Atos 7
Kasulatan to Magboboot (ATDNT) vs NVT
1 Nò, kagi ka Labow no Talagpanubad ki Istiban to, “Og–inso a koykow ko tu–tuu ian ka sikan no innangon dan?”
1 Então o sumo sacerdote lhe perguntou: “Estas acusações são verdadeiras?”.
2 Kagi ni Istiban, “Mgo amoy woy mgo sulod, pamminog kow to soini no igtabak ku kaniu. Dongan, ka Magboboot no ian ta oghingaranan to malayag, nigpapitow to kaap–apuan ta no si Abraham. No dio pad nig–ugpo sikandin to ugpaan to Misopotamia no waro pad moghalin dio to lunsud to Haran.
2 Estêvão respondeu: “Irmãos e pais, ouçam-me! O Deus glorioso apareceu a nosso antepassado Abraão na Mesopotâmia, antes de ele se estabelecer em Harã,
3 Kagi to Magboboot kandin to, ‘Awo kad on to ugpaan nu woy to mgo sulod nu. No halin kad on dio to songo ugpaan no igpapitow ku koykow.’
3 e lhe disse: ‘Deixe sua terra natal e seus parentes e vá para a terra que eu lhe mostrarei’.
4 Pogkaponga,” kagi ni Istiban, “no nighipanow on si Abraham ligkat to sikan no ugpaan din to Kaldia no nighalin on dio to lunsud to Haran. Pogkalugoy no namatoy on ka amoy ni Abraham, no pighutuk man do pahalina to Magboboot sikandin to pog–ugpo din kai to soini no tano no ogkougpaan now ta kuntoon.
4 Então Abraão saiu da terra dos caldeus e morou em Harã até seu pai morrer. Depois, Deus o trouxe aqui para a terra onde vocês agora vivem.
5 Di waro pad mabogayi to Magboboot si Abraham to agad songo dangow no tano. Di nigsabut ka Magboboot kandin to, ‘Uromo, igbogoy ku koykow woy to mgo pinanganak nu ka soini no tano.’ Di waro pad anak ni Abraham no innangon on to Magboboot to sikan.
5 “Mas Deus não lhe deu herança alguma aqui, nem mesmo o espaço de um pé. Contudo, prometeu que a terra toda pertenceria a Abraão e a seus descendentes, embora ele ainda não tivesse filhos.
6 Di innangon to Magboboot ki Abraham to uromo, ogkohimu ka mgo pinanganak din no agpot dio to mariu no ugpaan dio to loin no mgo otow. No ogko–uripon pad woy ogkabaybayaran ka mgo pinanganak din taman to hop–at no gatus no tuid.
6 Disse-lhe também que seus descendentes viveriam numa terra estrangeira, onde seriam escravizados e oprimidos por quatrocentos anos.
7 Di kinagian to Magboboot ki Abraham to, ‘Oglogparan ku ka mgo otow no og–uripon to mgo pinanganak nu. Pogkaponga, og–awo ka mgo pinanganak nu woy ogpakalibong on to soini no tano to Kanaan. No ogsimboon a ran kai.’
7 Mas Deus disse: ‘Eu castigarei a nação que os escravizar, e, por fim, sairão dali e me adorarão neste lugar’.
8 Pogkaponga,” kagi ni Istiban, “insabut to Magboboot ki Abraham to og–awoson to ipatuli din ka kandin no lawa woy ka lawa to mgo anak din no lukos woy nigsugu to igpatuli on uromo ka mgo pinanganak din. No ko duon on anak ni Abraham, no si Isaak, no ko wawalu ka allow ligkat to poglosut din, pigtuli din on. Pogkalugoy, songo nigtuli ni Isaak ka kandin no anak no si Hakub, woy songo pigtuli ni Hakub ka sampulu woy daruwa no anak din. No ian ka mgo kapunganan ta,” kagi ni Istiban.
