Gênesis 38
Ndose Kɔdɔ Laka, Buku ꞌba Tisaki ni Tɔdɔ to Lömu Laꞌja ꞌBa Yësu Kurïsïtö Ŋere Ze (BEX) vs BKJ
1 Mï kɔmɔ kɔɔ mo nima na Yuda kënyï di mï löŋgö löndö bo ga kari koloma ti bɔ mɔtɔ möyï mo rɔ Ira bɔ Adolama mɔtɔ.
1 E aconteceu naquele tempo que separando-se Judá dos seus irmãos, relacionou-se com um adulamita, cujo nome era Hira.
2 Di liŋɔ ꞌba bɔ nima yayi na bo kari koꞌja nyiti mɔtɔ rɔ yïtö ꞌba Kanana. Möyï ꞌbu mo ïdëkï rɔ Suwa. Bo ogbe nyiti nima
2 E Judá viu ali uma filha de um certo cananeu, cujo nome era Sua; e ele a tomou, e entrou a ela.
3 tine na lɔko kɔmɔ ŋgï köyö kole bɔtɔni kina kiꞌdi möyï mo rɔ Ere.
3 E ela concebeu e teve um filho; e ele chamou o seu nome Er.
4 Lɔko ɔmɔ ꞌböwu gbï di gɔmo köyö rɔ kole bɔtɔni kina lɔko kiꞌdi möyï mo rɔ Onana.
4 E ela concebeu novamente, e teve um filho; e ela chamou o seu nome Onã.
5 Di gɔmo ꞌböwu lɔko ari köyö kole ma mï mota gbï rɔ kole bɔtɔni kina lɔko kiꞌdi möyï mo rɔ Sela. Mï kada nima Yuda ëdï koloma Keziba.
5 E ela concebeu mais uma vez, e teve um filho; e chamou seu nome Selá. E ele estava em Quezibe quando ela o teve.
6 Kina ɔdɔ Ere kole ma dɔndende nima kïyöbu ꞌdeni tine Yuda ogbe ꞌja teyi möyï mo rɔ Tamara.
6 E Judá tomou uma mulher para Er, seu primogênito, cujo nome era Tamar.
7 Tine Ere oꞌdɔ lende kënyë ŋgï rɔ mbëmbë. Kina ɔdɔ Bɔkoꞌba koŋgɔ lende kënyë ꞌba Ere ꞌdeni ŋgï kulöwö tara yɔ na kupö bo ŋgï yaga.
7 E Er, o primogênito de Judá, foi mau aos olhos do SENHOR; e o SENHOR o matou.
8 Kina Yuda kilende zi kole abo ma mï rïyö mo nima kïdëkï möyï mo rɔ Onana ne. Bo iya te, “ꞌJɔkɔ yï nima ɔdɔ gɔmo kindaꞌba közïmo ꞌdɔ köyöke kole ꞌdɔ kiꞌdi dɔ löndö yï ame kölë ne kudu timo.”
8 E Judá disse a Onã: Entra à mulher de teu irmão, e case-se com ela, e levanta a semente de teu irmão.
9 Tine Onana ikali kole naga nima bo këdï köyö ti ꞌja ꞌba löndö bo nima inza kïlëbï dɔ bo kada mɔtɔ. Gɔ köꞌdu mo na ɔdɔ lïjë këdï köꞌdö ti Tamara bo ebe tiꞌdi wa dɔ bɔtɔni abo kolɔdɔ za bërï mï yayi, römöyï kinza bo köyö kole ra ti ꞌja ꞌba löndö bo nima.
9 E Onã sabia que a semente não seria sua. E aconteceu que, quando ele entrava à mulher de seu irmão, ele o derramava no chão, para que ele não desse semente ao seu irmão.
10 Kina Bɔkoꞌba kënyï ŋgï rɔ ꞌdïrï ti Onana gɔ lende koꞌdɔ abo nima kina kupö bo ŋgï gbï yaga.
10 E a coisa que ele fez desagradou ao SENHOR; e por isso ele o matou também.
11 Yuda rɔ meri gɔ lende ꞌba kole rïyö abo naga nime. Gɔ köꞌdu mo na kiꞌdi bo kere ŋgï kinza Sela kari kölë ra gbï kɔzɔ a nima tara. Kina bo kiya te zi Tamara, “Ileki kari liŋɔ ꞌba ꞌbu yï koloma yayi rɔ makuruꞌbë ŋbö Sela kïyöbu.” Kina Tamara kileki ŋgï kari koloma liŋɔ ꞌba ꞌbu nï.
