Êxodo 2

Ndose Kɔdɔ Laka, Buku ꞌba Tisaki ni Tɔdɔ to Lömu Laꞌja ꞌBa Yësu Kurïsïtö Ŋere Ze (BEX) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Mï kada mo naga nima na bɔ mɔtɔ di mï kupö eꞌbe Lëwë, ꞌja abo gbï di mï kupö lïjë kɔtɔ nima
1 Um homem e uma mulher da tribo de Levi casaram.
2 köyö ŋgï rɔ kole bɔtɔni. Kina ɔdɔ lɔko koŋgɔ kole ꞌbënï nima kele ŋgï kulöwö tara tine na lɔko kogba ŋgï koloma rɔ tusu dɔmo ŋbö nyepe mota.
2 A mulher ficou grávida e deu à luz um filho. Ela viu que o menino era muito bonito e então o escondeu durante três meses.
3 Kina ɔdɔ kole kari kandi ꞌdeni lɔko kɔꞌbɔ dë kpe tusu dɔmo tara tine na lɔko koꞌde kee ma kuꞌjö di mï mɔli rïtï ŋgï lɔko kora kɔmɔ mo teyi ti zïbïtï. Na lɔko koꞌba kole tönë ŋgï yïmo lɔko kari kutë mï liya mï yöpö.
3 Como não podia escondê-lo por mais tempo, ela pegou uma cesta de junco , tapou os buracos com betume e piche, pôs nela o menino e deixou a cesta entre os juncos, na beira do rio.
4 Tine lëmï mo ɔrɔ caki yaga rɔ ma kɔwɔ toŋgɔ wa ma këdï koꞌdɔ tömö dɔ kole nima.
4 A irmã do menino ficou de longe, para ver o que ia acontecer com ele.
5 Kina nyiti ꞌba bɔ dɔliŋɔ kari ŋgï kpa yöpö yayi turögö rönï. Kina koꞌja bɔ laja ꞌbënï ga këdï kiliŋgere kebe dɔ kpa götö yayi yɔ na kömönï kilaꞌba ŋgï rɔ kee tönë. Na lɔko koja nyiti ma rɔ bɔ laja ꞌbënï mo ŋgï kari koꞌde.
5 A filha do rei do Egito foi até o rio e estava tomando banho enquanto as suas empregadas passeavam ali pela margem. De repente, ela viu a cesta no meio da moita de juncos e mandou que uma das suas escravas fosse buscá-la.
6 Nyiti nima ari koꞌde zïnï na lɔko kombi dɔmo kina koꞌja ŋgï rɔ kole na yïmo këdï kudu koꞌde lisa ŋgï kömönï. Lɔko iya te, “Kole ꞌba Ebere naga nime na.”
6 A princesa abriu a cesta e viu um bebê chorando. Ela ficou com muita pena dele e disse: — Este é um menino israelita.
7 Lëmï mo tönë ako kititi lɔko iya te, “ꞌDɔ moma bɔ kiꞌdi mba kpamo ziye di mï löŋgö ꞌja ꞌba Ebere ya?”
7 Então a irmã da criança perguntou à princesa: — Quer que eu vá chamar uma mulher israelita para amamentar e criar esta criança para a senhora?
8 Nyiti ꞌba bɔ dɔliŋɔ mo tönë iya te, “Yëë, ari koꞌde.” Kina lɔko kari ŋgï koꞌde ko rɔ ma mo.
8 — Vá — respondeu a princesa. Então a moça foi e trouxe a própria mãe do menino.
9 Nyiti ꞌba bɔ dɔliŋɔ iya zi ꞌja nima te, “Ogba kole nime kulu ama zö. Mëdï mopi gïrïsï zïyï gɔmo.” Kina ꞌja nima kogba kole nima ŋgï kari timo kulu.
9 Aí a princesa lhe disse: — Leve este menino e o crie para mim, que eu pagarei pelo seu trabalho. A mulher levou o menino e o criou.
10 Kina ɔdɔ kole kiliŋgere ꞌdeni kandi tine na lɔko kogba ŋgï koto kiꞌdi zi nyiti ꞌba bɔ dɔliŋɔ rɔ kole ꞌbënï. Lɔko iꞌdi möyï mo rɔ Musa. ꞌJɔ ꞌba lende mo tëgë, “Motɔ ama di yï mini.”
10 Quando ele já estava grande, ela o levou à filha do rei, que o adotou como filho. Ela pôs nele o nome de Moisés e disse: — Eu o tirei da água.
11 Mï kada ma dɔ kɔtɔ mɔtɔ yayi koꞌja Musa kïyöbu ꞌdeni na bo kënyï kari toŋgɔ bilaka ꞌbënnï ga Yisarele. Bo ari koꞌja lïjë këdï mï ndɔbɔ kïrïndï. Tine na bo kari koꞌja bɔ Ezipeto mɔtɔ ŋgï këdï rɔ tomba bɔ Yisarele mɔtɔ, bilaka ꞌbënnï ga.
11 Moisés já era homem feito. Um dia ele saiu para visitar o seu povo e viu como os israelitas eram obrigados a fazer trabalhos pesados. Viu também um egípcio batendo num israelita, um patrício seu.
