Marcos 15
Ndose Kɔdɔ Laka, Buku ꞌba Tisaki ni Tɔdɔ to Lömu Laꞌja ꞌBa Yësu Kurïsïtö Ŋere Ze (BEX) vs NVI
1 Mɔlo mï dɔŋbɔ mo nima na löbu ꞌba bɔ akumu ni ti löbu ꞌba bilaka ni ti bɔ kɔmɔ kiyandi ꞌba köꞌdu kiꞌdi ni ti tumu ꞌbënnï nima pili kotɔtɔ ga rönnï ŋgï yayi tudödu ndï lende bi kɔtɔ. Kina lïjë kiꞌdi kudödu Yësu ŋgï kogba koto zi Pilato turu bɔ dɔliŋɔ.
1 De manhã bem cedo, os chefes dos sacerdotes com os líderes religiosos, os mestres da lei e todo o Sinédrio chegaram a uma decisão. Amarrando Jesus, levaram-no e o entregaram a Pilatos.
2 Pilato ititi iya te, “Nï na rɔ ŋere bɔ dɔliŋɔ ꞌba Yudayi nime ne?”
2 "Você é o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos. "Tu o dizes", respondeu Jesus.
3 Kina bɔ dɔ bɔ akumu ni kako ŋgï koloma rɔ tususu Yësu gɔ lende ma konzi.
3 Os chefes dos sacerdotes o acusavam de muitas coisas.
4 Pilato ënyï ꞌböwu kititi bo, iya te, “Inza ti lende mɔtɔ tileki mo? Oŋgɔ susu ꞌba röyï ma konya te.”
4 Então Pilatos lhe perguntou novamente: "Você não vai responder? Veja de quantas coisas o estão acusando".
5 Tine Yësu udumö ŋgï kileki dɔmo dë. Kina lende mo kigayi Pilato ŋgï.
5 Mas Jesus não respondeu nada, e Pilatos ficou impressionado.
6 Mï kada ꞌba karama ꞌba Pasaka ꞌbënnï nima nduwë rɔ kɔmɔ kɔɔ Pilato oloma nduwë rɔ toja bilaka yaga kɔtɔ di mï maboso rɔ ame lïjë kiteri ꞌdɔ bo kope ne.
6 Por ocasião da festa, era costume soltar um prisioneiro que o povo pedisse.
7 Mï kada nima bɔ mɔtɔ rɔ Baraba ëdï mï maboso yayi. Lïjë na koboso gɔ toꞌdɔ ayayi tupö bilaka.
7 Um homem chamado Barrabás estava na prisão com os rebeldes que haviam cometido assassinato durante uma rebelião.
8 Kina ɔdɔ tïndï kako ꞌdeni kititi Pilato tope bɔ mɔtɔ zïnnï di mï maboso tara
8 A multidão chegou e pediu a Pilatos que lhe fizesse o que costumava fazer.
9 bo ititi lïjë iya te, “Ŋere bɔ dɔliŋɔ ꞌba Yudayi nime na koꞌdɔkɔke gɔ mope ziye?”
9 "Vocês querem que eu lhes solte o rei dos judeus? ", perguntou Pilatos,
10 Pilato ikali rɔ ma laka bɔ dɔ bɔ akumu ni iꞌdi Yësu zi bo tupö mo yaga römöyï mïnnï ombi rɔ Yësu.
10 sabendo que fora por inveja que os chefes dos sacerdotes lhe haviam entregado Jesus.
11 Tine bɔ dɔ bɔ akumu ni ososo kpa ya ma konzi ꞌdeni ꞌdɔ kititi Baraba na gɔ kope yaga di mï maboso zïnnï.
11 Mas os chefes dos sacerdotes incitaram a multidão a pedir que Pilatos, ao contrário, soltasse Barrabás.
12 Pilato ileki ꞌböwu kititi tïndï naga nima te, “Waꞌdi na koꞌdɔkɔke gɔ moꞌdɔ zi bɔ ame kïdëkï rɔ ŋere bɔ dɔ liŋɔ ꞌba Yudayi ne?”
12 "Então, que farei com aquele a quem vocês chamam rei dos judeus? ", perguntou-lhes Pilatos.
