Êxodo 2

Ndose Kɔdɔ Laka, Buku ꞌba Tisaki ni Tɔdɔ to Lömu Laꞌja ꞌBa Yësu Kurïsïtö Ŋere Ze (BEX) vs BKJ

Sair da comparação
1 Mï kada mo naga nima na bɔ mɔtɔ di mï kupö eꞌbe Lëwë, ꞌja abo gbï di mï kupö lïjë kɔtɔ nima
1 E foi um homem da casa de Levi, e tomou por esposa uma filha de Levi.
2 köyö ŋgï rɔ kole bɔtɔni. Kina ɔdɔ lɔko koŋgɔ kole ꞌbënï nima kele ŋgï kulöwö tara tine na lɔko kogba ŋgï koloma rɔ tusu dɔmo ŋbö nyepe mota.
2 E a mulher concebeu, e deu à luz um filho. E quando ela viu que ele era um menino formoso, ela o escondeu por três meses.
3 Kina ɔdɔ kole kari kandi ꞌdeni lɔko kɔꞌbɔ dë kpe tusu dɔmo tara tine na lɔko koꞌde kee ma kuꞌjö di mï mɔli rïtï ŋgï lɔko kora kɔmɔ mo teyi ti zïbïtï. Na lɔko koꞌba kole tönë ŋgï yïmo lɔko kari kutë mï liya mï yöpö.
3 E quando já não podia escondê-lo, ela tomou para ele uma arca de juncos, e a revestiu com barro e piche, e pôs o menino nela. E ela a colocou nos juncos à beira do rio.
4 Tine lëmï mo ɔrɔ caki yaga rɔ ma kɔwɔ toŋgɔ wa ma këdï koꞌdɔ tömö dɔ kole nima.
4 E sua irmã ficou à distância, para saber o que lhe seria feito.
5 Kina nyiti ꞌba bɔ dɔliŋɔ kari ŋgï kpa yöpö yayi turögö rönï. Kina koꞌja bɔ laja ꞌbënï ga këdï kiliŋgere kebe dɔ kpa götö yayi yɔ na kömönï kilaꞌba ŋgï rɔ kee tönë. Na lɔko koja nyiti ma rɔ bɔ laja ꞌbënï mo ŋgï kari koꞌde.
5 E a filha de Faraó desceu para se lavar no rio. E suas servas caminhavam ao lado do rio. E quando ela viu a arca entre os juncos, enviou sua serva para buscá-la.
6 Nyiti nima ari koꞌde zïnï na lɔko kombi dɔmo kina koꞌja ŋgï rɔ kole na yïmo këdï kudu koꞌde lisa ŋgï kömönï. Lɔko iya te, “Kole ꞌba Ebere naga nime na.”
6 E tendo-a aberto, ela viu o menino. E eis que o bebê chorava. E ela teve compaixão dele, e disse: Esta é uma das crianças dos hebreus.
7 Lëmï mo tönë ako kititi lɔko iya te, “ꞌDɔ moma bɔ kiꞌdi mba kpamo ziye di mï löŋgö ꞌja ꞌba Ebere ya?”
7 Então disse sua irmã à filha de Faraó: Devo ir e chamar uma ama das mulheres dos hebreus, para que amamente o menino para ti?
8 Nyiti ꞌba bɔ dɔliŋɔ mo tönë iya te, “Yëë, ari koꞌde.” Kina lɔko kari ŋgï koꞌde ko rɔ ma mo.
8 E a filha de Faraó lhe disse: Vai. E a serva foi e chamou a mãe do menino.
9 Nyiti ꞌba bɔ dɔliŋɔ iya zi ꞌja nima te, “Ogba kole nime kulu ama zö. Mëdï mopi gïrïsï zïyï gɔmo.” Kina ꞌja nima kogba kole nima ŋgï kari timo kulu.
9 E a filha de Faraó lhe disse: Toma este menino, e amamenta-o para mim, e eu te darei o teu salário. E a mulher tomou o menino, e o amamentou.
10 Kina ɔdɔ kole kiliŋgere ꞌdeni kandi tine na lɔko kogba ŋgï koto kiꞌdi zi nyiti ꞌba bɔ dɔliŋɔ rɔ kole ꞌbënï. Lɔko iꞌdi möyï mo rɔ Musa. ꞌJɔ ꞌba lende mo tëgë, “Motɔ ama di yï mini.”
10 E o menino cresceu, e ela o levou à filha de Faraó, e ele se tornou seu filho. E ela chamou seu nome Moisés, e disse: Porque o tirei da água.
11 Mï kada ma dɔ kɔtɔ mɔtɔ yayi koꞌja Musa kïyöbu ꞌdeni na bo kënyï kari toŋgɔ bilaka ꞌbënnï ga Yisarele. Bo ari koꞌja lïjë këdï mï ndɔbɔ kïrïndï. Tine na bo kari koꞌja bɔ Ezipeto mɔtɔ ŋgï këdï rɔ tomba bɔ Yisarele mɔtɔ, bilaka ꞌbënnï ga.
11 E aconteceu naqueles dias, quando Moisés havia crescido, que ele saiu a seus irmãos e viu as suas cargas. E ele viu um egípcio ferir um hebreu, um de seus irmãos.
12 Bo oŋgɔ bɔtɔ inza ŋgɔsi yayi yɔ na bo kupö bɔ Ezipeto nima ŋgï bo kusu dɔ töku mo mï yayi lida.
12 E ele olhou para um lado e para o outro, e quando viu que não havia nenhum homem, matou o egípcio e o escondeu na areia.
