Mateus 26

Ndose Kɔdɔ Laka, Buku ꞌba Tisaki ni Tɔdɔ to Lömu Laꞌja ꞌBa Yësu Kurïsïtö Ŋere Ze (BEX) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Kina ɔdɔ Yësu kote tiyandi wa naga nime ꞌdeni pili tine na bo kiya zi bɔ kösö gɔ bo ga, iya te,
1 — ausente —
2 “Kɔzɔ ma kikalike töꞌdö ꞌba karama ꞌba Pasaka ola ꞌdeni ŋge dɔ rïyö. Kina ti kiꞌdi kole ꞌba bilaka lesi ꞌdeni ŋgï közï ya mɔtɔ ga kutötï bo.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Mï kada mo nima na löbu ꞌba bɔ akumu ni ti löbu ꞌba bilaka ni kotɔtɔ kpënnï ŋgï liŋɔ ꞌba Kayapa bɔ dɔ bɔ akumu.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Kina lïjë kususu kpënnï ŋgï ꞌdɔ tindaꞌba Yësu lowo kupö yaga.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Tine lïjë iya te, “Kinza doꞌdɔke dë mï kada ꞌba karama nime kinza bilaka koꞌdɔ ayayi.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Kina ɔdɔ Yësu këdï ꞌdeni Betaniya mï liŋɔ ꞌba bɔ mɔtɔ kïdëkï rɔ Simona Bɔ Mönyu tine,
6 — ausente —
7 na ꞌja mɔtɔ kako ŋgï ti kizaza ma kele ꞌba ꞌbu ame ndögö kitigɔ kulöwö naga. Kina lɔko kinzanza ŋgï dɔ Yësu di kpa akonyo yayi.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Tine ɔdɔ bɔ kösö gɔ bo ga koꞌja tara lïjë ënyï ŋgï rɔ ꞌdïrï. Lïjë iya te, “Irasi wa nime te gɔ waꞌdi?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 ꞌBu nime oꞌja dëne ꞌdɔ kugö ra mökö gɔ koꞌja yamo timo rɔ mbëmbë ꞌdɔ kokɔnyi bɔ lisa timo.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Tine Yësu ikali lende ꞌbënnï nima ꞌdeni mɔlo, kina bo kileki zïnnï, bo iya te, “Ëddï koŋbeŋbeke ꞌja nima gɔ waꞌdi? Lɔko oꞌdɔ wa ma kele rɔ mbëmbë ꞌdeni zö.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Römöyï bɔ lisa ni ëdï koloma nduwë tiye bine. Ne ma ꞌbama minza möꞌbö tiye bine.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Lɔko odɔ ꞌbu nime ꞌdeni rɔma ꞌdɔ kileŋo rɔma ndö koda dɔ tusu ma.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Rɔ ma laka mëdï miya ziye, gɔ bi ame ga pili laja laka ma nime këdï kïyëlë rönï teyi mï dɔliŋɔ nime ne, wa nime lɔko koꞌdɔ ne ti kiya ꞌdeni nduwë tomeri gönï timo.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Kina bɔ ma kɔtɔ di mï löŋgö ya ma ꞌbutë dɔmorïyö tönë ga ame mo kïdëkï möyï mo rɔ Yuda Isikarita ne kënyï ŋgï kari zi löbu ꞌba bɔ akumu ni.
14 — ausente —
15 Bo iya te, “Waꞌdi ga na ti kiꞌdike zö ɔdɔ miꞌdi közï Yësu ziye?”
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Kina ŋgï mï saa mo nima na Yuda kiꞌdi ŋgï toma kɔri ma laka ame ꞌdɔ bo kiꞌdi közï Yësu timo zïnnï ne.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Kina mï kada ma dɔndende ꞌba karama ma këdï konyo maŋgolɔꞌbɔ mo kinza laŋga gɔmo nima na bɔ kösö gɔ Yësu ga kako zi bo kiya te, “Oꞌdɔkɔ ꞌdɔ dileŋo gɔ bi ꞌba tonyo karama nime zïyï yala?”
