Atos 23

God da Ge Wasiride (BHG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Edo Paul mi Sanhedrin embobo jisi ni bé eite sisina, “Nanonameji, nanemi God da jisida dokotembari dave berarimi wasiri nato eite gundo boroko deguta tega eiwa etena.”
1 Paul nuw Kaniser itihkikin naatu eo, “Taituwau ayu au yawas tutufin etei God matanamaim men kafa’imo erekasiy auman ama na iti boun titamih.” Paul Jerusalem kanisel nahimaimbat tibibabatiy|alt="Paul speaking to council in Jerusalem" src="cn01975B.tif" size="col" loc="Act 23.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.1-6"
2 Ango edo pirisida gisijiari bajina dao Ananias mi embobo Paul da demonda petedo itero awamanede ge okain tedo embo awa beda dorote sisina.
2 Iti na’at eo basit Firis Gagamin wabin Ananias orot iyab Paul sisibinamaim hibatabat awan roufoforamih iuwih.
3 Edo Paul mi embo ainde sisina, “God mi imo daina, giyo! Imo awa mando kipa pon dave, ata do donode angomi anumbedo isite aodari jido na kateta. Edo ge okain tedo na dorote teta, ata aodari awa inemi deteto erigeteira!”
3 Baise Paul iu, “God o awa boro narufofoforen, yumat rah ana sis! O baibabatiyenayan orot wai, aisim o taiyuw ofafar ibai awau roufoforenamih sabuw kubiyunih!”
4 Edo embobo Paul da demonda petedo isite awamanemi ainde sitera, “Imo God da pirisida gisijiari bajina tedojijiresita?”
4 Orot Paul sisibin hibatabat hio, “O God ana Firis Gagamin isan men tur kakafih inao’omih!”
5 Edo Paul mi mina sisina, “Nanonameji, na doiyo bé tena! Embo eiwa pirisida gisijiari bajina awa na bé gidogogo ae. Edo God da Ge Gaiari isira awa, ‘Imo ito embomainda gisijiarida yai ge beyae teote.’”
5 Paul iyafutih eo, “Teutuwau ayu men aso’ob i Firis Gagamin. Buk Atamaninamaim eo, ‘O men tur kakafin a sabuw hai bonawiyenayan isan inao’omih.’”
6 Ata Paul mi embo ainde itero gosisina awa Sadusi mane edo nei awa Parasi mane. Ango gido imo Sanhedrin da yai ge yavi ikanadebé eite sisina, “Nanonameji, na awa Parasi embo edo Parasi mai. Aindabé nato tumonda ari awa God mi embo bebetegarida jiari erara, awatedo, imomane na awa katewa.”
6 Imaibo nati ana maramain Kaniser sabuw Paul inanih, sabuw nati’imaim hiruru’ay afa i Sadducee afa i Pharisee, naatu Paul Kaniser sabuw isah fanan aumetawat eaf eo, “Teituwou! Ayu i Pharisee, naatu Pharisee orot natun. Ayu iti baibatiyen efanamaim abatabat anayabin abitumatum morobone misir maiye ana nuhufot abai ama’am isan!”
7 Edo iji ainde imo ge eiwa sisina awa, Parasi mane edo Sadusi mane ge baiedo embo yai ainda doregesitera, awa kupo avigesiri kupo avigesiri evekara esitera.
7 Iti na’atube eo ana maramaim, Pharisee naatu Sadducee bairi hitarayouw higam naatu kou’ay hikusib.
8 (Sadusi manemi betarida erari awa itae gebé edo esitera, edo anelamane ae asisi evekara de itae gebé edo esitera. Ata Parasi manemi betarida erari awa isira gebé edo esitera. Edo daedo awamanemi anelamane ae asisi evekara de itera awa gebé edo esitera.)
8 Anayabin Sadducee tibitumatum sabuw moroboyah boro men hinamisir maiye, naatu tounamatar men tema’am naatu afiy auman en. Baise Pharisee it sawar tounu etei isah tibitumatum.