8 “Naquele tempo, Deus deu a Abraão a aliança da circuncisão. Assim, quando seu filho Isaque nasceu, ele o circuncidou no oitavo dia. Essa prática continuou quando nasceu Jacó, filho de Isaque, e quando nasceram os doze filhos de Jacó, os patriarcas de Israel.
9 “Di ka sikan no mgo anak ni Hakub, nigsilag to hari ran no si Husi woy nigduwad dan on sikandin oyow ogko-uripon dio to Ehipto. Di nigdumaruma ka Magboboot kandin.
9 “Os patriarcas tiveram inveja de seu irmão José e o venderam como escravo para o Egito. Mas Deus estava com ele
10 Nigpangabangan din woy nohoy–uan din si Husi to tibo no ingkabayo din no igkabaybayari. Sikan ka ligkatan to nohoy–uan si Husi to igbuyag to Ehipto no si Paraon woy nigtokod to dakol ka katagaanan ni Husi. Sikan ian to pighimu ni Paraon si Husi no gobirnador. No ian on talagboot to tibo no kalaglagan woy to mgo sakup ni Paraon.
10 e o livrou de todas as suas dificuldades. Deus concedeu a José favor e sabedoria diante do faraó, rei do Egito, e o faraó o nomeou governador de todo o Egito e administrador de seu palácio.
11 Pogkalugoy,” kagi ni Istiban, “Duon nigdatong no tigbitil dio to Ehipto lagkos to tibo no ugpaan to Kanaan no ian ugpaan ni Hakub. No dakol ka kohirapi to tibo no mgo otow. Ka mgo kaap–apuan ta,” kagi, “waro ogkitoon dan no ogkakoon.
11 “Então veio uma fome sobre o Egito e sobre Canaã. Houve grande aflição, e nossos antepassados ficaram sem comida.
12 Di ko nakarinog si Hakub to duon koonon dio to Ehipto, impohondio din on ka mgo anak din no ian mgo kaap–apuan ta. Sikan ka an–anayan no poghondio dan to Ehipto.
12 Jacó soube que ainda havia cereal no Egito e enviou seus filhos, nossos antepassados, para comprarem alimento.
13 Ka igkaruwa no poghondio dan, nigpatotokoroy si Husi to mgo kakoy rin. Songo impatokod din ki Paraon ka kandin no mgo kakoy.
13 Da segunda vez que foram, José revelou sua identidade a seus irmãos e os apresentou ao faraó.
14 Woy impaangoy ni Husi ka amoy rin no si Hakub, mgo sulod din. Kapituan woy lalimma sikandan no mgo otow ka nanhondio to Ehipto.
14 Depois, José mandou trazer para o Egito seu pai, Jacó, e todos os seus parentes, 75 pessoas ao todo.
15 Dio namatoy si Hakub. Woy pogkalugoy, songo nammatoy on ka mgo anak din no ian mgo kaap–apuan ta,” kagi ni Istiban.
15 Assim, Jacó foi para o Egito e ali morreu, bem como nossos antepassados.
16 No pogkalugoy, nan–alap dan on ka mgo bokog dan dio to kandan no ugpaan to Sikim. No inluglug dan to sabalanan no nigboli ni Abraham dongan to mgo anak ni Hamor.
16 Seus corpos foram levados para Siquém e sepultados no túmulo que Abraão havia comprado por um certo preço dos filhos de Hamor.
17 Pogkalugoy,” kagi ni Istiban, “to ogmarani on ka allow no ogtuman to Magboboot ka impanoy din insabut ki Abraham, no nigmohon–ing on ka mgo pinanganak ni Hakub no dio to Ehipto.
17 “Aproximando-se o tempo em que Deus cumpriria sua promessa a Abraão, nosso povo se multiplicou grandemente no Egito.
