Lucas 15
Kasulatan to Magboboot (ATDNT) vs NTLH
1 Songo allow, nigmohon-ing ka mgo talagkubla to buhis woy ka mgo makasasalo no mgo otow no tibo nigdanirani ki Hisus su ogpamminog kandin.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Di ka mgo Parisiu woy ka mgo talag-anad to Balaod, nigmugongmugong kandan bahin ki Hisus no kagi ran to, “Amana soini no otow no ogsagman to mgo makasasalo no mgo otow woy songo og-amut kandan ko ogkokoon.”
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Sikan ian no duon pananglitan ni Hisus no intabak din kandan. Kagi ni Hisus to,
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 “Agad hontow kaniu, ko pananglitan duon ayam now no mgo karniru no songo gatus, ko ogkalagak ka sagboka, ogmonuon now? Ogkagalat now naan do ka kasiaman woy sasiam no ayam now dio to pigsabukan to mgo ayam now no dio to awayan, no oghipanow kow no ogpamangho to ayam now no nalagak. Woy kow on oghagtong no ogpamangho ko ogkitoon now on.
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Nò,” kagi ni Hisus, “Ko ogkitoon nud on ka karniru nu, ogpuruton nud woy kai nud isabuk to pamanayon nu ko og-uli ka su dakol ian ka igkarago nu to nigkita nud on ka ayam nu.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Pogkouma nu to baloy nu, oglimuron nu ka mgo amigu nu, mgo sugkud nu no ogkagian nu sikandan to, ‘Bulig kow to karago ku su nigkita kud on ka ayam ku no karniru no nalagak.’ ”
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Kagi ni Hisus, “Ka ignangon ku kaniu, ogkounawa ian ko duon sagboka no makasasalo no otow no og-ongkod to salo din, subla pad ka igkarago dio to Langit tongod to sikan no otow. Dakoldakol pad ian to kasiaman woy sasiam no maroyow no mgo otow no nahan dan no waro iawos to ogsondit to salo dan.”
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 Duon dangob no pananglitan ni Hisus. Kagi rin, “Agad hondoi no boi, ko duon salapi din no bulawan no sampulu, no ogkalagakan to sagboka, ogmonuon din? Ogparokotan din ka ilawan no og-ay-ayaran din ogwalisi no ogpamanghoon din dio to agad hondoi duon to baloy rin taman to ogkitoon din on.
8 Jesus continuou:
9 To pogkita rin to salapi din, oglimuron din ka mgo amigu rin woy ka mgo sugkud din woy ogkagian din sikandan to, ‘Oghimu ki to dakol no igkarago su pigkita kud on ka salapi ku no bulawan no nalagak,’ ” kagi to boi.
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 “Unawa to narago ka sikan no boi no nigkita to salapi din, songo dakol man ka igkarago to mgo diwata no suguanon to Magboboot no dio to Langit ko duon agad sagboka no makasasalo no otow no og-ongkod to mgo salo din.”
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 “Duon pad man do dangob no pananglitan ni Hisus. Kagi rin, “Duon sagboka no otow no darua ka anak din no noolin no lukos.
11 E Jesus disse ainda:
12 Songo allow, kagi to hari no anak din kuwo to amoy rin to, ‘Amo, ka kalaglagan nu no iggalat nu koddi uromo ko ogkamatoy ka, kuntoon a nu ro bag talari ka koddi no bahin.’ ”
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Waro malugoy no imbaligya to hari ka kandin no bahin no tano woy ayam to salapi no nighipanow no dio mogdolog to mariu no ugpaan.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 No, to noubus on ka tibo no salapi din, noumaan on ka sikan no ugpaan to dakol no bitil no noiluan on kandin to mgo og-awoson din.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Nokoy pad no nokohondio ka sikan no anak no nakaagpot dio to sagboka no otow dio to sikan no ugpaan, no ka sikan no otow, nigsugu kandin dio to kamot din oyow kandin ka ogbantoy to mgo babuy rin.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Nò, to gutasan din, ogkoonon din poron ka koonon to babuy su waro agad hontow no ogbogoy kandin to agad nokoy no ogkakoon din.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Bali naan no nakaroromdom ka sikan no balubato to amoy rin. Kagi to goinawa rin, ‘Mohon-ing ka mgo suguonon dio to amoy ku no dakol ka koonon dan woy duon dod ogkasamo, di koddi atag kai, ogkamatoy ad to gutas.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Kuntoon,’ kagi rin, ‘og-uli ad dio to amoy ku no ogkagian ku sikandin to “Amo, dakol ka salo ku dio to Magboboot woy dakol ka salo ku koykow.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Konad no litos no oghingaranan a nu to anak nu. Balagad ko og-ang-anggaan a nud on no og-amut ad to mgo suguonon nu.’ ” Sikan ka kagi to goinawa rin.
