1 Pedro 2
Anotogi Ngago Wik Yisu Kilisiyegi Langaira (BIG) vs VC
1 Tegi wilek kang werebekki kazing korowali pobilik piyeng, ikuyogorik kisi piyeng keya nugu kai puragi kiriwei yolu ono pumok keya nakko miziyengki ma nakki piyengki yagolok miza logo sisik mizi pumok keya nazuwagawiliyegi kezanga mana koyimowei puwiliyegi langai ngago kaile kozak keli piyendau kemenak wezamelizo.
1 Deponde, pois, toda malícia, toda astúcia, fingimentos, invejas e toda espécie de maledicência.
2 — ausente —
2 as newborn babes desire earnestly the pure mental milk of the word, that by it ye may grow up to salvation,
3 — ausente —
3 if indeed ye have tasted that the Lord {is} good.
4 Kilisi king wik yolubek logo Anotogo imak pigi ngalege ngizi kambekyegi mereke koli. Yombanuwiligu yeik ulakpek meiya logo kang wezamela kele kapura pi Anotogi wilekpekke kumanabek keya Anotogo piyegi kumulirik ngalege panu logo pi miza.
4 — ausente —
5 Keya ini weik king wik i ngiziyeng kelik logo Anotogo i pugumak ngiziweki weiyayeng kelik. Keya Yisu Kilisigu mizagewiyege ini i pugumakke King Ngaibekki yombanu nazuwagawiligi wiyeke Anotoyegi kang miziwili logo Anotoyegi yawe pugu kelagiyeng kolak miziweki puraga keke yawe miziweki wazaya.
5 yourselves also, as living stones, are being built up a spiritual house, a holy priesthood, to offer spiritual sacrifices acceptable to God by Jesus Christ.
6 Kapiya Walektikku pelik kai pelik,
6 Because it is contained in the scripture: Behold, I lay in Zion a corner stone, elect, precious: and he that believes on him shall not be put to shame.
7 Keya ini ngizi kumuliwiliyegirik kimbok yemane panubokko, kapura piyegi ngizi kumuli ono puwiliyegirik, Kapiya Walektikku pelik kai,
7 To you therefore who believe {is} the preciousness; but to the disobedient, the stone which the builders cast away as worthless, this is become head of {the} corner,
8 Keya Kapiya Walektikku piyegi ngizi kumuli ono puwiliyegi pobiliktarau kai,
8 and a stone of stumbling and rock of offence; {who} stumble at the word, being disobedient to which also they have been appointed.
9 Kapura ini Anotogo izawili, keya ini King Ngaibekki yombanu nazuwagawiligi wiyeke Anotoyegi kangwili, keya ini ngai kaile nayendau onomekkiwili, keya ini yongkambanu Anotogi kekewili, logo ini Anoto ini kaileyengki kusabanurikka panga pigi wilangka palumu panurikkeweki ngago yeiyabokko wazono mizi piyengki kozak kisiweki izawili.
9 But *ye* {are} a chosen race, a kingly priesthood, a holy nation, a people for a possession, that ye might set forth the excellencies of him who has called you out of darkness to his wonderful light;
10 Ulogorik ini Anotogi yongkambanuwili miza ono kapura mabek perik ini weik yongkambanu puguwili. Ulogorik ini Anotogi yalekta kolok ula ono kapura mabek weik yalek pugura ini waligeleya.
10 who once {were} not a people, but now God's people; who were not enjoying mercy, but now have found mercy.
11 Ini ne kiling Yisuyegi ngizi kumuli puwili keya nogo keli puwili, ini yeik pelege yagong koyinda kani. Inigi yereng ngizi panura paka ngalege legi ngabelakpekki langai korikwekko kaile keli piyengki kira orowei mizimokka koweige koyiweki ne kelegele keya nguk yei. Korowali pilik piyeng inigi onoyeng purik piyeng wilek kang inuguyeng kiling ngai keliyeng legi.
11 Beloved, I exhort {you}, as strangers and sojourners, to abstain from fleshly lusts, which war against the soul;
12 Inugu ngizi kumuli ono puwiligi tepekke mizi piyengki waberek panu purik puwiligu ini kaile kumula koyimoweira kiling miza kisi keya iniyegi langai yang kisi nangai kele kapura wok Kilisi yobokko inugu wazono mizayengki keriya logo Anotogi yeikta yongolok meiyagi.
12 having your conversation honest among the Gentiles, that {as to that} in which they speak against you as evildoers, they may through {your} good works, {themselves} witnessing {them}, glorify God in {the} day of visitation.
13 Keya Yemizibek kazing kerewiyimekke wiziya legi Kapmanwiligi lo piyeng mabiyengki kiriwei mizi keya ngabelak inigibokki ngai yemanebokki lo piyengkirau kiriwei mizagirikki kai, purik pi ngai koru ngabelakpokki wizageya koyi kambeli puwiliyaga ngai ngalege panubek legi.
