Mateus 27

Ndose Kɔdɔ Laka, Buku ꞌba Tisaki ni Tɔdɔ to Lömu Laꞌja ꞌBa Yësu Kurïsïtö Ŋere Ze (BEX) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Mɔlo mï dɔŋbɔ mo nima na löbu ꞌba bɔ akumu ni ti löbu ꞌba bilaka ni kususu kpënnï ŋgï rɔ Yësu ꞌdɔ kupö yaga.
1 De manhã cedo, todos os chefes dos sacerdotes e líderes religiosos do povo tomaram a decisão de condenar Jesus à morte.
2 Kina lïjë kudödu bo ŋgï koto kari zi Pilato turu bɔ dɔliŋɔ ꞌbënnï.
2 E, amarrando-o, levaram-no e o entregaram a Pilatos, o governador.
3 Kina ɔdɔ Yuda bɔ susu tönë kuwö ꞌdeni kodɔ kpa Yësu ꞌdeni tupö mo tara tine, bo otɔ dɔ bo ŋgï di mï lende kënyë abo nima. Kina bo kari ŋgï ti gïrïsï ꞌbutë mota tönë kileki zi löbu ꞌba bɔ akumu ni ti löbu ꞌba bilaka ni.
3 Quando Judas, que o havia traído, viu que Jesus fora condenado, foi tomado de remorso e devolveu aos chefes dos sacerdotes e aos líderes religiosos as trinta moedas de prata.
4 Bo iya te, “Moꞌdɔ lende kënyë ꞌdeni sowa ti tususu bɔ kinza kirasi ɔtɔ nime ꞌdɔ kupö yaga.”
4 E disse: "Pequei, pois traí sangue inocente". E eles retrucaram: "Que nos importa? A responsabilidade é sua".
5 Kina Yuda kulï gïrïsï nima ŋgï bërï mï rö löbu ꞌba Bɔkoꞌba yayi. Kina bo kɔdɔ ŋgï kari kosi mugu bo yaga.
5 Então Judas jogou o dinheiro dentro do templo, saindo, foi e enforcou-se.
6 Löbu ꞌba bɔ akumu ni utöꞌdu gïrïsï nima, tine lïjë iya te, “Gïrïsï nime ꞌdeni rɔ gïrïsï ꞌba roma. Inza kpe rɔ ma laka mï kɔri ꞌba köꞌdu kiꞌdi ze ꞌdɔ tiꞌdi mo mï yamo ꞌba rö löbu ꞌba Bɔkoꞌba.”
6 Os chefes dos sacerdotes ajuntaram as moedas e disseram: "É contra a lei colocar este dinheiro no tesouro, visto que é preço de sangue".
7 Kina ɔdɔ lïjë kote lende mo ꞌdeni kɔrɔ dɔmo tine, lïjë ari kugö nyaka kënyë ꞌba bɔ laꞌba mɔtɔ ŋgï timo, ꞌdɔ këdï rɔ bi ꞌba tusu bɔ löwö teyi.
7 Então decidiram usar aquele dinheiro para comprar o campo do Oleiro, para cemitério de estrangeiros.
8 Gɔ köꞌdu mo na ꞌdɔ kïdëkï nyaka nima rɔ nyaka ꞌba roma nduwë ŋbö koꞌja kabate ne.
8 Por isso ele se chama campo de Sangue até o dia de hoje.
9 Kina me oꞌdɔ rönï ꞌdeni ꞌdɔ këdï kɔzɔ wa ma tönë Yeremaya bɔ kumë lende ꞌba Bɔkoꞌba kiya ne tara, ame kiya te, “Lïjë ogba gïrïsï siliŋbi ꞌbutë mota ko gɔ ndögö ame bilaka mo ga Yisarele ni kɔrɔ ꞌdeni dɔmo ꞌdɔ kugö bo timo ne.
9 Então se cumpriu o que fora dito pelo profeta Jeremias: "Tomaram as trinta moedas de prata, preço em que foi avaliado pelo povo de Israel,
10 Kina lïjë kiꞌdi kugö nyaka ꞌba bɔ laꞌba ŋgï timo kɔzɔ ame ŋgï Bɔkoꞌba kiꞌdi köꞌdu mo zö ne.”
10 e as usaram para comprar o campo do Oleiro, como o Senhor me ordenou".
