Gálatas 4
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs NTLH
1 Ne weik Anotogo yanagi kaiya piyengki langai ngago kaiyageya wiziyagi. Nogo purikki ngago saweliwei pera kozak kaiweki. Tamizeige kemegeme ibengweki mizi nakko pigi marekpekyegi ngaigibekyegi pelik mei, Ne ibeng wizigeya purik watabi negi piyeng mabiyeng negi marekpek manimo kapura pi piyeng weiyagi ono wiziya pi yombu nawekke puwekkegine, mei. Logo purik ngiziwekkera pelik mizagi, mandikpek pigi mangobekki watabi piyeng mabiyengki mango wiziyagi kele
1 Digo mais isto: enquanto é menor de idade, o filho que vai herdar a propriedade do pai é tratado como escravo, mesmo sendo, de fato, o dono de tudo.
2 kapura pi ngoluk songono yolu puwekkerik piyegi ngaibokko piyegi ngai logo pi keli puguragi mizagi ono, pi yeik piyegi ngaibokko kairagi kiriwei mizageya wiziya wok ngezebekki mangobokko sawiyabok lewagela puwekkegine.
2 Enquanto é menor, há pessoas que tomam conta dele e cuidam dos seus negócios até o tempo marcado pelo pai.
3 Kazing mabilikmekke Kilisi lewagine Mosegi loyengko Yuda mabuwiliyegi ngai wiziya. Logo teni piyengki kiriweiweki yawe kozang miza logo teni kazing puluweng wiyagi langai ono.
3 Assim também nós, antes de ficarmos adultos espiritualmente, fomos escravos dos poderes espirituais que dominam o mundo .
4 Kapura wok Anotogo sawiyabok lewagelawekke Anotogo ngezebekki marekpek ngabelakpekke wezamela logo yongkambanu mabuwili wazaya mabilik yongok ngabelakpekkimologo pi wazamiya logo Yudawiligi loyengko piyegi ngai wiziya.
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou o seu próprio Filho, que veio como filho de mãe humana e viveu debaixo da lei
5 Yisugu pilik miza logo teniyegi loyengko ngai puraga teni iziweki logo teni Anotogi yango keya marekngang pugu yemane sawili mizibene.
5 para libertar os que estavam debaixo da lei, a fim de que nós pudéssemos nos tornar filhos de Deus.
6 Keya teni weik Anotogi marekngangwili kopong Anotogo pigi Marekpekki Kung Walekpek wilek kang tonuguyengke yoluweki wezamela. Keya Kung Walekpokko teni Anotoyegi pelik kaibene keleyi, Peba, O Peba nogobek.
6 E, para mostrar que vocês são seus filhos, Deus enviou o Espírito do seu Filho ao nosso coração, o Espírito que exclama: “Pai, meu Pai.”
7 Logo ini nak nak yombanu ngai nakko weiya logo yawera wiyagi langai onobok kelikwili ono. Purik Kilisigu ini iza logo ini nak nak Anotogi marek kalogolibek kelemiya. Keya ini nak nak Anotogi marek kalogolibek mizawili legi Anotogo ini nak nak mandik kalogoli watabi pugu yanagi piyengka weiyagibek keleya.
7 Assim vocês não são mais escravos; vocês são filhos. E, já que são filhos, Deus lhes dará tudo o que ele tem para dar aos seus filhos.
8 Ini Yuda ono Kalesiya ngabelakpekke yolu puwili, ini koka Anotoyegi iwaka onowekkerik ngabelakpekki watabi piyengko iniyegi ngai logo piyeng anoto ikuyogorikyeng.
8 No passado vocês não conheciam a Deus e por isso eram escravos de deuses que, de fato, não são deuses.
9 Kapura ini Anoto weik Anoto inugubek purik ini iwaka ma nogo pelik kai pei, Anoto ini weik pigi yango keya marekngangwili purik pugu iwaka kapura nangki watabi ngabelakpekki piyengko iniyegi ngaiweki ini mizi? Watabi piyeng kozang ono keya yeik ulakyeng kani keya iniyegi sawelagi onoyeng.
9 Mas, agora que vocês conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, como é que vocês querem voltar para aqueles poderes espirituais fracos e sem valor? Por que querem se tornar escravos deles outra vez?
10 Keya ini wokyeng keya ngongyeng keya kirisimasiyengki sonda yemane Yudawiligu keriyi piyeng keriyi logo ini piyengki keriyi puwekke Anotogo iniyegi wilik mizagi mizi.