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Nò, nighipanow on ka sikan no anak to datu no nigparagas no nig-uli on dio to amoy rin.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 Kagi to anak din to, ‘Amo, dakol ka salo ku dio to Magboboot woy dakol ka salo ku koykow. Konad no litos no oghingaranan a nu to anak a nu.’
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Di ka amoy rin, nig-umow rin ka mgo suguonon din woy nigsugu to, ‘Agpas kow, angoy kow to maroyow lagboy no kinabo woy saluubi now ka anak ku, woy puruta now ka sising no igsaluub now to bolad din woy mgo sapatus no igsaluub now to paa rin,
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 woy angaya now ka nati no baka no malambog woy himatayi now on kuntoon su oghimu ki to dakol no pagkoonan, mgo igkarago ta.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 Sikan su ka anak ku, nounawa to namatoy on di kuntoon, nootawan on, woy unawa to nalagak di kuntoon nokouli do,’ kagi to amoy. Duon ian nigbunsud ka pagkoonan dan.”
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 “Nokoy pad,” kagi ni Hisus, “ka kakoy, dio dod to kamot to nokouma ka hari rin. To pog-uli din no nigligkat dio to kamot, to nigmarani rin on to baloy, pigdinog din ka mgo otow no ogpanguglung woy ogsasayow.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Sikan ian to nig-umow rin ka sagboka no suguonon no nig-inso to, ‘Manio to ogmamatalo ka dio to baloy?’
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Nigtabak ka suguonon to, ‘Ka hari nu, nokouma kuntoon no allow. Sikan ian to nigpohimatayan to amoy nu ka malambog no nati to baka su narago to nokouli dod ka anak din to maroyow rod so lawa rin.’ Sikan ka kagi to suguonon dan.
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Sikan do ian no nabolu lagboy ka kakoy no warad mogparagas mogsolod to baloy. Nò, niglibuwas on ka amoy rin no oghondio to anak din no kakoy no pig-im-imuan din sikandin oyow ogsolod no og-amut kandan.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Di nigtabak ka anak din no kakoy kuwo to amoy rin to, ‘Dokad naan sikoddi no matolon kai to baloy nu no waro a mogligal to agad nokoy ka insugu nu koddi di waro a nu bogayi to agad nati to kambing oyow oghimu a to pagkoonan to mgo duma ku!
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Di mangkuan man no nokouma soini so anak nu no nigdaatdaat to salapi nu no durumaruma to mgo boi no maroot so batasan, no og-iow ka to nati no baka no pinalambog nud.’ Sikan ka kagi to anak din no kakoy.
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Di nigtabak ka amoy rin to, ‘Utu, koykow atag, kai ka ro layun to tangkaan ku, no tibo no kalaglagan ku, koykow rod no kalaglagan.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Di litos ian ko ogkarago ki no oghimu ki to dakol no igkarago ta su soini no hari nu, nounawa to namatoy sikandin, di kuntoon, nootawan dod,’ kagi to amoy rin. ‘Ka igkarua, ka hari nu, unawa to nalagak sikandin no kuntoon, nokouli do.’ Sikan ka kagi to amoy rin,” kagi ni Hisus.
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.