12 Bo oŋgɔ bɔtɔ inza ŋgɔsi yayi yɔ na bo kupö bɔ Ezipeto nima ŋgï bo kusu dɔ töku mo mï yayi lida.
12 Moisés olhou para os lados e, vendo que não havia ninguém ali, matou o egípcio e escondeu o corpo na areia.
13 Mï bi këzë ma di pötö mo na bo kari koꞌja Yisarele ma rïyö mɔtɔ ga këdï bi ꞌdïrï. Bo ënyï kititi bɔ ma koma ꞌdïrï mo nima, bo iya te, “Ëddï komba Yisarele lëpï yï tara gɔ waꞌdi?”
13 No dia seguinte voltou e viu dois israelitas brigando. Então perguntou ao que maltratava o outro: — Por que você está batendo no seu patrício?
14 Bɔ nima ileki dɔmo zi Musa, iya te, “Nï, yë na koꞌdɔ yi rɔ ŋere dɔze toꞌdɔ burë ze? Ëddï koꞌdɔ ꞌdɔ kupö ma gbï kɔzɔ ma tönë kupö bɔ Ezipeto nima bine ne?”
14 O homem respondeu: — Quem pôs você como nosso chefe ou nosso juiz? Você está querendo me matar como matou o egípcio? Então Moisés ficou com medo e pensou: “Já descobriram o que eu fiz.” Jetro , o sacerdote de Midiã, tinha sete filhas. Certo dia, quando Moisés estava sentado perto de um poço, elas vieram tirar água e encheram os bebedouros para dar de beber às ovelhas e às cabras do seu pai.
15 Kina ɔdɔ lende mo kömö mbili bɔ dɔliŋɔ tine bo iteri ŋgï ꞌdɔ tupö Musa yaga. Tine na Musa kënyï kiriŋa ŋgï kari Midiyana. Bo ari kömö yayi bo koloma kpa daa.
15 — ausente —
16 Tine bɔ akumu mɔtɔ ꞌba Midiyana yayi ëdï ti yïtötï modɔmorïyö. Kina yïtötï naga nima kömö ŋgï tunö mini gbï todɔ mini mï wörï zi kamölö ꞌba ꞌbu nnï ga tuwë mo.
16 — ausente —
17 Bɔ koda kamölö mɔtɔ ga ömö ŋgï gbï yayi koloma rɔ toga yïtötï tönë ga yaga. Kina Musa kako ŋgï koꞌdɔ kpërï gönnï kunö mini zi kamölö ma ꞌbënnï ga.
17 Então chegaram alguns pastores e começaram a enxotar as moças dali. Porém Moisés se levantou, e as defendeu, e deu água aos animais.
18 Kina ɔdɔ yïtötï naga nima kuyï dönnï ŋgï kömö welo liŋɔ zi ꞌbu nnï Yetoro tine bo ënyï kititi lïjë iya te, “Ma tɔne ömöke ŋgï mɔlo te gɔ waꞌdi?”
18 Quando elas voltaram ao lugar onde o seu pai estava, ele perguntou: — Por que é que vocês voltaram tão cedo hoje?
19 Lïjë iya te, “Bɔ Ezipeto mɔtɔ na kokɔnyi ze bo kunö mini zize gbï zi kamölö ze ga.”
19 Elas responderam: — Um egípcio nos defendeu dos pastores, tirou água para nós e ainda deu água para os nossos animais.
20 Bo ileki kititi yïtötï abo naga nima, bo iya te, “Ne bo ëdï yala? Olake bo mökö gɔ waꞌdi? Oꞌdeke bo kako liŋɔ gɔ bo konyo kpa bo.”
20 — E onde está ele? — perguntou Jetro. — Por que vocês o deixaram lá? Vão chamá-lo para que venha jantar com a gente.
21 Musa utï ŋgï dɔmo toloma ti bulöbu nima. Kina bo kogba nyiti abo mɔtɔ rɔ Zipora ŋgï kiꞌdi rɔ ꞌja zi Musa.
21 Depois Jetro convidou Moisés para ficar morando ali, e ele aceitou. Então Jetro lhe deu a sua filha Zípora em casamento.
22 Zipora öyö rɔ kole bɔtɔni zi Musa kina bo kiꞌdi möyï mo ŋgï rɔ Geresomo, ame kiya te “Bɔ löwö”, römöyï bo omeri bo iya te, “Ma ꞌdeni rɔ bilaka mï dɔyayi löwö nime.”
22 Quando ela teve um filho, Moisés pôs nele o nome de Gérson e disse: — Sou hóspede em terra estrangeira.
23 Di pötö kɔmɔ kɔɔ konzi ꞌdeni yayi tine na bɔ dɔliŋɔ ꞌba Ezipeto mo tönë kari kölë ŋgï. Tine pele Yisarele gba nduwë mï ndɔbɔ kïrïndï nima tileri di kpamo topapa kɔnyi. Kina monɔ ꞌbënnï di kpa közï lisa ma këdï koꞌdɔ rönnï ne kömö ŋgï mbili Bɔkoꞌba.
23 Alguns anos depois o rei do Egito morreu, mas os israelitas continuaram gemendo por causa da sua escravidão. Eles gritavam pedindo socorro, e os seus pedidos chegaram até Deus.
24 Bɔkoꞌba uwö monɔ ꞌbënnï na bo komeri lömu abo ma tönë bo koꞌdɔ mɔlo ti Abarayama ni ti Yisika ti Yakoba ne ŋgï.
24 Deus ouviu os gemidos deles e lembrou da aliança que havia feito com Abraão, com Isaque e com Jacó.
25 Bo oŋgɔ lisa ꞌba bilaka abo ga Yisarele kina lende mo kɔꞌɔ ŋgï rɔ bo.
25 Deus viu a escravidão dos israelitas e ficou preocupado com eles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.