Mateus 25

Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 A Jisas ke velera nigna na komi vaovarongo, “Kori vido inau kuda ghoi tabiru mai, na hughuta i popo keda vaghagna salaghe na vaivine mathangani kena hatia nidia na juta mena vano kori vathegna sina vaivine ke pitua na mane keda taulaghi itagna.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 E salaghe na vaivine irangeni, e lima kena boi thaothadogha me lima kena thaothadogha.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 E lima na vaivine kena boi thaothadogha kena hatia nidia na juta, kari ena boi hatia na botolo oela duadia.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Kari e lima na vaivine kena thaothadogha kena hatia nidia na juta ma na botolo oela.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Na mane keda taulaghi ke boi saisami mai, ma na koi vaivine kena pitu mena paghana mena nere sania.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Kori hotaghi bongi iira kena rongovia na komi tinoni kena haghore heta, ‘Na mane keda taulaghi ke gharani mai ghohi! Oti mai eigna kotida reghia!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 “E salaghe na vaivine irangeni kena rarai hadi gougovu mena kalitira nidia na juta.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Me lima na vaivine kena boi oha duadia na botolo oela kena veleragna e lima na vaivine kena hatia na botolo oel, ‘Oti heghami mai na oela eigna nimami na juta ke haga thehe ghohi.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Me lima na vaivine kena thaothadogha kena haghore tughura, ‘Teo. Nimami na oela e boi nabada ighita gougovu. Oti vano tagna ahai ke salemua na oela moti volia nimiu ghehemiu.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Kori vido kena vano bali volia na oela, na mane keda taulaghi kena pitua ke jufu mai. E lima na vaivine kena kaikaliti ghohi kena haghe vano duagna kori vathe bali eia na vangahaidugna na sonihaidu. Leghugna kena haghe ikora, imarea kena bilakia na hagetha.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Leghugna iangeni, e lima na vaivine kena hiroa na oela kena ghoi tabiru mai. Mena sokara kosi mena jathea, ‘Mane puhi, o hangavia na hagetha vanighami!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ma na mane keda taulaghi ke velera, ‘Na hava ku veleghamu ikeagaieni e tutuni. Inau ku boi adoghamu!’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Gi a Jisas ke velea, “Oti reireghi toke ghamu moti mono kaikaliti hahali eigna ighamu oti boi adoa ingiha inau kuda ghoi tabiru mai.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 A Jisas ke ghoi velera nigna na komi vaovarongo, “Kori vido inau kuda ghoi tabiru mai, na hughuta nigna a God i popo keda vaghagna sina mane puhi ke au sania na melehagna me taveti vano tagna sina meleha tavogha. Gi e taveti au, imanea ke kilora mai nigna na komi mane agutu me hera nigna na rongo eigna kedana reireghi vania.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Imanea ke hera na rongo leghuagna nidia na thaothadogha. Imanea ke hea sina mane e lima na togha, sina mane e rua na togha, me sina mane sikei na togha. Govu, gi imanea ke au sanira.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 “Na mane agutu ke hatia e lima na togha ke vano me agutu tagna na rongo iangeni me hatia lima mua na togha.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Na mane agutu ke hatia e rua na togha ke eia vaghagna iangeni me hatia e rua mua na togha.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ma na mane agutu ke hatia sikei na togha ke vano me ghelia na lodu me gilua na rongo ke hea na vunaghigna.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Sethe na dani ke haliu atu, gi na mane puhi ke ghoi tabiru mai me kilora mai nigna na komi mane agutu eigna keda adoa na hava kena eia kori nigna na rongo.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Na mane agutu ke hatia e lima na togha ke hati maia nigna na rongo me veleagna na vunaghigna, ‘Vunaghi, ighoe ko heu e lima na togha. O reghia! Inau ku hatia e lima mua na togha!’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Na vunaghigna ke ania, ‘Toke puala! Ighoe na mane agutu ke toke ko ei tokea tagna na hava ku hegho. Na vunegna na puhimu ke toke kori reireghiagna na komi fata ke iso, ikeagaieni inau ku lubatia vanigho gi koda reireghia na komi fata ke nagho. O mai mo mono totogo duagu.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Ma na na mane agutu ke hatia e rua na togha ke mai me velea, ‘Vunaghi, ighoe ko heu e rua na togha. O reghia! Inau ku hatia e rua mua na togha!’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Na vunaghigna ke ania, ‘Toke puala! Ighoe na mane agutu ke toke ko ei tokea tagna na hava ku hegho. Na vunegna na puhimu ke toke kori reireghiagna na komi fata ke iso, ikeagaieni inau ku lubatia vanigho gi koda reireghia na komi fata ke nagho. O mai mo mono totogo duagu.