9 Edo awamanemi tuturo edo ge baiedo yavi bajinabé esitera. Edo Aodarida atopapasigari awa Parasi maneda jisi da ami erido petedo ge okain bajinabé baitera, “Nakare embo einda beyae da ji tambae etera. Awarata, asisimi ta anelami embo einde ge sisini tarora? Awatedo, kaena God de duduno ainyae.”
9 Naatu gamin gagamin na’in matar, Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ay himisir fanah sib higam hio, “Paul i men abisa ta kakafin sinafumih, men taso’ob afiy o tounamatar ta na hairi hio.”
10 Edo Parasi mane ae Sadusi mane demi erido mina isimba mana isimba esitera. Edo itoroda badarimi embo doregari tote (2)mi Paul awa dumbaro pitoko ae esira gido adu esisina. Awatedo, embo ami ge okain tedo, ainda itoro embobo wotedo maundo Paul awamaneda ipada jido taimbedo kundo gundo itoro emboboda oroda tororote sisina.
10 Gamin ra’at sasa, naatu baiyowayah hai orot ukwarin bir eo, Paul boro hinarab hinatensisib, naatu baiyowayah iuwih hire hin kou’ay wanawanan hirun Paul umahine hiba’aruwih hibai hina hai bar hiyari’ay.
11 Edo muyae deguta dá ainde Badari gundo Paul da demonda petedo sisina, “Paul, do jinenegedo petedogogo eyo! Imo Jerusalem einda embomainde nato daoda ge karigeteto gera. Edo dá ango, imo Rome embomainda yai nato daoda ge daedo karigato gara.”
11 Nati gugumin Regah na Paul sisibinamaim bat eo “Koufair inab! Jerusalemamaim ayu isou i’orereb na’atube inan Rome imaim ef ta’imon inasinaf inaorerereb.”
12 Edo sipo neinde Judah embobo nenei dada edo Paul daro betarate ge jijiritera. Ango edo ge mina tara edo tarigari tedo sitera, “Paul wasiride isira ainde awa kaena un inainyae ko indari inainyae isimango embo awa daro betari, ainda amboda indari indara.” Edo awamane God da yai benunu sitera, awamaneda tarigari awa sima ae dumbae aro gido God mi awamaneda yai begá piarate.
12 Marto, marauman Jew sabuw afa hina hita’imon hiyakitifuw naatu omatanen hiwa’an harew o bay men hinaa hinatom hinama’am Paul hinarab namorobabo.
13 Embobo kotembari eiwa budo dada edo sirigesitera, awamaneda ajigari awa visido 40 daginegari.
13 Sabuw iyab Paul asabunin isan hiyayakitifuw nah etei i 40 na’atube tafanamaim auman.
14 Edo embobo eiwamanemi pirisi babain ae orobeda kopuru mamai deda yai gundo sitera, “Nakare tarigari okain bé God da jisida tetera, nakare indari da ji inainyae isimango Paul daro betari, ainda amboda indari indara.
14 Imaibo hin firis ukwarih naatu regaregah ai’in biyah hitit hio, “Aki etei omatanen fokarin a’obaifaro bay boro men anaa anama nan Paul ana’asabun imaibo boro bay anaa.
15 Awatedo, imomane ae Sanhedrin demi itoroda badarida yai maundo tedogari piewo, embo awa audo Paul itomane yai kundo wotedo gumbare. Ango ari udumbedo ge pitawami engo tawa, imomane Paul da katarida tedogari nenei piain jipapa ewa. Edo embo awa gumbari gain awa sima eite itewa, ango tawa. Ata embo awa gupeiari itomane yai aikae gumbae gisida, nanekaremi matu siya edo daro betaina.”
15 Isan imih boun aki akokok kwa naatu Kaniser bairi tur kwaniyafar Rome Baiyowayan isan Paul nab kwa isa nare nan. Kwanifuw taiyuwin biyanamaim nuwet gewas kwanarouw kwanao nare nan. Baise aki boro efamaim anawa’ir anama’am nanan ana’asabun.”
