lendik liyi, kisa. Keya nazuwagawiligu kisarik angela nak pi kiling ngagozakka mizi, kisa.
29 A multidão que estava ali ouviu a voz e dizia que era um trovão. Outros afirmavam que um anjo tinha falado com Jesus.
30 Logo Yisugu pelik yeiya, Ngago piyeng kaiya purik nogo kerewiyiweki ono, segeya inugu kerewiyiweki kaiyayengko.
30 Mas ele disse:
31 Logo Anoto weik yongkambanu ngabelakkewili ngagozak keleyagi. Logo wok Sadang yongkambanu neyegi ngizi kumuli ono puwiliyegi ngaibokko kozanda yeikkirik weik lewa logo pi walewale wezamelagi.
31 Chegou a hora de este mundo ser julgado, e aquele que manda nele será expulso.
32 Keya puwili ne yengeleileige nili ula wazaniya logo luwe lowamiya wazamiya puwekke nogo yongkambanu ngabelakpekke wizageya koyi kambeli pumok ne kiling sawelibene koli keleyagi, yeiya.
32 E, quando eu for levantado da terra, atrairei todas as pessoas para mim.
33 Pugu ngago peyeng kaiya purik puwili pugu wameik kang ibengki pumokki iwaka siweki kozak yeiya.
33 Ele dizia isso para indicar de que maneira ia morrer.
34 Logo yongkambanuwiligu pelik kanga meiya, Teni Mosegi loyengki kapiyarikke Kilisibek wizagomagibek miza purik teni kerewiya. Kapura nugu kairik yombanu paka ngalega kayimabek yengeleileige nili ula wazamiya logo luwe lowamiya wazamiyagi sa kani, kai. Logo yombanu nugu paka ngalega kayimabek kaibok takyegi langai kai yagenda, meiya.
34 A multidão perguntou: — A nossa
35 Togo Yisugu pelik kozak yeiya, Nogo mawinda tek nangezige ini waligeleyageya wiziyagi logo wilek kang inuguyeng iwakara kilingweki. Logo ngoluk tengyeng pangka yolu mabuwekke ngizi kumuli, purik kazing inigi kumbekki leweng Anotoyegi ibeng nelegi. Yongkambanu ngago nogoragi ngizi kumuli ono puwili, puwili kazing kumbekki lewengke Anotoyegi ibengki puriktau puwiligu pakela ono. Logo puwili yombanu kusabanurikke wei mizi logo kazing lewengkerau waberek pakeli ono puwili kelik.
35 Jesus respondeu:
36 Ne wilangkarik ini kiling yolu mabuwekke neyegi ngizi kumuli logo ne wilangkarikki mangobekki marekwili miziweki? Logo kazing pilikmekke ini wilangka nogorikki ngaige wilik kagowing keya yolurikki yombanuwili keriyiweki, yeiya. Weik Yisu yeiya logo pulaga nguk namizi pulumeng wiya logo puwiliyaga liwik sa.
36 Enquanto vocês têm a luz, creiam na luz para que possam viver na luz. Depois que Jesus disse isso, foi embora e se escondeu do povo.
37 Yudawili Yisugu watabi nakkorau mizagi ono Anoto ngezebokko keke mizi pilik piyeng kolokngagono mizarikki pakela kele kapura Yudawili pugu kai piyengki ngizi kumuliweki miza ono.
37 Eles tinham visto Jesus fazer todos esses milagres, mas não criam nele,
38 Logo Isaya yombanu Anotoyaga ngagora weiya logo kozak kaibokko pobilik lende mizara weik ngizi,
38 para que se cumprisse o que disse o profeta Isaías: “Senhor, quem creu na nossa mensagem? E quem viu que era o Senhor que estava agindo?”