10 Por que dão tanta importância a certos dias, meses, estações e anos?
11 Iniyegi nangaiyeng lewagelagi miza purikki ne kazi. Purik inugu miziyengko yawe ini kiling wiziyawekke nogo miza piyeng yeik ulak miza ma talik miza purikki ne kumuli. Nogo ngago wazonora iniyegi yeik ulak kozak yeiya nelegi purikki ne kazi.
11 Estou muito preocupado com vocês! Será que todo o trabalho que tive com vocês não valeu nada?
12 Tegi ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili nogo miza pilik inirau Yudawiligi loyeng kemenak wiyiweki ne iniyegi kelegele yei. Ne pilik miza logo ini kelik lewagela. Wameik, ini neyegi kokowa nayeng keleniya ono kapura Kilisiyegi kele inugu kokowa kelemiya.
12 Meus irmãos, peço que sejam como eu. Afinal eu sou como vocês, e vocês não me ofenderam em nada.
13 Keya kemegeme nogomokko mizagewiyege ne mabulogo wiziya kopong solowekke nogo ngago wazonora iniyegi kozak yeiya purik ini iwaka.
13 Lembram por que foi que lhes anunciei pela primeira vez o evangelho ? Foi porque eu estava doente.
14 Keya kemegeme nogomek korowali kele kapura ini neyegi kezanga nana ono, segeya ngago nogoyeng angela Anotogiwili nakyaga lewa wezalik ini wilik miza. Keya ini Kilisi Yisu ngezebekyegi koli kelemiyagi pilik inugu mabilik neyegi koli keleniya.
14 Mas vocês não me desprezaram, nem me rejeitaram, embora o meu estado de saúde fosse uma dura prova para vocês. Pelo contrário, vocês me receberam como se eu fosse um anjo de Deus ou mesmo como se eu fosse Cristo Jesus.
15 Logo nogo iniyegi Kilisiyegi kozak yeiya kopong inugu Kilisi Yisuyegi koli kelemiyarikki kandik ini wilik kagowingmokko kola. Kapura wilik kagowing inigi pura weik talege? Nogo wameik kumulirik puwekke inugu negi watabi nangaiyeng miza piyeng mizagi kesak ini mizi kak, keya iniyaga nakko wire puguyau koriya logo ne nanagi kesak nani kak.
15 E como vocês estavam felizes! Eu posso afirmar que, se pudessem, vocês teriam arrancado os seus próprios olhos para me dar! O que foi que aconteceu?
16 Nogo iniyegi inugu mizageya piyengki langai wameikta kozak yei purikku ne iniyegi weik ngai mizibek keleyi ma?
16 Será que agora, por ter dito a verdade, eu me tornei inimigo de vocês?
17 Yombanu iniyegi ini Mosegi loyengki kiriwei miziweki yei puwili ini puwiliyegi saweliweki yasese keleyi yagenda kapura puwiligu kumula koyimowei mizi piyeng wazono ono, purik puwiligu mizi purik ini ne wezaniya logo puwiliyegi kiriweigirikki mizi yagenda.
17 Esses homens mostram grande interesse por vocês, mas a intenção deles não é boa. O que eles querem é separar vocês de mim para que vocês sintam por eles o mesmo interesse que eles sentem por vocês.
18 Tamizeige nawili pangka kumula koyimowei ini puwiliyegi kiriweiweki kisi purik ne ngago nara ono. Wameik wok mabiyeng ne koweige ma mereke yolu miza kele kapura ini neyegi kiriweigi purikki ne keli.
18 É bom vocês terem um interesse sincero sempre e não somente quando estou com vocês.
19 Ini negi yango keya marekngang ne makngezego wazayawili nobiyeng keleyi logo nogo keli puwili nogo ya nogoraga iniyegi ngangang kelirik yongokpanu mandik sulu mizimologo mandikpek waza logowekke yeikkine were ngangang keli pilik keli logo nerau iniyegi ngangang kelageyara ini weik kazing kumbekki lewengke yemane sa logo Kilisi kelikwekke yeikkine.
19 Meus queridos filhos, eu estou sofrendo por vocês, como uma mulher que tem dores de parto. E continuarei sofrendo até que Cristo esteja vivendo em vocês.