13 Kina lïjë pili kulörï ŋgï timo rɔ ma kembe kiya te, “Utötï bo yaga.”
13 "Crucifica-o", gritaram eles.
14 Pilato iya te, “Gɔ waꞌdi? Lende kënyë waꞌdi na bo kirasi?”
14 "Por quê? Que crime ele cometeu? ", perguntou Pilatos. Mas eles gritavam ainda mais: "Crucifica-o! "
15 Pilato oꞌdɔkɔ ꞌdɔ mïnnï koŋmi rɔ bo, na bo kope Baraba ŋgï yaga zïnnï di mï maboso. Kina bo kiꞌdi bɔ kanya ŋgï komba Yësu gɔ lïjë kari ti kutötï bo.
15 Desejando agradar a multidão, Pilatos soltou-lhes Barrabás, mandou açoitar Jesus e o entregou para ser crucificado.
16 Bɔ kanya naga nima ogba Yësu ŋgï kari timo mï liŋɔ ꞌba turu bɔ dɔliŋɔ nima yayi. Kina lïjë kïdëkï dɔtumu ꞌba bɔ kanya ꞌbënnï nima ŋgï pili kako.
16 Os soldados levaram Jesus para dentro do palácio, isto é, ao Pretório e reuniram toda a tropa.
17 Lïjë ogba bɔŋgɔ kasi kolɔ rɔ bo, lïjë koꞌdɔ kono ŋgï kɔzɔ a ꞌba dɔ ŋere tara kutuꞌbö dɔ bo.
17 Vestiram-no com um manto de púrpura, depois fizeram uma coroa de espinhos e a colocaram nele.
18 Kina lïjë koloma ŋgï nati tumötö bo kiya te, “Mötö zïyï ŋere bɔ dɔliŋɔ ꞌba Yudayi.”
18 E começaram a saudá-lo: "Salve, rei dos judeus! "
19 Lïjë omba dɔ bo ŋgï ti kolɔkɔ lïjë kotoꞌbi woro rɔ bo. Lïjë olɔdɔ bërï kɔmɔ bo tïlëlu bo rɔ laŋa.
19 Batiam-lhe na cabeça com uma vara e cuspiam nele. Ajoelhavam-se e lhe prestavam adoração.
20 Kina ɔdɔ lïjë kote tögö bo ꞌdeni rɔ laŋa tara tine, na lïjë kolɔ bɔŋgɔ kasi nima ŋgï yaga di rɔ bo, kolɔ ma ꞌba bo ma mɔlo mo kileki rɔ bo. Kina lïjë kogba bo ŋgï tari ti bo tutötï bo.
20 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto de púrpura e vestiram-lhe suas próprias roupas. Então o levaram para fora, a fim de crucificá-lo.
21 Di gɔ kɔri yayi na dönnï kondɔsɔ ŋgï ti bɔ mɔtɔ möyï mo rɔ Simona di Kurënë, këdï kako abo mï gawo di mï nyaka. Kina lïjë kiꞌdi bo ŋgï tombi ŋgërï ꞌba tutötï Yësu. Bo na rɔ ꞌbu ꞌba Alesandoro ni ti Rupusa.
21 Certo homem de Cirene, chamado Simão, pai de Alexandre e de Rufo, passava por ali, chegando do campo. Eles o forçaram a carregar a cruz.
22 Kina lïjë kari ŋgï ti Yësu kömö timo gɔ bi kïdëkï rɔ Gɔlɔgɔta mo tönë ame ꞌjɔ ꞌba lende mo tëgë, “Kulöŋbö dɔ” ne.
22 Levaram Jesus ao lugar chamado Gólgota, que quer dizer Lugar da Caveira.
23 Lïjë ogba layi kudölö yïmo ti wɔwɔ mɔtɔ kïdëkï rɔ murï kiꞌdi kpa bo tuwë mo, tine bo uwë dë.
23 Então lhe deram vinho misturado com mirra, mas ele não o bebeu.
24 Kina lïjë kutötï bo ŋgï lïjë koza bɔŋgɔ abo ga rɔ gɔ rönnï. Lïjë oloma ŋgï rɔ tuꞌdu mo ti bödö gɔ kikali ɔdɔ yë na ti kïdïlï ama ya.