13 — ausente —
14 Keya ngai yemanebokki yawera miziweki wezayela puwiligi ngagoyengkirau kiriwei mizagirikki kai, purik korowali mizi puwili nganganda yanibene pugu wezayela keya wazono mizi puwiliyegi wilik kagowing yeiweki.
14 or to rulers as sent by him, for vengeance on evildoers, and praise to them that do well.
15 Purik Anotogi kelira pera, pugu kelirik inugu wazono mizi piyengko wazewaze kisa meli puwiligi ngagoyeng ngagoluk sa wazayiweki.
15 Because so is the will of God, that by well-doing ye put to silence the ignorance of senseless men;
16 Yombanu wigira ono puwiligu mizi pilik kerewiyi keya kiriwei mizi kapura korowali mizi piyeng kazing pumokko kagorik wezarik ngokmanagi onoyeng kani kapura segeya Anotoyegi yeik yawe mizi ngezebekkiweki ngezebokko weiyawili logo ngezewiligi keliragi kiriwei mizi onowili kapura Anoto ngai puwiligibekki keliragi kiriwei miziwili mizi.
16 as free, and not as having liberty as a cloak of malice, but as God's bondmen.
17 Yongkambanu mabuwiligi yungke wazono nara wizinda mizi keya inugu Kilisiyegi ngizi kumuli pilik nazuwaga piyegi ngizi kumuli puwiliyegirau keli keya Anotoyegi kazi mizi keya Kapmanbekki ngai yemanebekki yeikta yongolok mei.
17 Shew honour to all, love the brotherhood, fear God, honour the king.
18 Ini yombanu ngai nakko weiya logo piyegi yeik ulak yawe miza puwili, inigi ngai puwiligu kisi piyengki panga yungke mizi keya kerewiyi keya puwiligu miziweki kisi piyeng mizi. Ngai wazono keya pangkaraga keleyi puwiliyegi kerewiyi keya ngai ngalik kisa meli keya kaile kaile keleyi puwiliyegirau kerewiyi.
18 Servants, {be} subject with all fear to your masters, not only to the good and gentle, but also to the ill-tempered.
19 Nugu kaile narik miza ono kele kapura puwiligu waze yeik ula neli puwekke mabura ni yeik neli pani mizara yolu, purik Anotogo nugu mizagiweki keli pura ni makngezego iwaka logo pilik mabura Anotogo niyegi wazono mizagi keya niyegi sawelagi.
19 For this {is} acceptable, if one, for conscience sake towards God, endure griefs, suffering unjustly.
20 Purik tamizeige ni kaile narik miza wizigeya neli logo neli mizara kozang yolu purik yeik nugura yongolok meiyagi ono kapura tamizeige ni pangka mizawekke neli logo neli mizara kozang yolu purik mabura Anotogo niyegi wazono mizagi keya pilik mizarikki wiyeke niyegi sawelagi.
20 For what glory {is it}, if sinning and being buffeted ye shall bear {it}? but if, doing good and suffering, ye shall bear {it}, this is acceptable with God.
21 Purik ngangang pilik wageli piyeng Anotogo miziweki nana piyengkayengko. Kilisi tenigi wiyeke ngangang miza purago waligeleyi legi kazing pugumekki kiriwei mizi,
21 For to this have ye been called; for Christ also has suffered for you, leaving you a model that ye should follow in his steps:
22 Pi kaile narik miza ono keya kili puguraga ikuyogorik nara punda wiriya wizigeya nakko kerewiya ono.
22 who did no sin, neither was guile found in his mouth;
23 Piyegi kendek mizagiyeng meiyawekke pugu kangara kaiya yo mela ono. Pi ngangang mizawekke pugu kanga mizagi kaiya ono segeya piyeng mabiyeng pugu Anoto ngagozakyeng pangkaraga kerewiyibekki melezikke mana purik Anoto watabi mabiyeng pangkaraga keleyibek legi.
23 who, {when} reviled, reviled not again; {when} suffering, threatened not; but gave {himself} over into the hands of him who judges righteously;
24 Kilisi ngezebek yengeleileige ibeng sawekke kik kaile tonuguyengko wilak pugik korik ngezebekkiweki ngalege wara keya kaile tonuguyengki wiyeke tonugu kanga weiyagi langai pura pugu wagela logo kaileyengkirik teni ibeng keya pangkayengkirik teni wik yoluweki, Wizing kung puguyengko teni kemegeme ya kaileyeng kiling puraga weik wazono keleya.
24 who himself bore our sins in his body on the tree, in order that, being dead to sins, we may live to righteousness: by whose stripes ye have been healed.
25 Purik ini liyeng memeng kazing leweng wiya logo lelewe sowei mizi puwili kelik koya kapura ini weik iniyegi ngaibek keya wilek kang keya kung inuguwiligi ngai yolubekyegi kiriwei kuniweki iza orowei yo wiriya.
25 For ye were going astray as sheep, but have now returned to the shepherd and overseer of your souls.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.