Lucas 4

Ndose Kɔdɔ Laka, Buku ꞌba Tisaki ni Tɔdɔ to Lömu Laꞌja ꞌBa Yësu Kurïsïtö Ŋere Ze (BEX) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Mï kada nima Yësu kileki kako di kpa Yaradene ne bo ŋgï lɔ ti Nyï Kɔtɔ Laka. Kina Nyï Kɔtɔ Laka koto bo ŋgï kari yï mökö
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 na Satani koloma ŋgï rɔ tiyɔzɔ bo töꞌdö mo ŋbö dɔ ꞌbutë sowɔ. Bo koloma ŋgï tara kinza tonyo ɔtɔ. Kina rɔ ŋburuŋburu mo tine bo ꞌdeni rɔ ꞌbö.
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Kina Satani kako ŋgï kilende zi bo, iya te, “Ɔdɔ këddï ŋgï rɔ kole ꞌba Bɔkoꞌba ilende zi kulugbï döku nime kuyï rönï rɔ maŋgolɔꞌbɔ.”
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Tine bo ileki dɔmo, iya te, “Ugu ꞌdeni mï buku ꞌba Bɔkoꞌba iya te, ‘Bilaka oloma dë ŋge kɔtɔ gɔ akonyo.’”
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Satani oto bo kari kileme dɔliŋɔ nime pili toko zi bo
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 kilende zi bo, iya te, “Ti miꞌdi közï kakpa mo ti amo ga ŋgï zïyï römöyï ama ga na. Iꞌdi ꞌdeni zö kina ti miꞌdi zi bɔtɔ ame moꞌdɔkɔ tiꞌdi mo teyi ne.
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 Kina me ɔdɔ kumötu ma wa naga nime pili ti këdï rɔ ëꞌbï.”
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Bo ileki dɔmo iya te, “Ugu ꞌdeni mï buku ꞌba Bɔkoꞌba iya te, ‘Ŋere Bɔkoꞌba ꞌbï na ŋge kɔtɔ ꞌdɔ kumötu kulömu kpëyï teyi.’ “
8 Mas Jesus respondeu:
9 Kina Satani koto bo ꞌböwu kari Yerosalema kiꞌdi bo kɔrɔ ŋbö tɔrɔ dɔ kumu rö löbu ꞌba Bɔkoꞌba, kina kilende zi bo iya te, “Ɔdɔ këddï ŋgï rɔ kole ꞌba Bɔkoꞌba ola röyï bërï di bine.
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 Römöyï ugu ꞌdeni mï buku ꞌba Bɔkoꞌba iya te, ‘Bo ti kiꞌdi köꞌdu ꞌbï zi malayika abo ga ꞌdɔ koda bi laka di röyï.’
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 Kina ugu ꞌdeni gbï iya te, ‘Lïjë ti kako kikapo yi ŋgï tɔrɔ dɔ közïnnï kinza koga ndïyï ra yɔki döku.’”
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Bo ileki dɔmo iya te, “Iya ꞌdeni te, ‘Kinza kiyɔzɔ ŋere Bɔkoꞌba ꞌbï dë.’”