39 Logo Isayago puwili nangki ngizi kumulagi langai ono miza purikki kozak kai. Pugu pelik kaiya,
39 Não podiam crer porque, como disse Isaías:
40 Anoto yombanuwiligi wireyeng kusa wazaya keya wilek kang puwiligiyeng waliya wazaya logo puwili nagerewiyi miziweki. Pugu peyeng miza purik wire puwiligiyengko Anotogi yawe miziyengki pakela nelegi, keya wilek kang puwiligiyengko ngizi kumula nelegi. Purik tamizeige puwili pilik miza kesak puwiligi wilek kangyeng neyegi kowita logo nogo yombiyangai wazayi kak. Isaya 6:10
40 “Deus cegou os olhos deles e fechou a mente deles, para que não vejam, e não entendam, e não se voltem para ele, e sejam curados por ele.”
41 Logo Isayago pilik kaiya purik pi ulogo Yisugi kozang yemanera keriyabek kopong pi Yisuyegi langai kozak kaiya.
41 Isaías disse isso porque viu a revelação da natureza divina de Jesus e falou a respeito dele.
42 Logo Yuda yongkambanu kolokngagono Yisuyegi ngizi kumuli ono kele kapura ngoluk nawili piyegi ngizi kumuli keya ngai nawilirau piyegi ngizi kumuli. Kapura puwili piyegi ngizi kumuli puwiligi pura kawela kisa ono, purik Palisiwili kerewiya logo puwili i walek songonoyengka kang waliya wazaya nelegi puwili kulili kopong puwili kawela kisa ono.
42 No entanto, muitos líderes judeus creram em Jesus, mas não falavam publicamente a favor dele para que os fariseus não os expulsassem da sinagoga .
43 Purik puwiligu keli panurik yongkambanuwiligu puwili yeikta kilingwili mizagi purikki keya Anotogo puwili yeikta kilingwili keleyagi purikkirau puwili kumula panu ono.
43 Eles gostavam mais de ser elogiados pelas pessoas do que de ser elogiados por Deus.
44 Logo Yisugu ngalizi pelik yeiya, Neyegi ngizi kumuli puwili neyegi keke ngizi kumuli ono, puwili negi Mango ne wezanelabokyegirau ngizi kumuli yagenda.
44 Jesus disse bem alto:
45 Keya neyegi pakeli puwili ne wezanelabokyegirau pakeli yagenda.
45 Quem me vê vê também aquele que me enviou.
46 Logo ini kumulira yani. Ne wilangkarikki mangobek ngabelakpekke kayima purik neyegi ngizi kumuli puwili yongkambanu kazing korowali lewengke yolu puwiligu yolulik koya nelegi.
46 Eu vim ao mundo como luz para que quem crê em mim não fique na escuridão.
47 Purik puwili ngago nogoragi kerewiyi kele kapura puwili nagerewiyi mizi logo nogo puwili ngagozak keleyagi kai ono. Ne ngabelakpekke pelege pelik kai wirageya ono, Nogo ngabelakpekke pelege puwili nogo ngagozak keleyagi kaiya ono, segeya nogo pelik kai wirageya, Yongkambanuwili yaliya wazayiweki kai wirageya.
47 Se alguém ouvir a minha mensagem e não a praticar, eu não o julgo. Pois eu vim para salvar o mundo e não para julgá-lo.
48 Neyegi kiyebuk keya ngago nogoragi kerewiyi ono puwili wok kalik panubekke ngagozak keleyagi. Ngago nogo kaiya piyengko puwiliyegi puwili kokowa miza logo kemenak ngangang weiyagiwili keleyagi.
48 Quem me rejeita e não aceita a minha mensagem já tem quem vai julgá-lo. As palavras que eu tenho dito serão o juiz dessa pessoa no último dia.
49 Logo purik wameiktikku purik ne makngezego kumularikka kai yagenda ono. Kapura ne negi Mango ne wezanelabokko kozak neiyengki kiriwei mizi. Nogo kaiyagi piyeng keya kang piyeng kaiyagimektau pugu kozak neiya.
49 — Eu não tenho falado em meu próprio nome, mas o Pai, que me enviou, é quem me ordena o que devo dizer e anunciar.
50 Keya negi Mangobokko miziweki kai piyeng ngago wik wizagomagi pura yaniyeng purik nogo iwaka. Togo negi Mangobokko neyegi nei piyeng panu nogo kozak kai, yeiya.
50 E eu sei que o seu mandamento dá a vida eterna. O que eu digo é justamente aquilo que o Pai me mandou dizer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.