24 E o crucificaram. Dividindo as roupas dele, tiraram sortes para saber com o que cada um iria ficar.
25 Ote tutötï bo koꞌja ndï kada kömö ꞌdeni modɔmosowɔ.
25 Eram nove horas da manhã quando o crucificaram.
26 Ugu susu ꞌba rɔ bo kiꞌdi tɔrɔ yayi kɔzɔ a nime te, “Ŋere Bɔ Dɔliŋɔ ꞌBa Yudayi.”
26 E assim estava escrito na acusação contra ele: O REI DOS JUDEUS.
27 — ausente —
27 Com ele crucificaram dois ladrões, um à sua direita e outro à sua esquerda,
28 — ausente —
28 e cumpriu-se a Escritura que diz: "Ele foi contado entre os transgressores".
29 Bilaka ame ga pili këdï kudö kebe yayi ne ombamba dɔ zi bo kose dɔ bo kiya te, “Nï bɔ kiteri titikɔ rö löbu ꞌba Bɔkoꞌba gɔ kubö kileki gɔ bi mo mï töꞌdö dɔ mota tönë, nï na?
29 Os que passavam lançavam-lhe insultos, balançando a cabeça e dizendo: "Ora, você que destrói o templo e o reedifica em três dias,
30 Ee, olɔ röyï këkï bërï di dɔ ŋgërï nima te.”
30 desça da cruz e salve-se a si mesmo! "
31 Bɔ dɔ bɔ akumu ni ti bɔ kɔmɔ kiyandi ni oloma gbï rɔ tose dɔ bo, kiya te, “Bo ɔmɔ ya ma laki di mï tölë tine bo ikali dë tɔmɔ rɔ bo.
31 Da mesma forma, os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei zombavam dele entre si, dizendo: "Salvou os outros, mas não é capaz de salvar a si mesmo.
32 Iꞌdike Kurïsïtö ŋere bɔ dɔliŋɔ ꞌba Yudayi këkï ti bërï gïrï nime di dɔ ŋgërï nima, doꞌja ti kɔmɔze gɔ diꞌdi dɔze ti nati gɔ lende abo.” Ya ma kutötï ŋgila bo yayi naga nima ebe gbï kitiꞌja bo.
32 O Cristo, o Rei de Israel... Desça da cruz, para que o vejamos e creiamos! " Os que foram crucificados com ele também o insultavam.
33 Mï zana kada kodɔrɔ ꞌdeni tine na mandölu kutuꞌbö gɔ bi ŋgï ŋbö kömö kɔzɔ saa mota tara.
33 E houve trevas sobre toda a terra, do meio dia às três horas da tarde.
34 Kina ɔdɔ ndï kada kömö ꞌdeni mota tine na Yësu kapi ŋgï rɔ ma kembe, tëgë, “Eloyi, Eloyi, lama sabakatani.” Ame ꞌjɔ ꞌba lende mo tëgë, “Bɔkoꞌba ma, Bɔkoꞌba ma, ola ma ꞌdeni ŋgï gɔ waꞌdi ga?”
34 Por volta das três horas da tarde, Jesus bradou em alta voz: "Eloí, Eloí, lamá sabactâni? " que significa: "Meu Deus! Meu Deus! Por que me abandonaste? "
35 Ya ma këdï kɔrɔ yayi mo naga nima uwö, lïjë iya te, “Bo ëdï kïdëkï Eliya.”
35 Quando alguns dos que estavam presentes ouviram isso, disseram: "Ouçam! Ele está chamando Elias".
36 Kina bɔ mɔtɔ kiriŋa ŋgï kogba lipɔ kusu mï layi koꞌbaꞌba, kiraki dɔ kolɔkɔ kiꞌdi kpa bo tuwë mo, kiya te, “Ti doŋgɔke ɔdɔ Eliya ti kako kombi bo bërï di bina ya?”
36 Um deles correu, embebeu uma esponja em vinagre, colocou-a na ponta de uma vara e deu-a a Jesus para beber. E disse: "Deixem-no. Vejamos se Elias vem tirá-lo daí".