17 — ausente —
18 Bo iya te, “Arike mï gawo yayi zi bɔ tönë ꞌdɔ kiyake zi bo te, ‘Bɔ kɔmɔ kiyandi iya te, kada abo ꞌdeni ŋɔli bo ti koꞌdɔ karama nime liŋɔ ꞌbï ti bɔ kösö gɔ bo ga.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Kina lïjë kari koꞌdɔ ŋgï kɔzɔ lende ame bo kose gɔmo zïnnï ne tara. Lïjë ileŋo a ꞌba karama ŋgï yayi.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Mï dɔkɔpiyari ꞌdeni na Yësu ni koloma ŋgï bërï kpa akonyo lïjë ti bɔ kösö gɔ bo ga ma ꞌbutë dɔmorïyö.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Kina ɔdɔ lïjë këdï ꞌdeni kpa akonyo tine na bo kiya te, “Rɔ ma laka mëdï miya ziye, bɔ ma kɔtɔ mɔtɔ di mï löŋgö ye nima bina na këdï kari kususu ma.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Kina lïjë ŋgï pili rɔ meri lïjë kebe tititi bo me rɔ kɔtɔkɔtɔ, iya te, “Ma mo na dë ŋgï ɔtɔ ya, ŋere?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Yësu iya te, “Bɔ ame ŋgï këdï kusu közï bo aa mï lebe kɔtɔ tö ne na ŋgï këdï kususu ma.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Kole ꞌba bilaka lesi ëdï kölë ŋgï kɔzɔ lende ma tönë kugu mï buku ꞌba Bɔkoꞌba gɔ köꞌdu abo ne tara. Tine buꞌbu zi bɔ ma kususu bo nima. Ma laka mo dëne ꞌdɔ köyö bo dë ka ndeŋi.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Kina Yuda bɔ ma kari kususu bo mo tönë kënyï kititi iya te, “Ma na dë ŋgï ɔtɔ ya, ŋere?”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Kina ɔdɔ lïjë këdï ꞌdeni kpa akonyo yayi tine, na Yësu kogba maŋgolɔꞌbɔ ŋgï kileki yëëꞌdï mo zi Bɔkoꞌba na bo konye ŋgï kiꞌdi zi bɔ kösö gɔ bo ga. Bo iya te, “Me, ogba konyo. Ame na rɔ yida rɔma.”
26 — ausente —
27 Kina bo kogba kösu bo kileki yëëꞌdï mo. Kina bo kiꞌdi zïnnï, bo iya te, “Rɔ gɔye pili uwëke di yïmo.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Römöyï ame na rɔ roma ma ame kulöwu ꞌdeni gɔ ma konzi tola mo gɔ lende kënyë. Ame kina lömu ꞌba Bɔkoꞌba kɔrɔ ꞌdeni dɔmo ne.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Minza muwë akuwë nime kpe, tine ti muwë ma laꞌja ꞌjaa tiye mï kada mo di mï ŋere löbu ꞌba ꞌbu ma.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Kina ɔdɔ lïjë koba ŋgala ꞌdeni na lïjë kari ŋgï dɔ döku ꞌba Bilaya.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Kina Yësu kiya zïnnï, iya te, “Mï korɔndɔ nime tɔne ëddï kiriŋake me di rɔma. Römöyï ugu ꞌdeni mɔlo mï buku ꞌba Bɔkoꞌba iya te, ‘Ti mupö bɔ koda kamölö yaga, kina dɔtumu ꞌba kamölö ti kitaꞌba ŋgï.’
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Ne ɔdɔ mënyï mɔdɔ ꞌdeni yaga di mï tölë ti mari dɔgba kɔmɔye mï Galilaya.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Pïtörö ënyï kiya zi bo, iya te, “Ma ꞌbama minza mola göyï ɔdɔ ya ma laki pili kola göyï pele.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Yësu ileki dɔmo zi Pïtörö, iya te, “Rɔ ma laka mëdï miya zïyï, mï korɔndɔ nime tɔne gba kinza gɔŋgɔ kidapa dë, ëddï koga kpëyï gɔ lende ma ŋbö mï mota, kiya te ikali ma dë.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Pïtörö iya te, “Ɔdɔ koꞌdɔkɔ pele tupö ma kɔtɔ tïyï minza moga kpama.”