16 Ango tetero, ata Paul da metoromi awamaneda dari betari ge ingido maundo itoro emboboda oroda torido Paul de ge awa tesiri gosisina.
16 Baise Paul rubin babin natun hiyayanuw nowar basit na barik bar tit run Paul ana tur eowen.
17 Edo Paul mi itoroda gisijijiegarida embo da (1) dao tesiri gumbiri sisina, “Imo maisinga eiwa kundo maundo itoroda badarida yai eyo. Ainda doda ge isira awa embo ainde tare.”
17 Naatu Paul sorodiy orot ta isan eaf na iu, “Iti monokai kwabai kwan baiyowayan ukwarin biyan, i tur ta boro ana tur na’owen.”
18 Awatedo, embo ami maisinga awa budo itoroda badarida yai kundo gundo sisina, “Paul awa bundarida ami na dao tedo maisinga eiwa ito yai kundo gumanate tedogiri, kundo gumena. Maisinga ainda doda ge isira awa imonde taina.”
18 Baiyowayah hai orot gagamin monokai bai in baiyowayan ukwarin biyan tit eo, “Dibur orot Paul eaf arun orot iti abai o isa anan anayabin i boro tur ta nao inanowar.”
19 Edo itoroda badarimi maisingada ipada jido kundo iunte aedade akuta demonda petedo ainde ge tedogosisina, “Imo ge ro awa namonde tari jipapa esi?”
19 Baiyow hai ukwarin orot uman bai nawiy nabin akisihimo hin naatu ibatiy, “O abisa kukokok boro inao ananowar?”
20 Ango tesiri maisinga ami sisina, “Judah embomaimi ge engo tedo awara etera. Awamanemi imo tedogara, inemi Paul awa audo kundo awamane Sanhedrin da yai wotedo kundo gumbatate. Edo awamanemi imo udumbari ge taro gata, awamanemi Paul da katarida tedogari nenei piain jipapa era, ango tetera.
20 Orot iya’afut eo, “Jew orot gagagamih etei hibasit maras boro o hinifefeyani Paul inab inare Kaniser hai kou’ayomaim ana yare hinanuwetamih, baise nati i hai baifuwen.
21 Atako, embo ajigari 40 daginegari ami Paul dain sima ara. Awatedo, imo awamaneda ge ambo ambo eote. Awamanemi tarigari okain bé God da jisida tetera awa: indari inainyae ko un inainyae isimango embo awa daro betari, ainda amboda indari indara. Edo boroko embo awa dain matu siya etera. Edo awamanemi ito awara ari, inemi embo awa Sanhedrin da yai wotedo kundo gumbata awa, tepo sima era.”
21 Imih hai tur men inanowar, anayabin orot etei 40 tafanamaim auman boro efamaim hinawa’ir hinama hinakaif. Iti oro’orot i omatanen fokarin hio baifaro bay harew hairi boro men hinaa, hinama’am Paul hina’asabunibo bay hinaa harew hinatom. Etei i sinafumih hiyabuna sawar o anot abisa inao’o i hima tekakaif.”
22 Ango edo itoroda badarimi maisinga awa dosiri maunsisina. Edo ge okain ainde sisina, “Embo neinde tato giwóre, inemi namonde ge eiwa teteto gena awa.”
22 Baiyowayan ukwarin eo, “Men yait ta ana tur ina’owen abisa io anonowar.” Naatu orot iyafar tit in.
23 Edo itoroda badarimi ainda itoroda gisijiari tote (2) awamane dao tesiri gumbero sisina, “Itoro embobo berari 200 siya ewo, edo itoro embo berari 70 nei wo hosi de tumbara siya ewo, edo daedo itoro embo berari 200 nei giamide siya ewo. Awamane berari, iji 9:00 muyae boroko emi, yai eiwa dodo Seseria nasida mambore.