37 Yësu api ŋgï rɔ ma kembe, kina bo kulöku ŋgï.
37 Mas Jesus, com um alto brado, expirou.
38 Kina bɔŋgɔ ma koke mï rö löbu ꞌba Bɔkoꞌba timo tönë kotopa ŋgï di tɔrɔ ŋbö kömö bërï.
38 E o véu do santuário rasgou-se em duas partes, de alto a baixo.
39 Kina ɔdɔ bɔ dɔ bɔ kanya ma këdï kɔrɔ yayi mo nima koŋgɔ tulöku ꞌba Yësu ŋgï tara tine, bo iya te, “Rɔ ma laka bɔ nime ŋgï rɔ kole ꞌba Bɔkoꞌba.”
39 Quando o centurião que estava em frente de Jesus ouviu o seu brado e viu como ele morreu, disse: "Realmente este homem era o Filho de Deus! "
40 ꞌJa mɔtɔ ga ëdï gbï kɔrɔ rɔ ma kɔwɔ mbowa yayi këdï rɔ toŋgɔ mo. ꞌJa mɔtɔ mo ga lïjë na rɔ Mariya Magadala ni ti Salome ti Mariya ma ꞌba Yakoba ma titi ni ti Yose.
40 Algumas mulheres estavam observando de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Salomé e Maria, mãe de Tiago, o mais jovem, e de José.
41 Lïjë ma tönë ga kösö gɔ bo di Galilaya koloma rɔ toja laja zi bo ne. ꞌJa ma konzi mɔtɔ ga ame kako ti bo Yerosalema ne ëdï gbï yayi.
41 Na Galiléia elas tinham seguido e servido a Jesus. Muitas outras mulheres que tinham subido com ele para Jerusalém também estavam ali.
42 Mï dɔkɔpiyari mo nima ame kina rɔ kada ꞌba rɔ kileŋo koda kada ꞌba rɔ kindawo ne,
42 Era o Dia da Preparação, isto é, a véspera do sábado. Ao cair da tarde,
43 Yesepa di Arimataya turu ma löbu mɔtɔ, ame bo këdï gbï ti kɔmɔ kiꞌdi gɔ ŋere löbu ꞌba Bɔkoꞌba ne, bo ënyï ŋgï ti mï këddï kari zi Pilato kititi ꞌdɔ kodɔ kpa töku Yësu zi bo tari tusu mo.
43 José de Arimatéia, membro de destaque do Sinédrio, que também esperava o Reino de Deus, dirigiu-se corajosamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
44 Tine ɔdɔ Pilato kuwö kiya te Yësu ölë ꞌdeni ŋgï welo tara tine, lende mo igayi bo ŋgï. Kina bo kïdëkï bɔ dɔ bɔ kanya mo nima kititi, ma Yësu kölë ꞌdeni ŋgï rɔ ma laka.
44 Pilatos ficou surpreso ao ouvir que ele já tinha morrido. Chamando o centurião, perguntou-lhe se Jesus já tinha morrido.
45 Kina ɔdɔ bo kuwö ꞌdeni di zi bɔ dɔ bɔ kanya nima, Yësu kölë ꞌdeni kina bo kodɔ kpa töku mo ŋgï zi Yesepa ꞌdɔ kombi kari kusu.
45 Sendo informado pelo centurião, entregou o corpo a José.
46 Yesepa ari ŋgï kugö bɔŋgɔ kaŋmi. Kina bo kombi töku Yësu ŋgï bërï di dɔ ŋgërï koꞌba mï bɔŋgɔ kaŋmi nima kolo yïmo, bo kari kusu mï tïꞌbörö ame koga ꞌdeni yɔki döku yayi tusu töku teyi ne. Kina bo kululu döku mo ŋgï kiꞌdi kpamo.
46 Então José comprou um lençol de linho, baixou o corpo da cruz, envolveu-o no lençol e o colocou num sepulcro cavado na rocha. Depois, fez rolar uma pedra sobre a entrada do sepulcro.
47 Tine Mariya Magadala ni ti Mariya ma ꞌba Yose ni lïjë oꞌja gɔ bi nima kusu Yësu teyi ne ꞌdeni.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, viram onde ele fora colocado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.