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Kina Yësu kënyï kari ŋgï tïnnï mï gɔ bi mɔtɔ kïdëkï rɔ Getesemane. Kina bo kiya zïnnï, bo iya te, “Olomake tötï bine, mëdï mari mbowa dɔgba tilende zi Bɔkoꞌba.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Bo ogba Pïtörö ni ti kole rïyö ꞌba Zebedayo ga kari timo. Kina meri kiꞌdi toso ŋgï mï bo kumïkï bo.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Kina bo kiya ŋgï zïnnï, bo iya te, “Meri oso ꞌdeni ŋgï yïmö kɔzɔ ëdï kupö ma. Olomake bine ti bi koda kɔtɔ tö.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Kina bo kari mbowa dɔgba na bo kolɔdɔ bërï kutuꞌbö kɔmɔ bo bërï tilende zi Bɔkoꞌba. Bo iya te, “Baba, ɔdɔ ꞌdɔ kɔꞌbɔ ŋgï toꞌdɔ mo tara, iyese kösu ꞌba gomɔ nime yaga di kɔmɔ ma. Tine kinza koꞌdɔ dë gɔ akoꞌdɔkɔ ma tine oꞌdɔ ŋge gɔ akoꞌdɔkɔ ꞌbï.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Kina ɔdɔ bo kileki kako zi bɔ kösö gɔ bo tönë ga tine bo ako koꞌja lïjë köꞌdö ꞌdeni. Kina bo kiya zi Pïtörö, bo iya te, “Kpe nime, gɔ waꞌdi na kɔꞌbɔke dë toda bi tö pele ŋge mï saa kɔtɔ ya?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Olomake ti bi koda ti mötu koꞌdɔ kinza koto ye ra mï akiyɔzɔ. Rɔ ma laka mï oꞌdɔkɔ ŋgï tine yida rɔ tigɔ mo inza.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Kina bo kari ꞌböwu ꞌdeni rɔ mï rïyö mo nati tilende zi Bɔkoꞌba. Bo iya te, “Baba, ɔdɔ kiya te tiyese kösu nima yaga koꞌdɔ rönï rɔ a ma kinza ne ꞌdɔ muwë ŋgï titi du, iꞌdi akoꞌdɔkɔ ꞌbï koꞌdɔ rönï.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Kina bo kileki ꞌböwu kako koꞌja bɔ kösö gɔ bo tönë ga këdï gbï bi töꞌdö. Römöyï lïjë ëdï ꞌdeni ŋgï kinano rɔ tinano.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Kina bo kënyï ꞌböwu kari tilende zi Bɔkoꞌba ꞌdeni rɔ mï mota mo nati, gbï tiya lende kɔtɔkɔtɔ tönë ga.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Kina bo kileki kako gbï zïnnï, bo kiya te, “Ëddïke gba bi töꞌdö tindawo rɔye? Saa mo ɔꞌbɔ ꞌdeni ame ꞌdɔ kiꞌdi kole ꞌba bilaka lesi közï bɔ lende kënyë.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Ënyïke tɔrɔ darike. Oŋgɔke te, bɔ ma kususu ma mo tönë bo ömö ꞌdeni.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Kina ɔdɔ Yësu këdï gba kilende te tine, na Yuda kömö ŋgï. Bo rɔ ma kɔtɔ mɔtɔ di mï löŋgö ya ma ꞌbutë dɔmorïyö naga nima. Bo ako ti tïndï ꞌba bilaka ma konzi gɔ bo, ya mɔtɔ ga ꞌbënnï ti mbele mɔtɔ ga ti mɔbɔ. Ya naga nima löbu ꞌba bɔ akumu ni ti löbu ꞌba bilaka na koja lïjë.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Yuda bo iya dɔŋgala mo ga ꞌdeni mɔlo zïnnï te, “Bɔ ame ɔdɔ koŋgɔke mari mome mbili mo nima bo na. Kina ꞌdɔ kindaꞌbake bo ŋgï.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Kina bo kako zi Yësu, bo kiya te, “Ŋere ma, mötö zïyï.” Kina bo kome mbili Yësu ŋgï.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Yësu iya te, “Bɔ pɔri ma, ako titi gɔ waꞌdi?”
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Kina bɔ mɔtɔ ame këdï ti Yësu yayi ne kënyï ŋgï kotɔ mbele abo koga dɔ bɔ laja mɔtɔ ꞌba bɔ dɔ bɔ akumu timo. Kina koke mbili mo ŋgï yaga.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Tine Yësu iya te, “Ileki mbele ꞌbï gɔ bi mo. Römöyï lïjë ame ga pili kindaꞌba mbele ti kölë dɔ mbele.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Omeri ꞌbëyï iya te, ɔdɔ mititi ꞌbu ma bo ti kokɔnyi ma dë? Ɔdɔ mititi, bo ëdï koja tïndï ꞌba malayika ma konzi ŋgï kako welo zö.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Ne ɔdɔ këdï ꞌdeni tara ꞌböwu dëne ti koꞌdɔ rönï tondo kɔzɔ lende ame kugu mï buku ꞌba Bɔkoꞌba ame kiya te ꞌdɔ koꞌdɔ rönï te ne?”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Kina Yësu kilende zi tïndï tönë ga, iya te, “Akoke ti mbele ni ti mɔbɔ tindaꞌba ma kɔzɔ bɔ ꞌbögö tara ya? Me moloma tiyandi bilaka rɔ kɔmɔ kada mï reki ꞌba rö löbu ꞌba Bɔkoꞌba ne indaꞌbake ma dë di yayi gɔ waꞌdi?
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Ne ame oꞌdɔ rönï ꞌdeni ꞌdɔ këdï kɔzɔ lende ma tönë bɔ kumë lende ni kugu mï buku ꞌba Bɔkoꞌba ne.”