18 No ka mgo igbuyag dio to Ehipto, nakaliwanliwan on taman to duon on igbuyag no waro mataga ko hontow si Husi.
18 Então subiu ao trono do Egito um novo rei, que nada sabia a respeito de José.
19 No ka sikan no igbuyag, niggawayan woy nigbayadbayaran ka mgo kaap–apuan ta. Woy pigpogos din sikandan to oyow ogpoongkoran dan ka mgo anak dan dio to tano oyow ogkamatoy.
19 Esse rei explorou e oprimiu nosso povo, forçando os pais a abandonarem seus filhos recém-nascidos, para que morressem.
20 Sikan ka nabayaan dan,” kagi ni Istiban, “no nootow on si Moisis. Maroyow ka pogpitow to Magboboot kandin. No taman to tatolu no bulan, nouyamu si Moisis dio to baloy to amoy rin.
20 “Por essa época, nasceu Moisés, um bebê especial aos olhos de Deus. Seus pais cuidaram dele em casa por três meses.
21 Di ko naang–anggaan on sikandin, nakita on to boi no anak to igbuyag to Ehipto. No pig–uyamu rin on si Moisis no pig–iling din to anak din on ian lagboy.
21 Quando tiveram de abandoná-lo, a filha do faraó o adotou e o criou como seu próprio filho.
22 Naanad on si Moisis to tibo no katouanan to mgo taga Ehipto woy mabantug sikandin su dakol ka katouanan din to mgo hinimuan woy to mgo kinagian.
22 Moisés foi educado em toda a sabedoria dos egípcios e era poderoso em palavras e ações.
23 No to kohop–atan on ka tuid ni Moisis, nakaroromdom sikandin to ogpanumbaloy dio to ugpaan to mgo karumaan din no mgo pinanganak ni Israil. No to pogpanumbaloy ni Moisis dio to kandan,
23 “Certo dia, estando Moisés com quarenta anos, resolveu visitar seus parentes, o povo de Israel.
24 duon nabayaan din no otow no pinanganak ni Israil no nabaybayaran to otow no taga Ehipto. No nigpangabangan ni Moisis ka otow no nabaybayaran woy pighimatayan din on ka taga Ehipto.
24 Ao ver um egípcio maltratando um israelita, defendeu o israelita e o vingou, matando o egípcio.
25 Nahan ni Moisis ko ogpakasabut buwa ka mgo duma rin no pinanganak ni Israil to nigtuud ka Magboboot to sikandin ka ogpangabang kandan no ogkabaybayaran. Di waro dan masabuti.
25 Imaginou que seus irmãos israelitas entenderiam que ele havia sido enviado por Deus para resgatá-los, mas isso não aconteceu.
26 Pogkapawo, nighondio man do si Moisis to sikan no ugpaan to mgo duma rin, no nakabayo man do to daruwa no otow no nigpoog–ogotoy. Nigpoul–ulioy on porom ni Moisis to sikan no otow no pigkagian din to, ‘Manio to ogpoog-ogotoy kow to sikan do ka apu now?’
26 “No dia seguinte, visitou-os novamente e viu dois homens de Israel brigando. Tentando agir como pacificador, disse a eles: ‘Homens, vocês são irmãos; por que brigam um com o outro?’.
27 Di ka sagboka no otow no nig-ogot to duma rin, pigkois din si Moisis to kagi rin to, ‘Manio to sikoykow ka ogboboot kanami? Bak ko sikoykow ka talaghusay noy.
27 “Mas o homem que era culpado empurrou Moisés e disse: ‘Quem o nomeou líder e juiz sobre nós?
28 Koiniat ka buwa ko songo oghimatayan a nu unawa to pighimatayan nu ka taga Ehipto gabii,’ kagi to otow,” kagi ni Istiban.
28 Vai me matar como matou o egípcio ontem?’.
29 “Pogdinog ni Moisis to sikan no kagi, nakapallaguy on no dio mokougpo to mariu no ugpaan to Midian. Dio nangasawa si Moisis. No pogkalugoy, daruwa on ka anak din no lukos.”
