Mateus 25

Na Rorongo Ke Toke Eigna a Jisas Krais (BGT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 A Jisas ke velera nigna na komi vaovarongo, “Kori vido inau kuda ghoi tabiru mai, na hughuta i popo keda vaghagna salaghe na vaivine mathangani kena hatia nidia na juta mena vano kori vathegna sina vaivine ke pitua na mane keda taulaghi itagna.
1 “Então o reino dos céus será como as dez virgens que pegaram suas lamparinas e saíram para encontrar-se com o noivo.
2 E salaghe na vaivine irangeni, e lima kena boi thaothadogha me lima kena thaothadogha.
2 Cinco delas eram insensatas, e cinco, prudentes.
3 E lima na vaivine kena boi thaothadogha kena hatia nidia na juta, kari ena boi hatia na botolo oela duadia.
3 As cinco insensatas não levaram óleo suficiente para as lamparinas,
4 Kari e lima na vaivine kena thaothadogha kena hatia nidia na juta ma na botolo oela.
4 mas as outras cinco tiveram o bom senso de levar óleo de reserva.
5 Na mane keda taulaghi ke boi saisami mai, ma na koi vaivine kena pitu mena paghana mena nere sania.
5 Como o noivo demorou a chegar, todas ficaram sonolentas e adormeceram.
6 Kori hotaghi bongi iira kena rongovia na komi tinoni kena haghore heta, ‘Na mane keda taulaghi ke gharani mai ghohi! Oti mai eigna kotida reghia!’
6 “À meia-noite, foram acordadas pelo grito: ‘Vejam, o noivo está chegando! Saiam para recebê-lo!’.
7 “E salaghe na vaivine irangeni kena rarai hadi gougovu mena kalitira nidia na juta.
7 “Todas as virgens se levantaram e prepararam suas lamparinas.
8 Me lima na vaivine kena boi oha duadia na botolo oela kena veleragna e lima na vaivine kena hatia na botolo oel, ‘Oti heghami mai na oela eigna nimami na juta ke haga thehe ghohi.’
8 Então as cinco insensatas pediram às outras: ‘Por favor, deem-nos um pouco de óleo, pois nossas lamparinas estão se apagando’.
9 Me lima na vaivine kena thaothadogha kena haghore tughura, ‘Teo. Nimami na oela e boi nabada ighita gougovu. Oti vano tagna ahai ke salemua na oela moti volia nimiu ghehemiu.’
9 “As outras, porém, responderam: ‘Não temos o suficiente para todas. Vão e comprem óleo para vocês’.
10 “Kori vido kena vano bali volia na oela, na mane keda taulaghi kena pitua ke jufu mai. E lima na vaivine kena kaikaliti ghohi kena haghe vano duagna kori vathe bali eia na vangahaidugna na sonihaidu. Leghugna kena haghe ikora, imarea kena bilakia na hagetha.
10 “Quando estavam fora comprando óleo, o noivo chegou. Então as cinco que estavam preparadas entraram com ele no banquete de casamento, e a porta foi trancada.
11 Leghugna iangeni, e lima na vaivine kena hiroa na oela kena ghoi tabiru mai. Mena sokara kosi mena jathea, ‘Mane puhi, o hangavia na hagetha vanighami!’
11 Mais tarde, quando as outras cinco voltaram, ficaram do lado de fora, chamando: ‘Senhor! Senhor! Abra-nos a porta!’.
12 Ma na mane keda taulaghi ke velera, ‘Na hava ku veleghamu ikeagaieni e tutuni. Inau ku boi adoghamu!’”
12 “Mas ele respondeu: ‘A verdade é que não as conheço’.
13 Gi a Jisas ke velea, “Oti reireghi toke ghamu moti mono kaikaliti hahali eigna ighamu oti boi adoa ingiha inau kuda ghoi tabiru mai.”
13 “Portanto, vigiem, pois não sabem o dia nem a hora da volta.”