11 Tine Yësu ɔrɔ ꞌdeni kɔmɔ Pilato turu bɔ dɔliŋɔ yayi. Kina bo kënyï kititi Yësu, iya te, “Nï na rɔ ŋere bɔ dɔliŋɔ ꞌba Yudayi?”
11 Jesus foi posto diante do governador, e este lhe perguntou: "Você é o rei dos judeus? " Respondeu-lhe Jesus: "Tu o dizes".
12 Kina ɔdɔ löbu ꞌba bɔ akumu ni ti löbu ꞌba bilaka ni kebe pele tususu bo tine bo ileki dɔmo dë.
12 Acusado pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes religiosos, ele nada respondeu.
13 Kina Pilato kiya te, “Uwö lende naga nime këdï kususu yi timo ne dë?”
13 Então Pilatos lhe perguntou: "Você não ouve a acusação que eles estão fazendo contra você? "
14 Tine Yësu ileki dɔ lende nima dë kɔtɔ te. Gɔ köꞌdu mo na lende mo kigayi Pilato ŋgï.
14 Mas Jesus não lhe respondeu nenhuma palavra, de modo que o governador ficou muito impressionado.
15 Römöyï mï kada ꞌba karama ꞌba Pasaka pili turu bɔ dɔliŋɔ nima öꞌbö nduwë tope bilaka kɔtɔ yaga di mï maboso rɔ bɔ ame bilaka kiteri ꞌdɔ koja ne.
15 Por ocasião da festa era costume do governador soltar um prisioneiro escolhido pela multidão.
16 Tine mï kada nima yayi bɔ maboso ma dɔ kïlëbï mɔtɔ kïdëkï möyï mo rɔ Yësu Baraba ëdï mï maboso yayi.
16 Eles tinham, naquela ocasião, um prisioneiro muito conhecido, chamado Barrabás.
17 Kina ɔdɔ tïndï kotɔtɔ rönnï ꞌdeni yayi Pilato ititi lïjë, iya te, “Bɔ ma yala na koꞌdɔkɔke ꞌdɔ moja ziye? Yësu Baraba, ala Yësu ame kïdëkï rɔ Kurïsïtö ne?”
17 Pilatos perguntou à multidão que ali se havia reunido: "Qual destes vocês querem que lhes solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo? "
18 Römöyï bo ikali rɔ ma laka löbu ꞌba Yudayi ni ombi mïnnï rɔ Yësu na ma lïjë kiꞌdi közïmo zi bo ne.
18 Porque sabia que o haviam entregado por inveja.
19 Kina kota Pilato këdï gba dɔ kïtï ꞌba burë yayi tine na ꞌja abo koja laja ŋgï zi bo, iya te, “Kinza koꞌdɔ a ma kɔtɔ mɔtɔ te dë zi bɔ kinza kirasi ɔtɔ nima, römöyï ti korɔndɔ ene nyï oŋbeŋbe ma sowa gɔ köꞌdu abo.”
19 Estando Pilatos sentado no tribunal, sua mulher lhe enviou esta mensagem: "Não se envolva com este inocente, porque hoje, em sonho, sofri muito por causa dele".
20 Tine löbu ꞌba bɔ akumu ni ti löbu ꞌba bilaka ni ocɔ ŋgï zi tïndï naga nima ꞌdɔ kititi Baraba na ꞌdɔ kope, tine ꞌdɔ kupö Yësu yaga.
20 Mas os chefes dos sacerdotes e os líderes religiosos convenceram a multidão a que pedisse Barrabás e mandasse executar a Jesus.
21 Pilato ënyï kititi tïndï naga nima ꞌböwu gbï, iya te, “Di mï löŋgö ya rïyö naga nime, bɔ ma yala na koꞌdɔkɔke ꞌdɔ mope ziye?”
