João 9
Ndose Kɔdɔ Laka, Buku ꞌba Tisaki ni Tɔdɔ to Lömu Laꞌja ꞌBa Yësu Kurïsïtö Ŋere Ze (BEX) vs NAA
1 Kina ɔdɔ Yësu këdï ꞌdeni kiliŋgere tine, dɔ bo ondɔsɔ ŋgï ti bɔ kɔmɔ kölu mɔtɔ ame köyö ꞌdeni mɔlo rɔ kɔmɔ kölu ne.
1 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem cego de nascença.
2 Kina bɔ kösö gɔ bo ga kënyï kititi bo, lïjë iya te, “Bɔ kɔmɔ kiyandi, lende kënyë ꞌba yë na me kiꞌdi ꞌdɔ köyö bɔ nime rɔ kɔmɔ kölu ne? Lende kënyë abo na ala lende kënyë koꞌdɔ ꞌba ꞌbu bo ni na?”
2 E os seus discípulos perguntaram: — Mestre, quem pecou para que este homem nascesse cego? Ele ou os pais dele?
3 Yësu iya te, “Töyö nime köyö bɔ nime rɔ kɔmɔ kölu ne inza gɔ lende kënyë abo ala gbï gɔ lende kënyë koꞌdɔ ꞌba ꞌbu bo ni. Tine öyö bɔ nime rɔ kɔmɔ kölu ꞌdɔ kiꞌdi Bɔkoꞌba kileme tigɔ abo tö zi bilaka mï tileŋo bɔ nime.
3 Jesus respondeu:
4 Ndɔbɔ ame Bɔkoꞌba koja ma dömöyï mo ne, mëdï moꞌdɔ gïrï nime koꞌja gɔ bi këdï gba rɔ mï kada. Römöyï korɔndɔ ɔwɔ dë kpe, ame bilaka lesi inza kikali kpe toꞌdɔ a mɔtɔ.
4 É necessário que façamos as obras daquele que me enviou enquanto é dia; a noite vem, quando ninguém pode trabalhar.
5 Ne ame mëdï ꞌdeni dɔliŋɔ bine ne, ma na ꞌdeni rɔ bi kɔpɔ zi dɔliŋɔ.”
5 Enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Kina bo kotoꞌbi woro ŋgï bërï, bo konyɔpi mandɔꞌdɔ mo ŋgï kosa kɔmɔ bɔ kɔmɔ kölu tönë.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu na terra, fez lama com a saliva e com a lama untou os olhos do cego.
7 Kina bo kiya te, “Ari kurögö kömöyï mï daa ꞌba Siloma.” Ame ꞌjɔ ꞌba möyï mo nima tëgë “Oja ꞌdeni.”
7 Então disse ao cego: Siloé quer dizer “Enviado”. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Kina ɔdɔ bɔ nima këdï ꞌdeni liŋɔ tine, bilaka ma mï tïrï ma ŋgɔsiŋgɔsi naga ti ya mɔtɔ ga ame kikali bo ꞌdeni mɔlo tönë pa bine rɔ bɔ kpasi ne, ako ŋgï toŋgɔ bo, lïjë iya te, “Wa, bɔ nime na dë tönë këdï koloma pa kpa kɔri ꞌdë yayi tokpasi wa ne?”
8 Então os vizinhos e os que antes o conheciam de vista, como mendigo, perguntavam: — Não é este o que ficava sentado pedindo esmolas?
9 Ya mɔtɔ ga iya te, “Yëë, bo na.”
9 Uns diziam: — É ele. Outros: — Não, mas se parece com ele. O homem dizia: — Sou eu.
10 Ya naga nima iya te, “Kömöyï ënyï kɔpɔ koꞌja gɔ bi totondo?”
10 Então lhe perguntaram: — Como foram abertos os seus olhos?
11 Bo iya te, “Bɔ nima kïdëkï möyï mo rɔ Yësu ne na konyɔpi mandɔꞌdɔ ti woro, bo kosa kɔmɔ ma, na bo kiya zö gɔ mari murögö kɔmɔ ma mï daa ꞌba Siloma. Kina me mari murögö kɔmɔ ma yɔ, na kɔmɔ ma kɔpɔ ŋgï.”