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Gi na mane agutu ke hatia sikei na togha ke mai me velea, ‘Vunaghi, inau ku adoa ighoe sina mane e vahotha puala na vatotogoghogna. Toke ighoe ko boi agutu kori nimua na komi gnatha, inau ku adoa ighoe koda hatia na rongo ke mai tagna na vanga nimua na komi mane agutu kena joua.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Inau ku mataghu mu vano mu gilua nimua na rongo kori thepa. O reghia! Iaani nimua na rongo.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Na vunaghigna ke haghore heta vania, ‘Nighe! Ighoe na mane agutu ko toali mo dika! Ighoe ko adoa ghohi inau ku hatia na rongo ke mai tagna na vanga nigua na komi mane agutu kena joua.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Ehava gi o boi boa haghea na rongo kori vathe bali bobo rongo eigna keda vusu mu ghieghilei tabiru mai mu hatia?’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “Gi na vunaghigna ke velera nigna na komi mane agutu, ‘Oti hati aua na rongo iangeni itagna, moti hea imanea ke tonogna e salaghe na togha.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Ahai ke ei tokea tagna na hava ku hea, inau kuda hea sethe mua na komi fata. Kari ahai ke boi ei tokea tagna na hava ku hea, toke ke boi sethe nigna na komi fata, inau kuda hati aua itagna.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Oti thotia moti taria na naegna ma na limagna moti soni aua kori meleha ke puni. Na komi tinoni kedana dikahehe me tangi me gigiri kei ingengeni.’”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 A Jisas ke ghoi velera, “Kori vido inau, na Dathei Tinoni, kuda ghoi tabiru mai duai silada ma na nigua na komi enjel, inau kuda nohe kori nigua na sapei vunaghi.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Na komi enjel kedana hathatanora mai itagua na komi tinoni gougovu kori maramagna. Inau kuda thevuruara vaghagna na mane ke reireghia na sip ke thevuruara na komi sip ma na komi got.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Inau kuda hathatanora mai na komi tinoni kena jino kori madothogu ma na komi tinoni kena boi jino kori toigu.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Gi, inau na king kuda velera na komi tinoni kori madothogu, ‘Ighamu ke vatokeghamu a Tamagu, oti haghe mai kori hughuta nigna a God moti hatia na komi fata ke toke imanea ke kaikalitia vanighamu ghohi kori turughugna na maramagna.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Eigna kori vido ku mono rofo, ighamu koti heu ghagua. Kori vido ku langasa, ighamu koti vakouu. Kori vido koti boi adou, ighamu koti kalitiu kori vathemiu.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Kori vido ke teo sa nigua na pohe, ighamu koti vapipisiu. Kori vido ku vahaghi, ighamu koti reireghiu. Kori vido ku mono kori vathe tatari, ighamu koti mai sighou.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Ma na komi tinoni kena jino kedana huatiu, ‘Lod, ingiha kiti reghigho ko mono rofo miti hegho ghamua? Ingiha ko langasa miti vakougho?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ingiha kiti boi adogho, miti kalitigho kori vathemami? Ingiha ke teo sa nimua na pohe miti vapipisigho?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ingiha ko vahaghi ba o mono kori vathe tatari miti mai sighogho?
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Gi inau na king kuda velera, ‘Na hava ku veleghamu e tutuni. Kori vido koti hathera sa tinoni ke leghuu inau ke boi nagho kori maramagna iaani, ighamu koti hatheu inau.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Leghugna iangeni, inau na king kuda velera na komi tinoni kena mono kori toigu, ‘Ighamu a God keda vaparaghamu, oti rughu au itagua. Moti vano mono kori joto ke ghatha thovohaliu a God ke kalitia ghohi vanira a Satan ma na nigna na komi enjel.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Eigna kori vido ku mono rofo, ighamu koti boi heu ghagua. Kori vido ku langasa, ighamu koti boi vakouu.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Kori vido ke teo sa vido bali monogu, ighamu koti boi kalitiu kori vathemiu. Kori vido ke teo sa nigua na pohe, ighamu koti boi vapipisiu. Kori vido ku vahaghi mu mono kori vathe tatari, ighamu koti boi mai sighou.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Imarea kedana huatiu, ‘Lod, ingiha kiti reghigho ko mono rofo, ba ko langasa, ba e teo sa vido bali monogu, ba teo sa nimua na pohe, ba ko vahaghi, ba ko mono kori vathe tatari, miti boi hathegho?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Inau kuda haghore tughura, ‘Na hava ku veleghamu e tutuni. Kori vido koti boi hathera sa tinoni ke leghuu inau ke boi nagho kori maramagna iaani, ighamu koti boi hatheu inau.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Na komi tinoni iraani kena boi jino, a God keda vaparara thovohaliu. Keana na komi tinoni jino kedana hatia na havi ke teo na govugna.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.