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Bɔ kindaꞌba Yësu naga nima oto bo kari liŋɔ ꞌba Kayapa bɔ dɔ bɔ akumu. Gɔ bi nima na bɔ kɔmɔ kiyandi ꞌba köꞌdu kiꞌdi ni ti löbu ꞌba bilaka ni kotɔtɔ dönnï ꞌdeni teyi.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Tine Pïtörö ozi nduwë gɔ Yësu rɔ ma kɔwɔ ŋbö bo kɔdɔ mï liŋɔ ꞌba bɔ dɔ bɔ akumu nima. Bo ɔdɔ mï liŋɔ koloma ŋgila bɔ kanya naga nima yayi toŋgɔ ŋburuŋburu ꞌba lende nima.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Kina löbu ꞌba bɔ akumu ni ti turu naga nima pili kotɔŋi rönnï rö yayi ne koloma ŋgï toma lende bëtï mɔtɔ ame ꞌdɔ kodɔrɔ bïcï lende timo rɔ Yësu ne, ꞌdɔ kupö bo gɔmo.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Tine bɔ kodɔrɔ bïcï lende ma bëtï ma konzi mɔtɔ ga ako pele lïjë oꞌja lende ma kodɔrɔ ɔtɔ mo dë du te. Kina rɔ ŋburuŋburu mo na ya ma rïyö mɔtɔ ga kako
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 kiya te, “Bɔ nime iya te, bo ëdï kɔꞌbɔ tïyëyï rö löbu ꞌba Bɔkoꞌba yaga kina bo ti koꞌba kileki teyi mï töꞌdö dɔ mota.”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Kina bɔ dɔ bɔ akumu nima kënyï kititi bo, iya te, “Inza ti dɔ lende kileki mɔtɔ gɔ susu nime ya naga nime këdï koꞌdɔ röyï ne?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Tine Yësu utï abo dë. Kina bɔ dɔ bɔ akumu nima kileki kiya zi bo, iya te, “Ulömu röyï di kɔmɔ ma bine ti möyï Bɔkoꞌba bɔ dɔ dïdï, kiya zize ɔdɔ nï na ŋgï rɔ Kurïsïtö kole ꞌba Bɔkoꞌba ame koja di mïtɔrɔ ne.”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Yësu iya te, “Nï na kiya ëꞌbï tara. Ne rɔ ma laka mëdï miya ziye, ti koꞌjake kole ꞌba bilaka lesi ꞌdeni koloma kada mɔtɔ dɔ dörï Bɔkoꞌba tigɔ dɔ kiteli këdï kako bërï di mïtɔrɔ ti pɔli.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Kina ɔdɔ bɔ dɔ bɔ akumu nima kuwö lende nime te yɔ na bo kirica bɔŋgɔ ŋgï yaga di rɔ bo, bo iya te, “Uwöke dölï abo nima ꞌdeni? Doꞌdɔkɔ a mɔtɔ rɔ bɔ kodɔrɔ bïcï lende rɔ bo dë kpe. Kpe nime pili uwöke dölï abo nima ꞌdeni.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Tine waꞌdi na komerike ꞌbeye gɔmo?”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Kina lïjë kotoꞌbi woro ŋgï kɔmɔ bo kina komba bo ŋgï. Ya ma kokɔsɔ bo naga nima ebe tiya mo tëgë,
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 “Nï Kurïsïtö, umë te zize, yë na kokɔsɔ yi?”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Tine Pïtörö ëdï gba mï liŋɔ yayi. Kina nyiti mɔtɔ ame rɔ bɔ laja ꞌba bɔ dɔ bɔ akumu ne kako kiya te, “Oꞌja nï gbï ti Yësu ꞌba Galilaya ꞌdi?”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Tine Pïtörö andi gɔmo di kɔmɔ lïjë pili, iya te, “Mikali eꞌbe tɔ nima këddï kiyake ne dë.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Kina bo kënyï kari yaga kpa reki. Kina nyiti mɔtɔ ame gbï rɔ bɔ laja yayi ne kako gbï koꞌja bo. Kina lɔko kiya zi ya ama ga yayi ne tëgë, “Bɔ nime bo gbï ti Yësu ꞌba Nazareta.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Kina bo kileki dɔmo gbï kandi gɔmo kiya te, “Mulömu rɔma, rɔ ma laka mikali bɔ nima dë.”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Kina mbowa ꞌböwu na ya ma këdï kɔrɔ yayi naga nima kako zi bo, iya te, “Rɔ ma laka nï lëpï ꞌba bɔ nima na gbï römöyï kpa nima këddï kilende timo ne na kileme yi ꞌdeni.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Tine Pïtörö iya te, “Ece mïtɔrɔ ne, mikali bɔ nima dë.”
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Kina Pïtörö komeri gɔ lende ꞌba Yësu tönë ŋgï, ame bo kiya te, “Gba kinza gɔŋgɔ kidapa dë ti koga kpëyï gɔma mï mota.” Kina bo kënyï ŋgï kari kudu rɔ ma kënyë.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.