14 A Jisas ke ghoi velera nigna na komi vaovarongo, “Kori vido inau kuda ghoi tabiru mai, na hughuta nigna a God i popo keda vaghagna sina mane puhi ke au sania na melehagna me taveti vano tagna sina meleha tavogha. Gi e taveti au, imanea ke kilora mai nigna na komi mane agutu me hera nigna na rongo eigna kedana reireghi vania.
14 “O reino dos céus também pode ser ilustrado com a história de um homem que estava para fazer uma longa viagem. Ele reuniu seus servos e lhes confiou seu dinheiro,
15 Imanea ke hera na rongo leghuagna nidia na thaothadogha. Imanea ke hea sina mane e lima na togha, sina mane e rua na togha, me sina mane sikei na togha. Govu, gi imanea ke au sanira.
15 dividindo-o de forma proporcional à capacidade deles: ao primeiro entregou cinco talentos; ao segundo, dois talentos; e ao último, um talento. Então foi viajar.
16 “Na mane agutu ke hatia e lima na togha ke vano me agutu tagna na rongo iangeni me hatia lima mua na togha.
16 “O servo que recebeu cinco talentos começou a investir o dinheiro e ganhou outros cinco.
17 Na mane agutu ke hatia e rua na togha ke eia vaghagna iangeni me hatia e rua mua na togha.
17 O servo que recebeu dois talentos também se pôs a trabalhar e ganhou outros dois.
18 Ma na mane agutu ke hatia sikei na togha ke vano me ghelia na lodu me gilua na rongo ke hea na vunaghigna.
18 Mas o servo que recebeu um talento cavou um buraco no chão e ali escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Sethe na dani ke haliu atu, gi na mane puhi ke ghoi tabiru mai me kilora mai nigna na komi mane agutu eigna keda adoa na hava kena eia kori nigna na rongo.
19 “Depois de muito tempo, o senhor voltou de viagem e os chamou para prestarem contas de como haviam usado o dinheiro.
20 Na mane agutu ke hatia e lima na togha ke hati maia nigna na rongo me veleagna na vunaghigna, ‘Vunaghi, ighoe ko heu e lima na togha. O reghia! Inau ku hatia e lima mua na togha!’
20 O servo ao qual ele havia confiado cinco talentos se apresentou com mais cinco: ‘O senhor me deu cinco talentos para investir, e eu ganhei mais cinco’.
21 “Na vunaghigna ke ania, ‘Toke puala! Ighoe na mane agutu ke toke ko ei tokea tagna na hava ku hegho. Na vunegna na puhimu ke toke kori reireghiagna na komi fata ke iso, ikeagaieni inau ku lubatia vanigho gi koda reireghia na komi fata ke nagho. O mai mo mono totogo duagu.’
21 “O senhor disse: ‘Muito bem, meu servo bom e fiel. Você foi fiel na administração dessa quantia pequena, e agora lhe darei muitas outras responsabilidades. Venha celebrar comigo’.
22 “Ma na na mane agutu ke hatia e rua na togha ke mai me velea, ‘Vunaghi, ighoe ko heu e rua na togha. O reghia! Inau ku hatia e rua mua na togha!’
22 “O servo que havia recebido dois talentos se apresentou e disse: ‘O senhor me deu dois talentos para investir, e eu ganhei mais dois’.
23 “Na vunaghigna ke ania, ‘Toke puala! Ighoe na mane agutu ke toke ko ei tokea tagna na hava ku hegho. Na vunegna na puhimu ke toke kori reireghiagna na komi fata ke iso, ikeagaieni inau ku lubatia vanigho gi koda reireghia na komi fata ke nagho. O mai mo mono totogo duagu.’
23 “O senhor disse: ‘Muito bem, meu servo bom e fiel. Você foi fiel na administração dessa quantia pequena, e agora lhe darei muitas outras responsabilidades. Venha celebrar comigo’.