21 Então perguntou o governador: "Qual dos dois vocês querem que eu lhes solte? " Responderam eles: "Barrabás! "
22 Pilato iya te, “Ne ꞌdɔ moꞌdɔ waꞌdi zi Yësu ame kïdëkï rɔ Kurïsïtö ne ya?”
22 Perguntou Pilatos: "Que farei então com Jesus, chamado Cristo? " Todos responderam: "Crucifica-o! "
23 Tine Pilato ileki kititi, iya te, “Ne lende kënyë waꞌdi na bo kirasi ya?”
23 "Por quê? Que crime ele cometeu? ", perguntou Pilatos. Mas eles gritavam ainda mais: "Crucifica-o! "
24 Kina ɔdɔ Pilato koŋgɔ lende nima ꞌdeni ŋgï dɔmo kinza tara tine, za ꞌdɔ koꞌde ayayi, kina bo kogba mini ŋgï kurögö közï bo timo di kɔmɔ tïndï naga nima. Bo iya te, “Közö rɔ ma kɔpɔ di mï roma bɔ nime. Omake eꞌbe rɔye timo.”
24 Quando Pilatos percebeu que não estava obtendo nenhum resultado, mas, pelo contrário, estava se iniciando um tumulto, mandou trazer água, lavou as mãos diante da multidão e disse: "Estou inocente do sangue deste homem; a responsabilidade é de vocês".
25 Tïndï naga nima pili ileki dɔmo, iya te, “Roma bo kɔrɔ ka ŋgï dɔze gbï dɔ kole ze ga.”
25 Todo o povo respondeu: "Que o sangue dele caia sobre nós e sobre nossos filhos! "
26 Kina Pilato kope Baraba ŋgï zïnnï. Tine bo iꞌdi komba Yësu ŋgï ti nyɔꞌbɔ, bo kiꞌdi zi bɔ kanya ꞌdɔ kari kutötï.
26 Então Pilatos soltou-lhes Barrabás, mandou açoitar Jesus e o entregou para ser crucificado.
27 Kina bɔ kanya naga nima koto Yësu ŋgï kari mï liŋɔ ꞌba turu bɔ dɔliŋɔ nima. Kina dɔtumu ꞌba bɔ kanya kotɔtɔ rönnï ŋgï pili kuru dɔ bo yayi.
27 Então, os soldados do governador levaram Jesus ao Pretório e reuniram toda a tropa ao seu redor.
28 Kina lïjë kolɔ bɔŋgɔ ꞌba rɔ bo ŋgï yaga lïjë kolɔ bɔŋgɔ kasi ꞌba ŋere rɔ bo.
28 Tiraram-lhe as vestes e puseram nele um manto vermelho;
29 Kina lïjë koꞌdɔ kono ŋgï kɔzɔ a ꞌba dɔ ŋere tara kutuꞌbö dɔ bo. Kina lïjë kiꞌdi kulöru közï bo ma dörï. Kina lïjë kolɔdɔ bërï kɔmɔ bo tögö bo rɔ laŋa, kiya te, “Mötö zïyï, bɔ dɔliŋɔ ꞌba Yudayi.”
29 fizeram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça. Puseram uma vara em sua mão direita e, ajoelhando-se diante dele, zombavam: "Salve, rei dos judeus! "
30 Lïjë otoꞌbi woro rɔ bo lïjë kogba kulöru nima komba dɔ bo timo.
30 Cuspiram nele e, tirando-lhe a vara, batiam-lhe com ela na cabeça.
31 Kina ɔdɔ lïjë kote tögö bo ꞌdeni rɔ laŋa tine, lïjë olɔ bɔŋgɔ tönë ŋgï yaga di rɔ bo na lïjë kileki kolɔ bɔŋgɔ ma mɔlo ꞌba bo tönë ŋgï rɔ bo. Kina lïjë kari ŋgï ti bo tutötï bo.
31 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto e vestiram-lhe suas próprias roupas. Então o levaram para crucificá-lo.
32 Di gɔ kɔri na dönnï kondɔsɔ ŋgï ti bɔ mɔtɔ di Kurënë möyï mo rɔ Simona. Kina bɔ kanya naga nima kutörï bo ŋgï tombi ŋgërï ꞌba tari tutötï Yësu dɔmo nima.