29 Quando Moisés ouviu isso, fugiu e foi viver como estrangeiro na terra de Midiã. Ali nasceram seus dois filhos.
30 Nigligad on ka kohop–atan no tuid. No songo allow, dio si Moisis to songo bubungan no oghingaranan dan to Sinai no dio to holholawan. No duon suguanon to Magboboot, no nigligkat to Langit no nigpakita ki Moisis dio to malopot no kayu no nalogdog.
30 “Quarenta anos depois, no deserto próximo ao monte Sinai, um anjo apareceu a Moisés nas chamas de um arbusto que queimava.
31 Pogpitow ni Moisis to sikan, nabolongbolong. Di kagi to Lagboy no Igbuyag to,
31 Quando Moisés viu aquilo, ficou admirado. Aproximando-se para observar melhor, ouviu a voz do Senhor, que disse:
32 ‘Sikanak ka Magboboot to mgo kaap–apuan nu, no ian dod ka Magboboot ni Abraham, woy ki Isaak, woy ki Hakub.’ Nigkolkol si Moisis su nahallok no waro niglangob no ogpitow.
32 ‘Eu sou o Deus de seus antepassados, o Deus de Abraão, de Isaque e de Jacó’. Moisés tremia de medo e não tinha coragem de olhar.
33 No kagi to Lagboy no Igbuyag ki Moisis to, ‘Awaa nu ka sapatus nu no itahud kanak su duon a kai to longod nu.
33 “Então o Senhor lhe disse: ‘Tire as sandálias, pois você está pisando em terra santa.
34 Nigkita ku ka igkabaybayari to mgo sakup ku no mgo pinanganak ni Israil no dio ogpokougpo to Ehipto. Woy pigdinog ku to ogpakapannanoy sikandan. Sikan ian to niglogsad kuntoon su ogpangabangan ku sikandan. Nò, kai kad su ogsuguon ku sikoykow dio to Ehipto,’ kinagian to Magboboot.”
34 Por certo, tenho visto a aflição do meu povo no Egito. Tenho ouvido seus gemidos e desci para libertá-los. Agora vá, pois eu o envio de volta ao Egito’.
35 Kagi ni Istiban to, “Si Moisis ka pigkois to mgo pinanganak ni Israil no nigkagi ran kandin to, ‘Manio to sikoykow ka ogboboot kanami? Bak ko sikoykow ka talaghusoy noy.’ Di pogkalugoy, si Moisis ka pigsugu to Magboboot dio to Ehipto oyow sikandin on ka ogpangabang kandan no ogkohirapan, woy oyow sikandin ka ogkohimu no igbuyag dan. No ka sikan no suguanon to Magboboot no nigpakita ki Moisis duon to sikan no malopot no kayu, ian ka impatuman to Magboboot to sikan no innangon din.
35 “Era esse o mesmo Moisés que o povo havia rejeitado quando lhe perguntaram: ‘Quem o nomeou líder e juiz?’. Por meio do anjo que apareceu a Moisés no arbusto em chamas, Deus o enviou para ser líder e libertador.
36 Pighinggat ni Moisis ka mgo pinanganak ni Hakub to og-awo sikandan duon to Ehipto. Woy duon mgo kabolongbolonganan woy ka igmalogot to innangon to Magboboot no nohimu rin dio to Ehipto woy dio to sikan no Dagat no Malalab woy dio to nabayaan dan no holholawan to sikan no kohop–atan no tuid.
36 Assim, com muitas maravilhas e sinais, ele os conduziu para fora do Egito, pelo mar Vermelho e pelo deserto, durante quarenta anos.
37 Si Moisis dod ka nignangon to mgo pinanganak ni Israil to, ‘Duon uromo talagnangon to kagi to Magboboot no igpohondio din no ogkounawa kanak no igbogoy rin dio to kaniu.’