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez lama, passou nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave-se.” Então fui, lavei-me e estou vendo.
12 Lïjë iya te, “Yësu mo ëdï yala?”
12 Eles perguntaram: — Onde está ele? Respondeu: — Não sei.
13 Di pötö lende nime na ya mɔtɔ ga kënyï koto bɔ tönë ŋgï kari zi Parosi ni.
13 Levaram aos fariseus aquele que antes era cego.
14 Kada nima Yësu konyɔpi mandɔꞌdɔ ti woro kosa kɔmɔ bɔ nima ꞌdɔ kɔpɔ ŋgï yaga yïmo ne, kada ꞌba rɔ kindawo na.
14 E era sábado o dia em que Jesus fez a lama e lhe abriu os olhos.
15 Parosi ni ebe gbï tititi bɔ nima gɔ lende ꞌba kɔmɔ bo ame kënyï kɔpɔ ꞌböwu yaga koꞌja gɔ bi ne. Tine bo ileki kiya zïnnï, bo iya te, “Yësu na koꞌdɔ mandɔꞌdɔ kɔmɔ ma. Kina mari murögö yɔ. Kina me kɔmɔ ma kɔpɔ ŋgï.”
15 Então os fariseus lhe perguntaram outra vez como podia ver. Ele respondeu: — Ele pôs lama sobre os meus olhos, lavei-me e estou vendo.
16 Parosi mɔtɔ ga iya te, “Bɔ nime ako dë du te di zi Bɔkoꞌba, ma bo këdï kako ra ŋgï di zi Bɔkoꞌba dëne bo ëdï koro kada ꞌba rɔ kindawo.”
16 Por isso, alguns dos fariseus diziam: — Esse homem não é de Deus, porque não guarda o sábado. Mas outros diziam: — Como pode um homem pecador fazer sinais como estes? E houve divisão entre eles.
17 Kina lïjë kënyï ꞌböwu kititi bɔ tönë, lïjë iya te, “Waꞌdi na komeri ꞌbëyï gɔ lende ꞌba Yësu nima bo kiꞌdi kömöyï kɔpɔ ꞌdeni yaga ne?”
17 De novo perguntaram ao cego: — O que você diz a respeito dele, uma vez que lhe abriu os olhos? Ele respondeu: — É um profeta.
18 Parosi ni iꞌdi dönnï dë gba gɔ lende nima kiya te bɔ nima kɔmɔ mo pa rɔ ma kölu kina ma kënyï ꞌböwu kɔpɔ yaga ne, lïjë iya te bëtï na ka. Kina lïjë kïdëkï ꞌbu ꞌba bɔ nima ti ma mo ŋgï kako zïnnï.
18 Os judeus não acreditaram que ele tinha sido cego e que agora podia ver, enquanto não chamaram os pais dele
19 Kina lïjë kititi eꞌbe ꞌbu mo naga nima, lïjë iya te, “Kole ꞌbe nime kiyake te öyö mɔlo rɔ kɔmɔ kölu ne, bo na me? Ne kɔmɔ bo ënyï kɔpɔ ꞌböwu yaga tɔne rɔ ma totondo?”
19 e lhes perguntaram: — É este o filho de vocês, que vocês dizem que nasceu cego? Como é que agora ele está vendo?
20 Lïjë iya te, “Dikali ŋgï rɔ ma laka bo kole ze na. Kina dikali ꞌdeni gbï laka öyö bo mɔlo rɔ kɔmɔ kölu.
20 Então os pais responderam: — Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego,
21 Ne ɔtɔ abo tɔ nima kiyɔpɔ kɔmɔ bo tɔne ne, dikali dë. Bɔtɔ abo tɔ nima kiyɔpɔ kɔmɔ bo ne, dikali eze dë gbï. Ititike bo. Bo na ma, bo inza gbï gba rɔ kole titi. Bo na ti kikali tïyëtï lende abo nima.”