32 Ao saírem, encontraram um homem de Cirene, chamado Simão, e o forçaram a carregar a cruz.
33 Kina lïjë kömö ŋgï gɔ bi mɔtɔ ame kïdëkï rɔ Gɔlɔgɔta, ꞌjɔ ꞌba lende mo tëgë, “Kulöŋbö dɔ.”
33 Chegaram a um lugar chamado Gólgota, que quer dizer Lugar da Caveira,
34 Kina lïjë kiꞌdi layi mɔtɔ kudölö yïmo ti wɔwɔ ꞌba rɔ kïdïkï ŋgï kpa Yësu. Tine ɔdɔ bo kinene ꞌdeni tara bo uwë dë kpe.
34 e lhe deram para beber vinho misturado com fel; mas, depois de prová-lo, recusou-se a beber.
35 Kina lïjë kutötï bo ŋgï, lïjë koza bɔŋgɔ abo ga rɔ gɔ rönnï ti tuꞌdu mo ti bödö.
35 Depois de o crucificarem, dividiram as roupas dele, tirando sortes.
36 Kina lïjë koloma ŋgï yayi toda bo.
36 E, sentando-se, vigiavam-no ali.
37 Lïjë iꞌdi akugu ame rɔ susu ꞌba rɔ bo ne bi dɔ bo dɔ ŋgërï tɔrɔ yayi, ame kugu ꞌdeni, kiya te, “Yësu Ŋere Bɔ Dɔliŋɔ ꞌBa Yudayi.”
37 Por cima de sua cabeça colocaram por escrito a acusação feita contra ele: ESTE É JESUS, O REI DOS JUDEUS.
38 Ya mɔtɔ ga rïyö rɔ bɔ akolɔ utötï gbï ŋgila bo yayi. Mɔtɔ dɔ dörï bo kina mɔtɔ dɔ gali bo.
38 Dois ladrões foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Bilaka ame ga pili këdï kudö kebe gɔ kɔri nima ne ombamba dönnï zi bo kitiꞌja bo,
39 Os que passavam lançavam-lhe insultos, balançando a cabeça
40 iya te, “Nï bɔ kiteri titikɔ rö löbu ꞌba Bɔkoꞌba ꞌdɔ kubö kileki teyi mï töꞌdö dɔ mota nime, ɔdɔ këddï ŋgï rɔ kole ꞌba Bɔkoꞌba olɔ röyï këkï bërï di dɔ ŋgërï nima.”
40 e dizendo: "Você que destrói o templo e o reedifica em três dias, salve-se! Desça da cruz, se é Filho de Deus! "
41 Kina löbu ꞌba bɔ akumu ni ti bɔ kɔmɔ kiyandi ni ti löbu ꞌba bilaka ni koloma gbï tögö bo rɔ laŋa tara.
41 Da mesma forma, os chefes dos sacerdotes, os mestres da lei e os líderes religiosos zombavam dele,
42 Lïjë iya te, “Bo ɔmɔ ya ma laki tine bo ikali dë tɔmɔ gbagba bo. Bo na dë rɔ bɔ dɔliŋɔ ꞌba Yisarele mo tönë? Ɔdɔ bo këkï ꞌdeni bërï di dɔ ŋgërï nima ti diꞌdi dɔze ŋgï pili gɔ lende abo.
42 dizendo: "Salvou os outros, mas não é capaz de salvar a si mesmo! E é o rei de Israel! Desça agora da cruz, e creremos nele.
43 Bo iꞌdi dɔ bo ꞌdeni gɔ lende ꞌba Bɔkoꞌba, bo kiya rɔ bo tëgë bo kole ꞌba Bɔkoꞌba na. Ne ti doŋgɔke tɔne ɔdɔ Bɔkoꞌba ti kɔmɔ bo ya.”
43 Ele confiou em Deus. Que Deus o salve agora, se dele tem compaixão, pois disse: ‘Sou o Filho de Deus! ’ "
44 Kina gbï tara bɔ akolɔ ame pele kutötï ŋgila bo yayi ne ënyï gbï kitiꞌja bo kɔzɔ a nima tara.
44 Igualmente o insultavam os ladrões que haviam sido crucificados com ele.
45 Mï zana kada kodɔrɔ ꞌdeni tine na mandölu kutuꞌbö dɔliŋɔ ŋgï kömö ŋbö ndï kada mota.
45 E houve trevas sobre toda a terra, do meio dia às três horas da tarde.
46 Kina ɔdɔ ndï kada kömö ꞌdeni mota rɔ mï dɔkɔpiyari tine, na Yësu kapi ŋgï rɔ ma kembe, tëgë, “Eli, eli, lama sabakatani.” Ame ꞌjɔ ꞌba lende mo tëgë, “Bɔkoꞌba ma, Bɔkoꞌba ma, ola ma ꞌdeni gɔ waꞌdi ga?”