24 “Gi na mane agutu ke hatia sikei na togha ke mai me velea, ‘Vunaghi, inau ku adoa ighoe sina mane e vahotha puala na vatotogoghogna. Toke ighoe ko boi agutu kori nimua na komi gnatha, inau ku adoa ighoe koda hatia na rongo ke mai tagna na vanga nimua na komi mane agutu kena joua.
24 “Por último, o servo que havia recebido um talento veio e disse: ‘Eu sabia que o senhor é homem severo, que colhe onde não plantou e ajunta onde não semeou.
25 Inau ku mataghu mu vano mu gilua nimua na rongo kori thepa. O reghia! Iaani nimua na rongo.’
25 Tive medo de perder seu dinheiro, por isso o escondi na terra. Aqui está ele’.
26 “Na vunaghigna ke haghore heta vania, ‘Nighe! Ighoe na mane agutu ko toali mo dika! Ighoe ko adoa ghohi inau ku hatia na rongo ke mai tagna na vanga nigua na komi mane agutu kena joua.
26 “O senhor, porém, respondeu: ‘Servo mau e preguiçoso! Se você sabia que eu colho onde não plantei e ajunto onde não semeei,
27 Ehava gi o boi boa haghea na rongo kori vathe bali bobo rongo eigna keda vusu mu ghieghilei tabiru mai mu hatia?’
27 por que não depositou meu dinheiro? Pelo menos eu teria recebido os juros.
28 “Gi na vunaghigna ke velera nigna na komi mane agutu, ‘Oti hati aua na rongo iangeni itagna, moti hea imanea ke tonogna e salaghe na togha.
28 “Em seguida, ordenou: ‘Tirem o dinheiro deste servo e deem ao que tem os dez talentos.
29 Ahai ke ei tokea tagna na hava ku hea, inau kuda hea sethe mua na komi fata. Kari ahai ke boi ei tokea tagna na hava ku hea, toke ke boi sethe nigna na komi fata, inau kuda hati aua itagna.
29 Pois ao que tem, mais lhe será dado, e terá em grande quantia; mas do que nada tem, mesmo o que não tem lhe será tomado.
30 Oti thotia moti taria na naegna ma na limagna moti soni aua kori meleha ke puni. Na komi tinoni kedana dikahehe me tangi me gigiri kei ingengeni.’”
30 Agora lancem este servo inútil para fora, na escuridão, onde haverá choro e ranger de dentes’.”
31 A Jisas ke ghoi velera, “Kori vido inau, na Dathei Tinoni, kuda ghoi tabiru mai duai silada ma na nigua na komi enjel, inau kuda nohe kori nigua na sapei vunaghi.
31 “Quando o Filho do Homem vier em sua glória, acompanhado de todos os anjos, ele se sentará em seu trono glorioso.
32 Na komi enjel kedana hathatanora mai itagua na komi tinoni gougovu kori maramagna. Inau kuda thevuruara vaghagna na mane ke reireghia na sip ke thevuruara na komi sip ma na komi got.
32 Todas as nações serão reunidas em sua presença, e ele separará as pessoas como um pastor separa as ovelhas dos bodes.
33 Inau kuda hathatanora mai na komi tinoni kena jino kori madothogu ma na komi tinoni kena boi jino kori toigu.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os bodes à sua esquerda.
34 “Gi, inau na king kuda velera na komi tinoni kori madothogu, ‘Ighamu ke vatokeghamu a Tamagu, oti haghe mai kori hughuta nigna a God moti hatia na komi fata ke toke imanea ke kaikalitia vanighamu ghohi kori turughugna na maramagna.
34 “Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: ‘Venham, vocês que são abençoados por meu Pai. Recebam como herança o reino que ele lhes preparou desde a criação do mundo.
35 Eigna kori vido ku mono rofo, ighamu koti heu ghagua. Kori vido ku langasa, ighamu koti vakouu. Kori vido koti boi adou, ighamu koti kalitiu kori vathemiu.