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 Tine ɔdɔ Satani kote tiyɔzɔ Yësu ꞌdeni kɔzɔ a nime te tine bo ola Yësu ŋgï tötï tara nati.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Kina Yësu kileki ŋgï kari Galilaya lɔ ti Nyï Kɔtɔ Laka na lëbï abo kïyëlë rönï ŋgï kote mï dɔyayi nima toko.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 Bo oloma tiyandi wa di mï rö ꞌba mötu ꞌbënnï ga kina ma konzi kïlëlu bo ŋgï.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Na bo kari ŋgï Nazareta gawo ma tönë kulu bo yïmo ne. Mï kada ꞌba rɔ kindawo na bo kari ŋgï mï rö ꞌba mötu kɔzɔ ndɔbɔ abo ga nduwë tara. Bo ënyï tɔrɔ tïdëkï wa
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 na kogba buku ꞌba Yesaya bɔ kumë lende ŋgï kiꞌdi zi bo. Na bo kitenye ŋgï koꞌja bi ma tönë kugu kiya te,
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 “Nyï Kɔtɔ Laka ꞌba Bɔkoꞌba ëdï dɔma römöyï bo ondi ꞌdeni zö tuwöwö laja kɔtɔ laka zi bɔ lisa ni. Bo oja ma ꞌdeni tiꞌdi dɔ ŋgölö zi bɔ mï maboso ni, kina gbï tiyɔpɔ kɔmɔ bɔ kɔmɔ kölu ni tope ya ma këdï kokɔ rönnï di zi kpɔŋi naga yaga rɔ dɔ ŋgölö
18 “O Espírito do Senhor
19 kina gbï tuwöwö kɔɔ ꞌba mï koŋmi ꞌba ŋere Bɔkoꞌba.”
19 e proclamar o ano aceitável
20 Kina bo kuköku mï buku mo nima ŋgï teyi bo kileki kiꞌdi zi lëwï mo na bo koloma ŋgï bërï tiyandi wa. Kina bilaka pili ꞌba mï rö ꞌba mötu yayi kodɔ kömönnï ŋgï dɔ bo.
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 Kina bo kileki kiya zïnnï, iya te, “Wa nime kugu bine ne na me koꞌdɔ rönï ꞌdeni tɔne kuwöke.”
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Lïjë pili oloma ŋgï rɔ tiya lende abo rɔ ma laka, lende koŋmi ame ga këdï kɔdɔ di kpa bo ne iꞌdi lïjë ŋgï kotɔ rɔ gönnï. Lïjë ebe tititi rönnï, iya te, “Tara ne, ɔdɔ bo na dë rɔ kole ꞌba Yesepa mo tönë ya?”
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 Yësu ileki dɔmo zïnnï, iya te, “Rɔ ma laka ti koꞌdeke lende ꞌba mumë nime rɔma, ame kiya te, ‘Bɔ wɔwɔ, ileŋo gbagba yï. Wa ame ga duwö koloma rɔ toꞌdɔ mo Kaparanoma ne oꞌdɔ gbï mï dɔyayi ma ꞌbëyï bine.’”
23 Então Jesus disse:
24 Bo ileki gbï kiya zïnnï te, “Rɔ ma laka miya ziye, bilaka ame rɔ bɔ kumë lende ne ya ëꞌbënnï ga oloma dë toro mo.
24 E Jesus prosseguiu:
25 Rɔ ma laka miya ziye, mï kada ꞌba Eliya makuruꞌbë ëdï ŋgï ŋbaŋi mï Yisarele. Ne mï kada ame kora kɔmɔ pɔli teyi koꞌdɔ ŋbö kɔmɔ kɔɔ mota kɔdɔ dɔmo nyepe modɔɔkɔtɔ kinza tɔrɔ kaꞌdi dë sëyï ꞌba ꞌbö kilaꞌba mï dɔyayi nima pili ne,
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 pele tara oja Eliya dë kari zi makuruꞌbë ꞌba Yisarele tine ŋge zi makuruꞌbë mɔtɔ ame rɔ bɔ löwö këdï koloma Zarepata mï dɔyayi ꞌba Sidona ne.
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Kina gbï tara mï kada ꞌba Elisa bɔ kumë lende bɔ mönyu ëdï ŋgï ŋbaŋi mï dɔyayi ꞌbënnï ꞌba Yisarele tine pele tara ileŋo ma kɔtɔ mɔtɔ te dë di mï löŋgö mo. Namana ŋbö rɔ bɔ löwö di Surïya na ŋge Elisa kileŋo.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Kina ɔdɔ bilaka naga nima mï rö ꞌba mötu yayi ne kuwö lende naga nime bo kiya ne ꞌdeni tine, mïnnï ënyï ŋgï pili kata rɔ bo.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Kina lïjë kënyï ŋgï tïtïŋï bo yaga di mï gawo. Lïjë koto bo ŋgï kari bi kulïŋï ꞌba döku nima ti gawo nima dɔmo ne ꞌdɔ tïtïŋï bo bërï di bi kulïŋï nima.