46 Por volta das três horas da tarde, Jesus bradou em alta voz: "Eloí, Eloí, lamá sabactâni? " que significa: "Meu Deus! Meu Deus! Por que me abandonaste? "
47 Ya mɔtɔ ga ame këdï kɔrɔ yayi ne uwö köꞌdu koꞌdɔ nima, na lïjë kiya te, “Bo ëdï kïdëkï Eliya.”
47 Quando alguns dos que estavam ali ouviram isso, disseram: "Ele está chamando Elias".
48 Kina bɔ mɔtɔ kiriŋa ŋgï kogba lipɔ kusu mï layi ma koꞌbaꞌba, kogba kiraki dɔ kolɔkɔ kiꞌdi kpa bo tëgë ꞌdɔ bo kunzulu.
48 Imediatamente, um deles correu em busca de uma esponja, embebeu-a em vinagre, colocou-a na ponta de uma vara e deu-a a Jesus para beber.
49 Tine ya mɔtɔ ga iya te, “Ɔrɔ te. Ti doŋgɔke ɔdɔ Eliya ti kako kɔmɔ bo ya.”
49 Mas os outros disseram: "Deixem-no. Vejamos se Elias vem salvá-lo".
50 Kina Yësu kapi ŋgï gbï rɔ ma kembe kina bo kulöku ŋgï.
50 Depois de ter bradado novamente em alta voz, Jesus entregou o espírito.
51 Kina bɔŋgɔ ma koke mï rö löbu ꞌba Bɔkoꞌba timo tönë kotopa ŋgï di tɔrɔ ŋbö kömö bërï. Dɔyayi iyaya rönï kina döku ma konzi kitikɔ ŋgï.
51 Naquele momento, o véu do santuário rasgou-se em duas partes, de alto a baixo. A terra tremeu, e as rochas se partiram.
52 Dögö ni unyë rönnï ŋgï rɔ gböŋö kina töku bilaka ma konzi ame ga rɔ bɔ kiꞌdi dönnï gɔ lende ꞌba Bɔkoꞌba ne kënyï kɔdɔ ŋgï kïdïdï yaga.
52 Os sepulcros se abriram, e os corpos de muitos santos que tinham morrido foram ressuscitados.
53 Lïjë ɔdɔ yaga di mï dögö ꞌbënnï ga. Kina ɔdɔ Yësu kɔdɔ ꞌdeni di mï tölë tine na lïjë kari ŋgï mï Yerosalema gawo kɔtɔ laka tönë, ame bilaka ma konzi koꞌja lïjë ꞌdeni di yayi.
53 E, saindo dos sepulcros, depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa e apareceram a muitos.
54 Tine ɔdɔ bɔ dɔ bɔ kanya naga nima ti bɔ kanya abo ga ame këdï koda Yësu yayi ne koꞌja kïzïkïzï nima ꞌdeni tara ti wa ame ga pili koꞌdɔ rönï ne tine, lende mo oꞌde tikere ŋgï zïnnï. Lïjë iya te, “Rɔ ma laka bɔ nime ŋgï rɔ kole ꞌba Bɔkoꞌba.”
54 Quando o centurião e os que com ele vigiavam Jesus viram o terremoto e tudo o que havia acontecido, ficaram aterrorizados e exclamaram: "Verdadeiramente este era o Filho de Deus! "
55 ꞌJa ma konzi mɔtɔ ga ëdï gbï yayi toŋgɔ Yësu di bi kɔwɔ. Lïjë nima na rɔ ame ga kösö gɔ bo di Galilaya koloma toja laja zi bo ne.
55 Muitas mulheres estavam ali, observando de longe. Elas haviam seguido Jesus desde a Galiléia, para o servir.
56 ꞌJa mɔtɔ mo ga na rɔ Mariya Magadala ti Mariya ma ꞌba Yakoba ni ti Yesepa gbï ti ꞌja mɔtɔ ame rɔ ma ꞌba kole ꞌba Zebedayo ga ne.