21 mas não sabemos como agora está vendo. E também não sabemos quem lhe abriu os olhos. Perguntem a ele, pois já tem idade e poderá falar por si mesmo.
22 ꞌBu bo ni iya tara römöyï lïjë ere turu ꞌba Yudayi naga nima. Römöyï turu naga nima iya lende mɔtɔ ꞌdeni mɔlo yayi, iya te, bilaka ame ga pili kiya te Yësu na rɔ Kurïsïtö ame Bɔkoꞌba koja kako di mïtɔrɔ ne, ꞌdɔ koꞌjɔŋɔ ŋburu yaga di bi tɔdɔ mï rö ꞌba mötu.
22 Os pais dele disseram isso porque estavam com medo dos judeus, pois estes já tinham combinado que, se alguém confessasse que Jesus era o Cristo, seria expulso da sinagoga.
23 Lende nima na ma ꞌdɔ kiꞌdi ꞌbu bo ni kiya te, “Bo na ma, bo inza gba rɔ kole titi. Ititike bo.”
23 Foi por isso que os pais dele disseram: “Ele já tem idade e poderá falar por si mesmo.”
24 Parosi ni ënyï ꞌböwu gbï kïdëkï bɔ tönë kako zïnnï. Kina lïjë kiya zi bo, lïjë iya te, “Ulömu röyï ti möyï löbu ꞌba Bɔkoꞌba nime. Dikali ꞌdeni bɔ nima bo kileŋo yi ne bo bɔ lende kënyë na.”
24 Então chamaram, pela segunda vez, o homem que tinha sido cego e lhe disseram: — Diga a verdade diante de Deus; nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Bɔ tönë iya te, “Mikali dë ala bo bɔ lende kënyë na ya? Wa ꞌbama ame mikali ne na ŋge rɔ ame ma pa mɔlo rɔ bɔ kɔmɔ kölu. Kina me tɔne kɔmɔ ma kɔpɔ ꞌdeni yaga koꞌja gɔ bi.”
25 Ele respondeu: — Se é pecador, não sei. Uma coisa sei: eu era cego e agora vejo.
26 Lïjë iya te, “Waꞌdi na Yësu mo nima koꞌdɔ zïyï? Bo oꞌdɔ tondo kina ma ꞌdɔ kiꞌdi kömöyï kënyï kɔpɔ yaga ne?”
26 Perguntaram-lhe outra vez: — O que ele fez a você? Como lhe abriu os olhos?
27 Bo iya te, “Ne oꞌja mïyëtï lende naga nime ꞌdeni gbï dɔgba ziye bine ꞌdi, uwöke dë. Gɔ waꞌdi na koꞌdɔkɔke ꞌböwu ꞌdɔ mënyï gbï tïyëtï mo ziye teyi? Oꞌdɔkɔke ꞌdeni gbï tösö gɔ bo?”
27 Ele respondeu: — Já lhes disse, mas vocês não ouviram. Por que querem ouvir outra vez? Por acaso vocês também querem se tornar discípulos dele?
28 Kina lïjë kënyï ŋgï titiꞌja bɔ tönë, lïjë iya te, “Nï ꞌbëyï na rɔ bɔ kösö gɔ Yësu. Ne ze ꞌbeze rɔ bɔ kösö gɔ ꞌbu ze löbu Musa.
28 Então o insultaram e lhe disseram: — Discípulo dele é você! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Römöyï Musa na dikali ŋge Bɔkoꞌba koloma rɔ tilende teyi bine. Ne bɔtɔ tɔ nima rɔ Yësu ne, dikali dë bo ako di yala.”
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas este nem sabemos de onde é.
30 Bɔ nima iya te, “Lende ꞌbe igayi ma ꞌdeni. Yësu na me kiyɔpɔ kɔmɔ ma ꞌdeni yaga. Tine kpe ikalike bi ame bo kako di teyi ne dë yɔ.