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 Tine bo olo abo rɔ bo ŋgï di mï löŋgö tïndï naga nima bo kari abo ŋgï nduwë yaga.
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Na bo kari ŋgï Kaparanoma gawo mɔtɔ gbï mï Galilaya yayi. Mï kada ꞌba rɔ kindawo na bo kiꞌdi ŋgï tiyandi bilaka
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 tine lïjë otɔ ŋgï rɔ gönnï gɔ akiyandi abo römöyï bo iyandi wa ŋgï kɔzɔ bɔ közï kakpa tara.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Bɔ nökï mɔtɔ ëdï mï rö ꞌba mötu yayi. Kina nökï nima kënyï ŋgï kulörï rɔ ma kembe, iya te,
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 “Waꞌdi ꞌbï tize, nï Yësu ꞌba Nazareta nime? Ako ꞌdeni tote dɔze nati? Mikali yi ꞌdeni. Nï na rɔ bɔ laja ma kɔtɔ laka ꞌba Bɔkoꞌba.”
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Tine Yësu ënyï kamo dɔ nökï nima, iya te, “Udumö yaga. Kina itaꞌba yaga di dɔ bɔ nima.”
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Kina lende mo kigayi bilaka naga nima ŋgï pili lïjë kebe tiya mo rɔ gɔ rönnï, iya te, “Akiyandi ma tondo mo ga na te? Bo amo le dɔ nökï ni ti közï kakpa ti tigɔ te na lïjë kitaꞌba ŋgï yaga.”
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Kina lëbï ꞌba Yësu kïyëlë rönï ŋgï kote mï dɔyayi nima toko.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 Yësu ënyï di mï rö ꞌba mötu yayi kari liŋɔ ꞌba Simona. Tine mese ꞌba Simona ëdï yayi ti zëyï ŋgï timo rɔ ma kututu. Kina lïjë kiya lende mo zi Yësu ꞌdɔ kokɔnyi.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 Kina bo kari ŋgï kɔrɔ kpa laŋgiri ꞌba ꞌja nima bo kilende zi zëyï nima ꞌdɔ kola lɔko yaga. Kina zëyï nima kola lɔko ŋgï, lɔko kënyï tɔrɔ koloma toja laja zïnnï.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Kina ɔdɔ kada këdï kösö ꞌdeni tine na bilaka koꞌde bɔ rɔkɔꞌɔ ma konzi mɔtɔ ga ame ti dɔkomali rɔkɔꞌɔ ma gege ne ŋgï kako zi Yësu. Kina bo koloma ŋgï tiꞌdi közï bo rönnï tileŋo lïjë pili rɔ kɔtɔkɔtɔ.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Tine nökï ni ebe ꞌbënnï titaꞌba yaga di dɔ bilaka ti tulörï, kiya te, “Nï na rɔ kole ꞌba Bɔkoꞌba.”
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 Koꞌja bi këdï këzë ꞌdeni na Yësu kënyï ŋgï kari abo kutu bo yï mökö. Bilaka ebe toma gɔ bo, tine ɔdɔ lïjë kari koꞌja bo ꞌdeni lïjë oloma tota bo ꞌdɔ bo kari dë kpe bitɔ di zïnnï bina.
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 Ne tine bo iya te, “Mëdï mari tiya laja laka ꞌba ŋere löbu ꞌba Bɔkoꞌba nime gbï mï gawo mɔtɔ ga römöyï lende mo na me koja ma gɔmo.”
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Kina bo köꞌbö ŋgï nduwë rɔ tiyandi bilaka di mï rö ꞌba mötu ꞌba Yudayi ni.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.