23 Baiyowayah hai orot gagamih rou’ab eafih hina iuwih eo, “Baiyowayah 200 kwanabow, horse ana orot etei 70, naatu 200 ahay bowayah, kwanabobuna boun gugumin nine korok iti tafaram kwanihamiy kwanan Caesarea kwanatit.
24 Edo imomane Paul da wo hosi nenei ainda tamonda anumbarate daedo siya ewo, edo embo awa sima davebé edo dedegesite kundo maundo Gisijiari Felix da yai piave.”
24 Horse ta Paul kwanitin afe’en namare naatu kwanatafafar gewas kwanab kwanan Gawan Felix biyan kwanatit kwanitubar.”
25 Edo itoroda badari mi ove engo awa gisijiarida yai gagurisina:
25 Imaibo baiyowayah hai ukwarin mare fef kirum eo.
26 Gisijiari Dave bé Dave Felix:
26 “Ayu Claudius Lysias, O Felix gawan orot gewas
27 Embo eiwa Judah embomaimi ondedo tanjido dain ero, nane imo awa Rome embo gido gido, na ae nato itoro embobo demi embo awa toregatara.
27 Iti orot i Jew sabuw hibai kafa’imo
28 Edo iji nonde na Judah embomainda bekumba ge embo ainde tedo eutara ainda moka gain jipapa eite awamaneda Sanhedrin da dombuda embo eiwa kundo gupana.
28 Ayu akok i ataso’ob yabin
29 Edo nanemi tapana awa, awamaneda aodari ainda ge baitara. Edo awamaneda kotembari awa evekara, awarata, awamaneda aodarida petedo embo eiwa bekumba eutara. Awatedo, awamaneda bekumba ari ami imo betarida o bundari oroda piari tao ae.
29 Anunuwet men abisa kakafin iwa’an
30 Edo iji ainde, na ge eiwa ingitana, Judah embomaimi embo eiwa daro betarate. Awatedo, na embo eiwa burigibé kundo ito yai pieteno gupara. Edo na daedo embo eiwa bekumba ari embobode ge okain teteno gotara, embo emi beyae ro eutari awa ito yai torote. Imo dave edo isiyo.
30 Naatu
31 Edo itoroda gisijiari tote (2)mi awamaneda embobode ge okain tetero esitera, Paul budo muyae dá ami nasi Entepaterisi ainda maunsitera.
31 Baiyowayah hai bowabow hibitih na’atube hisinaf, Paul hibai gugumin wanawanan hinawiy hin kakafih hai wawa’ir ana sou Antipatris imaim hitubar.
32 Edo deguta neinde itoro embobo taimi maunsitera ami dodo overegedo awamaneda itoro emboboda oroda Jerusalem ainda tekago pepeta edo guputera. Edo itoro embobo wo hoside Paul de daedo matawa maunsitera.
32 Naatu marto baiyowayah ahiwat himatabir maiye hina yarir bar hitit, baise horse hai orot i Paul hinawiy bairi hin.
33 Edo awamanemi nasi Seseria maundo ove awa gisijiaride pipisitera. Edo Paul daedo gisijiarida ipada pipisitera.
33 Hinawiy hina Caesarea hitit fef gawan hitin naatu Paul auman hibai hirun umanamaim hiyai.
34 Edo iji ainde gisijiari ove awa ajigedo gido Paul awa yai ro embori awa tedogosisina. Edo ami mina sisina, “Na awa Silisia embo.”
34 Gawan fef iyab naatu Paul ibatiy ana tafaram menane na, naatu Paul ana tafaram Silisia’ane rouw eo nonowar ana maramaim
35 ine sisina, “Iji nonde embo imo bekumba era awa gumbaro gido ge ito awa ingana.” Ango edo ge okain ainda itoro embobode tedo, Paul awa kundo maundo Herod da Paraetorium ainda sima dave orote sisina.
35 eo, “Ayu boro a kamabiy sabuw hinanabo inao anowar.” Imaibo iuwih hibai hin gawan ana bar gagaminamaim dibur bar hiyari’y.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.