11 Então Judá disse a Tamar, sua nora: Permanece viúva na casa de teu pai, até que Selá, meu filho, seja grande, pois ele disse: Para que porventura ele não morra também, como seus irmãos. E Tamar foi e habitou na casa de seu pai.
12 Mï kɔmɔ kɔɔ mɔtɔ ꞌböwu yayi na ꞌja ꞌba Yuda tönë rɔ nyiti ꞌba Suwa ne kölë ŋgï. Kina ɔdɔ bo kote tudu ꞌja abo ꞌdeni tine lïjë ënyï ti bɔ murë bo Ira tari Timana toŋgɔ bilaka abo ga ame këdï tumu sunë kamölö abo ga yayi ne.
12 E no decorrer do tempo, morreu a filha de Sua, mulher de Judá, e Judá foi confortado, e subiu até seus tosquiadores de ovelhas em Timna, ele e seu amigo Hira, o adulamita.
13 Kina ɔdɔ Tamara kuwö lende mo kiya te lanzo nï Yuda ëdï koꞌdɔkɔ tari Timana tumu sunë kamölö abo ga tine,
13 E contaram a Tamar, dizendo: Eis que teu sogro sobe a Timna para tosquiar suas ovelhas.
14 lɔko ikali Sela kole ꞌba lanzo nï ïyöbu ꞌdeni kɔmɔ mo kɔpɔ, kina me lanzo nï oꞌdɔkɔ dë todɔ kpënï zi kole nime ꞌdɔ kɔdɔ gönï. Tine na lɔko kolɔ bɔŋgɔ ꞌba monɔ ŋgï yaga di rönï, lɔko kisali rönï kolɔ bɔŋgɔ rönï kolo mɔtɔ dönï kola ŋge rɔ kömönï. Kina lɔko kënyï ŋgï kari koloma kpa kɔri ŋɔli ŋgila gawo ꞌba Enayima kpa gɔ kɔri kari Timana.
14 E ela tirou de si suas vestes da viuvez, e se cobriu com um véu, e enrolou-se, e sentou-se em um lugar aberto, que fica junto ao caminho de Timna, porque ela viu que Selá havia crescido, e ela não havia sido entregue a ele por esposa.
15 Kina ɔdɔ Yuda kömö ꞌdeni koꞌja lɔko këdï koloma kpa kɔri tine bo omeri ꞌba bo, bo iya te bɔ rɔnyɔ na, römöyï lɔko olo kömönï ꞌdeni liyɔ teyi ti bɔŋgɔ.
15 Quando Judá a viu, ele pensou que fosse uma prostituta, porque ela havia coberto a sua face.
16 Bo ikali dë kpe rɔ ꞌja ꞌba kole abo. Kina bo kilende zïnï, iya te, “Ako zö, moꞌdɔkɔ yi.”
16 E ele se voltou a ela junto ao caminho e disse: Vem, rogo-te, e deixa-me entrar em ti (pois ele não sabia que ela era sua nora). E ela disse: O que me darás para que possas entrar em mim?
17 Bo iya te, “Ti moja kole banya kako zïyï.”
17 E ele disse: Enviar-te-ei um cabrito do rebanho. E ela disse: Dar-me-ás um penhor até que o envies?
18 Bo iya te, “Waꞌdi na koꞌdɔkɔ?”
18 E ele disse: Qual penhor eu te darei? E ela disse: Teu selo, e tuas pulseiras, e teu cajado que está em tua mão. E ele o deu a ela, e entrou nela, e ela concebeu dele.
19 Kina lɔko kënyï ŋgï di gɔ bi nima yayi kari ëꞌbënï. Lɔko ari kope bɔŋgɔ kolo ꞌbënï nima ŋgï yaga, lɔko kolɔ ꞌba monɔ tönë kileki rönï.
19 E ela levantando-se, se foi, e colocou de lado seu véu, e pôs as vestes da sua viuvez.
20 Kina Yuda koja bɔ murë bo Ira kari ti banya ꞌdɔ tari tiꞌdi mo zi bɔ rɔnyɔ tönë lïjë koꞌja di gɔ kɔri ne ꞌdɔ bo kotɔtɔ wa ma tönë ga bo kiꞌdi tötï teyi ne kako timo. Tine Ira ari koꞌja lɔko kinza kpe yayi.
20 E Judá enviou o cabrito pela mão de seu amigo, o adulamita, para receber seu penhor da mão da mulher; mas ele não a encontrou.
21 Bo ititi bilaka ꞌba gɔ bi nima yayi, bo iya te, “ꞌJa bɔ rɔnyɔ nime koloma kpa kɔri ŋɔli ŋgila gawo ꞌba Enayima bine ne, lɔko ari ꞌdeni yala?”