35 Pois tive fome e vocês me deram de comer. Tive sede e me deram de beber. Era estrangeiro e me convidaram para a sua casa.
36 Kori vido ke teo sa nigua na pohe, ighamu koti vapipisiu. Kori vido ku vahaghi, ighamu koti reireghiu. Kori vido ku mono kori vathe tatari, ighamu koti mai sighou.’
36 Estava nu e me vestiram. Estava doente e cuidaram de mim. Estava na prisão e me visitaram’.
37 “Ma na komi tinoni kena jino kedana huatiu, ‘Lod, ingiha kiti reghigho ko mono rofo miti hegho ghamua? Ingiha ko langasa miti vakougho?
37 “Então os justos responderão: ‘Senhor, quando foi que o vimos faminto e lhe demos de comer? Ou sedento e lhe demos de beber?
38 Ingiha kiti boi adogho, miti kalitigho kori vathemami? Ingiha ke teo sa nimua na pohe miti vapipisigho?
38 Ou como estrangeiro e o convidamos para a nossa casa? Ou nu e o vestimos?
39 Ingiha ko vahaghi ba o mono kori vathe tatari miti mai sighogho?
39 Quando foi que o vimos doente ou na prisão e o visitamos?’.
40 “Gi inau na king kuda velera, ‘Na hava ku veleghamu e tutuni. Kori vido koti hathera sa tinoni ke leghuu inau ke boi nagho kori maramagna iaani, ighamu koti hatheu inau.’
40 “E o Rei dirá: ‘Eu lhes digo a verdade: quando fizeram isso ao menor destes meus irmãos, foi a mim que o fizeram’.
41 “Leghugna iangeni, inau na king kuda velera na komi tinoni kena mono kori toigu, ‘Ighamu a God keda vaparaghamu, oti rughu au itagua. Moti vano mono kori joto ke ghatha thovohaliu a God ke kalitia ghohi vanira a Satan ma na nigna na komi enjel.
41 “Em seguida, o Rei se voltará para os que estiverem à sua esquerda e dirá: ‘Fora daqui, malditos, para o fogo eterno preparado para o diabo e seus anjos.
42 Eigna kori vido ku mono rofo, ighamu koti boi heu ghagua. Kori vido ku langasa, ighamu koti boi vakouu.
42 Pois tive fome, e vocês não me deram de comer. Tive sede, e não me deram de beber.
43 Kori vido ke teo sa vido bali monogu, ighamu koti boi kalitiu kori vathemiu. Kori vido ke teo sa nigua na pohe, ighamu koti boi vapipisiu. Kori vido ku vahaghi mu mono kori vathe tatari, ighamu koti boi mai sighou.’
43 Era estrangeiro, e não me convidaram para a sua casa. Estava nu, e não me vestiram. Estava doente e na prisão, e não me visitaram’.
44 “Imarea kedana huatiu, ‘Lod, ingiha kiti reghigho ko mono rofo, ba ko langasa, ba e teo sa vido bali monogu, ba teo sa nimua na pohe, ba ko vahaghi, ba ko mono kori vathe tatari, miti boi hathegho?’
44 “Então eles dirão: ‘Senhor, quando o vimos faminto, sedento, como estrangeiro, nu, doente ou na prisão, e não o ajudamos?’.
45 “Inau kuda haghore tughura, ‘Na hava ku veleghamu e tutuni. Kori vido koti boi hathera sa tinoni ke leghuu inau ke boi nagho kori maramagna iaani, ighamu koti boi hatheu inau.’
45 “Ele responderá: ‘Eu lhes digo a verdade: quando se recusaram a ajudar o menor destes meus irmãos e irmãs, foi a mim que se recusaram a ajudar’.
46 “Na komi tinoni iraani kena boi jino, a God keda vaparara thovohaliu. Keana na komi tinoni jino kedana hatia na havi ke teo na govugna.”
46 “E estes irão para o castigo eterno, mas os justos irão para a vida eterna”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.