56 Entre elas estavam Maria Madalena; Maria, mãe de Tiago e de José; e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Mï dɔkɔpiyari ꞌdeni na bɔ mɔri mɔtɔ di Arimataya kömö ŋgï. Bɔ nima möyï bo rɔ Yesepa, bo gbï rɔ bɔ kösö gɔ Yësu.
57 Ao cair da tarde chegou um homem rico, de Arimatéia, chamado José, que se tornara discípulo de Jesus.
58 Kina bo kari ŋgï zi Pilato tititi töku Yësu. Kina Pilato kiꞌdi köꞌdu mo ŋgï ꞌdɔ kiꞌdi töku nima zi Yesepa kombi.
58 Dirigindo-se a Pilatos, pediu o corpo de Jesus, e Pilatos ordenou que lhe fosse entregue.
59 Kina bo kogba ŋgï kolo mï bɔŋgɔ kaŋmi ame rɔ ma laꞌja ne.
59 José tomou o corpo, envolveu-o num limpo lençol de linho
60 Kina bo koto ŋgï kari kusu mï tïꞌbörö ꞌba tusu töku abo ame bo koga ꞌdeni rɔ ma laꞌja yɔki döku ne. Kina bo kululu döku ma löbu ŋgï kpamo na bo kari abo ŋgï.
60 e o colocou num sepulcro novo, que ele havia mandado cavar na rocha. E, fazendo rolar uma grande pedra sobre a entrada do sepulcro, retirou-se.
61 Mariya Magadala ni ti Mariya mɔtɔ mo tönë ëdï ga koloma rɔ ma koriya ti kpa tïꞌbörö nima yayi.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam assentadas ali, em frente do sepulcro.
62 Kina ɔdɔ kömö ꞌdeni mï bi këzë mɔtɔ ame rɔ kada ꞌba rɔ kindawo ne tine löbu ꞌba bɔ akumu ni ti Parosi ni otɔtɔ rönnï ŋgï zi Pilato.
62 No outro dia, que era o seguinte ao da Preparação, os chefes dos sacerdotes e os fariseus dirigiram-se a Pilatos
63 Lïjë iya te, “Ŋere, domeri tönë bine bɔ bëtï nima këdï gba ti kɔmɔ bo, bo iya te, ‘Mï töꞌdö dɔ mota ti mënyï mɔdɔ ꞌböwu di mï tölë.’
63 e disseram: "Senhor, lembramos que, enquanto ainda estava vivo, aquele impostor disse: ‘Depois de três dias ressuscitarei’.
64 Kina me ma laka mo zïyï ꞌdɔ kiꞌdi köꞌdu mo gɔ koda bi laka di rɔ dögö nima ŋbö kömö di pötö töꞌdö dɔ mota, römöyï kinza bɔ kösö gɔ bo ga kari kuꞌbögö töku bo ra yaga lïjë kebe tiya mo zi bilaka tëgë, ‘Bo ɔdɔ ꞌdeni di mï tölë.’ Kina ɔdɔ koꞌdɔ rönï ŋgï tara bëtï ma di yïꞌböwu nime ëdï kënyë ŋgï kebe ma dɔgba tönë.”
64 Ordena, pois, que o sepulcro dele seja guardado até o terceiro dia, para que não venham seus discípulos e, roubando o corpo, digam ao povo que ele ressuscitou dentre os mortos. Este último engano será pior do que o primeiro".
65 Pilato iya te, “Ogbake bɔ kanya kari kiꞌdike koda bi laka di rɔ dögö nima kɔzɔ ame kikalike tara.”
65 "Levem um destacamento", respondeu Pilatos. "Podem ir, e mantenham o sepulcro em segurança como acharem melhor".
66 Kina lïjë kari ŋgï toda dögö nima laka gbï ti tora gɔ döku ꞌba kpamo teyi. Kina lïjë kiꞌdi bɔ kanya ŋgï gbï yayi toda bi.
66 Eles foram e armaram um esquema de segurança no sepulcro; e além de deixarem um destacamento montando guarda, lacraram a pedra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.