21 Então ele perguntou aos homens daquele lugar, dizendo: Onde está a prostituta, que estava publicamente junto ao caminho? E eles disseram: Não esteve nenhuma prostituta neste lugar.
22 Kina Ira kileki ŋgï kari zi Yuda. Bo iya te, “Mari moꞌja lɔko dë. Bilaka ame ga yayi ne iya zö tëgë, ꞌja bɔ rɔnyɔ ɔtɔ inza du te mï gɔ bi ꞌbënnï nima.”
22 E ele voltou a Judá, e disse: Não pude encontrá-la, e também os homens do lugar disseram que não esteve nenhuma prostituta nesse lugar.
23 Yuda iya te, “Iꞌdi lɔko kogba wa naga nima ka yayi. Doma gönï dë towa kinza koꞌde rɔ kaya rɔze. Moja banya zïnï kina me kari koꞌja lɔko dë, embe dë gbï.”
23 E Judá disse: Que ela o tome para si, para que não sejamos envergonhados. Eis que enviei este cabrito, e tu não a encontraste.
24 Mï mota ꞌba nyepe ma di pötö lende tönë na bɔ mɔtɔ kako zi Yuda, kiya te, “Tamara ꞌja ꞌba kole ꞌbï oꞌdɔ rönï ꞌdeni ŋgï rɔ bɔ rɔnyɔ kina me lɔko kɔmɔ ꞌdeni di mï kɔri ꞌba yërï koꞌdɔ ꞌbënï nima.”
24 E aconteceu que, quase três meses depois, contaram a Judá, dizendo: Tamar, tua nora, prostituiu-se, e também: Eis que está com filho da prostituição. E Judá disse: Trazei-a, e seja ela queimada.
25 Kina ɔdɔ lïjë kogba nï ꞌdeni këdï kari ꞌdɔ tupö mo tine, lɔko oja laja kari gɔ Yuda. Lɔko iya te, “Oŋgɔ wa naga nime te, wa ꞌba tugu möyï ti kabi mo ga pili ti përï adɔkotɔni nime. Ikali bɔ dɔmo? Bɔ dɔ wa naga nime na me kiꞌdi kole yïmö.”
25 Mas enquanto era trazida, enviou a dizer a seu sogro: Do homem, a quem estas coisas pertencem, estou grávida. E ela disse: Reconheces, suplico-te, de quem são estas coisas: o selo, as pulseiras e o cajado.
26 Yuda ikali wa naga nima na bo kodɔ kpa bo ŋgï gɔ lende mo. Bo iya te, “Lende ꞌbënï ele ꞌdeni kiteli ꞌbama. Dëne ꞌdɔ miꞌdi lɔko ra zi kole ma Sela, ne kina me miꞌdi lɔko dë yɔ.” Tine Yuda ileki dë kpe köꞌdö ti Tamara.
26 E Judá os reconheceu, e disse: Ela foi mais justa do que eu, porque não lhe dei Selá, meu filho. E ele nunca mais a conheceu.
27 Kina ɔdɔ kömö ꞌdeni mï kada ꞌba löyö ꞌbënï tine ikali ŋgï kole roŋa na mïnï.
27 E aconteceu que, no tempo de seu parto, eis que havia gêmeos em seu ventre.
28 Tine koꞌja lɔko këdï koꞌdɔ töyö ꞌdeni yɔ na kole ma kɔtɔ koja közïnï ŋgï yaga. Kina bɔ bulï mo kudödu kabi kasi közïmo. Lɔko iya te, “Kole nime na köyö dɔgba.”
28 E aconteceu que, quando ela deu à luz, um pôs para fora sua mão; e a parteira tomou e amarrou na sua mão um fio escarlate, dizendo: Este saiu primeiro.
29 Tine kole mo tönë ënyï kotɔ ëꞌbënï kɔnyɔ nï ꞌböwu kileki mïyö, kole mɔtɔ na za ꞌböwu köyö dɔgba. Bɔ bulï nima iya te, “Awo, oꞌdɔ ꞌbëyï ka ŋgï ti tigɔ na ma kiꞌdi kïtïrï kpa kɔri zïyï.”
29 E aconteceu que, quando ele puxou de volta sua mão, eis que seu irmão saiu. E ela disse: Como foi que rompeste? Esta brecha seja sobre ti. Por isso seu nome foi chamado Perez.
30 Tine mbowa di pötö mo na köyö kole ma tönë kudödu kabi kasi közïmo ne ŋgï. Kina lïjë kiꞌdi möyï mo rɔ Zera.
30 E depois saiu seu irmão, o que tinha o fio escarlate sobre sua mão; e seu nome foi chamado Zerá.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 38, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.