30 O homem respondeu: — É estranho que vocês não saibam de onde ele é, mas ele me abriu os olhos.
31 Dikali ꞌdeni mɔlo rɔ ma laka Bɔkoꞌba oloma dë tuwö dɔ bɔ lende kënyë. Tine lïjë ame ga koro bo koꞌdɔ akoꞌdɔkɔ abo ga ne, na ŋge bo kuwö dɔmo.
31 Sabemos que Deus não atende a pecadores. Pelo contrário, se alguém teme a Deus e pratica a sua vontade, a este atende.
32 Bɔtɔ mɔtɔ uwö dë mɔlo kako di bi tisaki bïcï dɔliŋɔ nime ma bɔ mɔtɔ kiyɔpɔ kɔmɔ bilaka ame köyö ꞌdeni mɔlo rɔ kɔmɔ kölu kɔzɔ a nime te.
32 Desde que o mundo existe, jamais se ouviu que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Ma kiya te bɔ nime rɔ Yësu ne, bo kako dë ŋgï di zi Bɔkoꞌba dëne bo inza kikali toꞌdɔ a mɔtɔ.”
33 Se este homem não fosse de Deus, não poderia ter feito nada.
34 Parosi naga nima iya te, “Nï ame köyö yi mɔlo di mï rɔ bɔ lende kënyë ne, nï na koꞌdɔkɔ ꞌdɔ kënyï tiyandi ze?”
34 Mas eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e quer nos ensinar? E o expulsaram.
35 Tine ɔdɔ Yësu kuwö ꞌdeni, tëgë Parosi ni oga bɔ tönë ꞌdeni yaga na bo kari ŋgï toŋgɔ mo. Kina bo kititi bɔ nima, bo iya te, “Iꞌdi döyï ra gɔ lende ꞌba kole ꞌba bilaka lesi?”
35 Jesus ouviu que eles tinham expulsado o homem. Ao encontrá-lo, perguntou:
36 Bɔ nima iya te, “Ŋere, iya zö te ꞌdi bo yë na, ꞌdɔ miꞌdi dɔma gɔ lende abo.”
36 Ele respondeu: — Quem é, Senhor, para que eu creia nele?
37 Yësu iya te, “Oꞌja bo ꞌdeni mɔlo. Ma mo nime ŋgï mëdï milende zïyï ne, ma na ŋgï rɔ kole ꞌba bilaka lesi mo.”
37 E Jesus lhe disse:
38 Kina bɔ nima kileki ŋgï kiya zi Yësu, iya te, “Ŋere ma, mikali yi ꞌdeni ŋgï tɔne rɔ ma laka rɔ kole ꞌba Bɔkoꞌba.”
38 Então ele afirmou: — Eu creio, Senhor! E o adorou.
39 Yësu iya te, “Mako ꞌdeni dɔliŋɔ bine ꞌdɔ toza mï bilaka ꞌdɔ kiꞌdi ya ame ga rɔ bɔ kɔmɔ kölu ne koꞌja bi, kina gɔ ya ame ga rɔ bɔ kɔmɔ kɔpɔ ne, gɔ kɔmɔ mo kebe kölu yaga.”
39 Jesus continuou: —
40 Parosi mɔtɔ ga ëdï gbï ti Yësu ni yayi. Kina ɔdɔ lïjë kuwö lende nima ꞌdeni tara tine, lïjë ënyï kiya zi Yësu, lïjë iya te, “Lende kiya ꞌbï nima iya te ze bɔ kɔmɔ kölu na gbï?”
40 Alguns dos fariseus que estavam perto dele perguntaram-lhe: — Por acaso também nós somos cegos?
41 Bo iya te, “Ɔdɔ kiyake te ëddïke rɔ kɔmɔ kölu, inzake ti lende kënyë. Ne iyake rɔye rɔ bɔ kɔmɔ kɔpɔ. Kina ma lende kënyë ꞌbe ga ti kulömö köꞌbö tiye.”
41 Jesus respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.