20 Ne weik ini kiling pulogo wiziyagi keli logo ini kiling ngago keya mizi keya nogo iniyegi talik keli miza pura waligeleyiweki. Ne iniyegi kang tamekke langai kumulagi mizi.
20 Como eu gostaria de estar aí agora para poder falar com vocês de modo diferente! Estou muito preocupado com vocês.
21 Ini loyengko iniyegi ngaiweki mizi puwiliyegi ne ngago naragi nguk yeiweki. Ini loyengko iniyegi miziweki kai piyengki ini waberek iwaka ma talik?
21 Vocês que querem estar debaixo da lei , me digam uma coisa: vocês não estão ouvindo o que a Lei diz?
22 Abalam kiling pigi marekyauyegi langai kai purikki kumuli. Abalamgi yongokpumele Sera pigi marekyauyaga nakki panumele. Keya yongokpanu Abalamgu Serayegi yawe miziweki kingyengki ngane weiya logo yeikta Aiga meimolo nakki panumele.
22 Ela diz que Abraão teve dois filhos: um, de uma escrava, Agar; e outro, de uma mulher livre, Sara.
23 Abalamgi marek yongok kingyengki ngane weiya pumologo wazamiyabok Abalamgu sawiyaragi kiriwei kopong kazing korikwekko keliragimekke wazamiya, kapura Abalamgi yongokpumologo wazamiyabok pigi marek Anotogo pi managi kaiyabok.
23 O filho da escrava foi gerado como todas as crianças são geradas, mas o filho da mulher livre foi gerado por causa da promessa de Deus.
24 — ausente —
24 Isto serve como um símbolo: as duas mulheres representam as duas alianças . Uma aliança é a do monte Sinai e está representada por Agar. Os que são dessa aliança nascem escravos.
25 — ausente —
25 Pois Agar representa o monte Sinai, na Arábia, e Agar é o símbolo da Jerusalém atual, que é escrava com todo o seu povo.
26 Kapura yongok Sera mei kingyengki ngane weiya ono pumolo ngago silok tiya Anotogo Abalamyegi mana puragi walimizamele. Sera Anotogi yereng Yirusalem paka ngalege puragi walimizamele logo yongkambanu kalike purage yolugi puwili mabek yolu perik Mosegi loyengko puwiliyegi ngai ono. Sera tenigi panu wezamologo logo teni pigi yango keya marekngang wezawili pewili Mosegi loyengko ngai ono.
26 Mas a Jerusalém celestial é livre e ela é a nossa mãe.
27 Purik Anotogi Kapiya Walektikku Yirusalem paka ngalegeragi langai kozak kai, yaka Sera Isak wazagine piyegi langai pelik kai puwekke,
27 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Você, mulher que nunca teve filhos, fique alegre! Você que nunca sentiu dores de parto, grite de alegria! Pois a mulher abandonada terá mais filhos do que a que mora com o marido.”
28 Kerewiyi, ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili teni Anotogi yango keya marekngangwiligu mabilik Anotogo mizagi kaiyarikki kandik Abalamgu Isak wazamiya pilik.
28 Meus irmãos, vocês são como Isaque; são filhos de Deus por causa da promessa divina.
29 Kapura Abalamgi marek korikwekka kelirago mizagewiyege wazamiyabokko Abalamgi marek Anotogi Kung Walekpekki kozandago mizagewiyege wazamiyabokyegi ngai mizi mabilik mabek perik Mosegi loyengko ngai puwili Anotogi Kung Walekpokko wazami logo wik keremizi puwiliyegi ngai mizi.
29 Naquela época o filho que havia sido gerado como todas as crianças são geradas perseguiu o que havia sido gerado por causa do Espírito de Deus; e a mesma coisa está acontecendo agora.
30 Kapura ngai mizibokyegirik Kapiya Walektikku teniyegi Anotogo Abalamyegi pelik meiyarikki kozak kai,
30 Mas o que é que as Escrituras Sagradas dizem? Elas dizem: “Mande embora a escrava e o filho dela, pois o filho da escrava não herdará a propriedade do pai, junto com o filho da mulher livre.”
31 Tegi ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili teni yongok kingyengki ngane weiya pumologi yango keya marekngangwili mizagi ono kapura teni yongok kingyengki ngane weiya ono pumologi yango keya marekngangwili mizi. Tegi kozang sara koyi.
31 Portanto, meus irmãos, nós não somos filhos de uma escrava, mas de uma mulher livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.