13 Mï bi këzë ma di pötö mo na bo kari koꞌja Yisarele ma rïyö mɔtɔ ga këdï bi ꞌdïrï. Bo ënyï kititi bɔ ma koma ꞌdïrï mo nima, bo iya te, “Ëddï komba Yisarele lëpï yï tara gɔ waꞌdi?”
13 E quando saiu no segundo dia, eis que dois homens dos hebreus estavam contendendo. E ele disse ao que fazia a injustiça: Por que feres a teu companheiro?
14 Bɔ nima ileki dɔmo zi Musa, iya te, “Nï, yë na koꞌdɔ yi rɔ ŋere dɔze toꞌdɔ burë ze? Ëddï koꞌdɔ ꞌdɔ kupö ma gbï kɔzɔ ma tönë kupö bɔ Ezipeto nima bine ne?”
14 E ele disse: Quem te fez por príncipe e juiz sobre nós? Intentas matar-me como mataste o egípcio? E Moisés temeu e disse: Certamente este negócio já é conhecido.
15 Kina ɔdɔ lende mo kömö mbili bɔ dɔliŋɔ tine bo iteri ŋgï ꞌdɔ tupö Musa yaga. Tine na Musa kënyï kiriŋa ŋgï kari Midiyana. Bo ari kömö yayi bo koloma kpa daa.
15 Então, quando Faraó soube disso, tentou matar Moisés. Mas Moisés fugiu da face de Faraó; e habitou na terra de Midiã. E se assentou junto a um poço.
16 Tine bɔ akumu mɔtɔ ꞌba Midiyana yayi ëdï ti yïtötï modɔmorïyö. Kina yïtötï naga nima kömö ŋgï tunö mini gbï todɔ mini mï wörï zi kamölö ꞌba ꞌbu nnï ga tuwë mo.
16 E o sacerdote de Midiã tinha sete filhas. E elas vieram e tiraram água, e encheram seus bebedouros para dar de beber ao rebanho de seu pai.
17 Bɔ koda kamölö mɔtɔ ga ömö ŋgï gbï yayi koloma rɔ toga yïtötï tönë ga yaga. Kina Musa kako ŋgï koꞌdɔ kpërï gönnï kunö mini zi kamölö ma ꞌbënnï ga.
17 Então vieram os pastores e as expulsaram, mas Moisés se levantou e as ajudou, e deu de beber ao seu rebanho.
18 Kina ɔdɔ yïtötï naga nima kuyï dönnï ŋgï kömö welo liŋɔ zi ꞌbu nnï Yetoro tine bo ënyï kititi lïjë iya te, “Ma tɔne ömöke ŋgï mɔlo te gɔ waꞌdi?”
18 E quando elas vieram a Reuel, seu pai, ele disse: Por que vocês voltaram tão cedo hoje?
19 Lïjë iya te, “Bɔ Ezipeto mɔtɔ na kokɔnyi ze bo kunö mini zize gbï zi kamölö ze ga.”
19 E elas disseram: Um egípcio nos libertou da mão dos pastores, e também tirou água suficiente para nós, e deu de beber ao rebanho.
20 Bo ileki kititi yïtötï abo naga nima, bo iya te, “Ne bo ëdï yala? Olake bo mökö gɔ waꞌdi? Oꞌdeke bo kako liŋɔ gɔ bo konyo kpa bo.”
20 E ele disse a suas filhas: E onde ele está? Por que vós deixastes o homem partir? Chamai-o, para que ele coma pão.
21 Musa utï ŋgï dɔmo toloma ti bulöbu nima. Kina bo kogba nyiti abo mɔtɔ rɔ Zipora ŋgï kiꞌdi rɔ ꞌja zi Musa.
21 E Moisés ficou contente em habitar com aquele homem. E ele deu a Moisés sua filha Zípora.
22 Zipora öyö rɔ kole bɔtɔni zi Musa kina bo kiꞌdi möyï mo ŋgï rɔ Geresomo, ame kiya te “Bɔ löwö”, römöyï bo omeri bo iya te, “Ma ꞌdeni rɔ bilaka mï dɔyayi löwö nime.”
22 E ela lhe deu um filho, e ele chamou seu nome Gérson, pois ele disse: Fui estrangeiro em uma terra estranha.
23 Di pötö kɔmɔ kɔɔ konzi ꞌdeni yayi tine na bɔ dɔliŋɔ ꞌba Ezipeto mo tönë kari kölë ŋgï. Tine pele Yisarele gba nduwë mï ndɔbɔ kïrïndï nima tileri di kpamo topapa kɔnyi. Kina monɔ ꞌbënnï di kpa közï lisa ma këdï koꞌdɔ rönnï ne kömö ŋgï mbili Bɔkoꞌba.
23 E aconteceu, ao passar do tempo, que o rei do Egito morreu. E os filhos de Israel suspiraram por causa da servidão, e eles clamaram, e seu grito subiu a Deus por causa da servidão.
24 Bɔkoꞌba uwö monɔ ꞌbënnï na bo komeri lömu abo ma tönë bo koꞌdɔ mɔlo ti Abarayama ni ti Yisika ti Yakoba ne ŋgï.
24 E Deus ouviu os seus gemidos, e Deus lembrou-se do seu pacto com Abraão, com Isaque e com Jacó.
25 Bo oŋgɔ lisa ꞌba bilaka abo ga Yisarele kina lende mo kɔꞌɔ ŋgï rɔ bo.
25 E Deus olhou para os filhos de Israel, e Deus atentou para eles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.