37 “Esse mesmo Moisés disse ao povo de Israel: ‘Deus levantará para vocês um profeta como eu do meio de seu povo’.
38 Nò, si Moisis ka nigduma to mgo otow no nalimudlimud no ogmanhihipanow to sikan no holholawan. No ka sikan no suguanon to Magboboot no niglibuwas woy nig–al–alukuy ki Moisis dio to Bubungan to Sinai, ungod nigdumaruma kandin woy to mgo kaap–apuan ta. Woy nabogayan si Moisis to sikan no kinagian to Magboboot no ogpokouyag woy kono ogkahalin oyow songo igkabogoy rin kanta no mgo Hudiu,” kagi ni Istiban.
38 Moisés estava com nossos antepassados, a congregação do povo de Deus no deserto, quando o anjo lhe falou no monte Sinai, e ali Moisés recebeu palavras que dão vida, para transmiti-las a nós.
39 “Di ka mgo kaap–apuan ta, nigkois ki Moisis. Waro man mogpaagad–agad kandin. No ka goinawa ran, dio dod to Ehipto su ogkoiniat sikandan no oglibong.
39 “Mas nossos antepassados se recusaram a obedecer a Moisés. Eles o rejeitaram e, em seu íntimo, voltaram ao Egito.
40 No to dio pad si Moisis to bubungan to Sinai, pigkagian dan si Aaron to, ‘Himui koy to mgo magboboot noy no ogdumoon noy su waro noy matagoi ko noomonu on si Moisis no nig-alap kanami no nigligkat to Ehipto.”
40 Disseram a Arão: ‘Faça para nós deuses que nos guiem, pois não sabemos o que aconteceu com esse Moisés que nos tirou do Egito’.
41 “Sikan ian,” kagi ni Istiban, “Nighimu sikandan to inotow-otow no noiling to nati no baka. Woy nighimatayan dan ka mgo ayam dan no igpanubad dan to sikan no in-otow-otow. Narago ka mgo otow to sikan no pighimu ro to kandan do no bolad.
41 Logo, fizeram um ídolo em forma de bezerro, ofereceram-lhe sacrifícios e começaram a celebrar o objeto que haviam criado.
42 Sikan ian to pig–iniugan on to Magboboot sikandan no pinogbalagad on ko nokoy ka ogtubaran dan no layag dio to langit.” Kagi ni Istiban, “No ka sikan, nounawa rod to sikan no ingkasulat to mgo talagnangon to kagi to Magboboot dongan to,
42 Então Deus se afastou deles e os entregou para servirem as estrelas do céu como deuses, conforme está escrito no livro dos profetas: ‘Foi a mim que vocês trouxeram sacrifícios e ofertas durante aqueles quarenta anos no deserto, povo de Israel?
43 Kono su ig–alap now ka baloybaloy no pigtaguan now to inotow–otow no nighingaranan kow ki Molok no pig–ampuan now ka sikan no pighimu now no ogkoiling to bituon no nighingaranan now ki Ripan. Woy nigkagi ka Magboboot kandan to, ‘Sikan ian to ogdogilon ku sikaniu dio to madmariu to lunsud to Babilunia.’”
43 Não, vocês carregaram o santuário de Moloque, a estrela de seu deus Renfã, e as imagens que fizeram para adorá-los. Por isso eu os enviarei para o exílio, para além da Babilônia’.
44 Kagi ni Istiban, “To dio dod ka mgo kaap–apuan ta to holholawan, songo pig–alap dan ka tagooran no ampuanan dan to tu–tuu ian no Magboboot. Ka sikan, in–ayun lagboy to sikan no innangon woy impapitow to Magboboot ki Moisis.
44 “Nossos antepassados levaram com eles pelo deserto o tabernáculo, construído de acordo com o modelo que Deus havia mostrado a Moisés.
45 No ka mgo kaap–apuan ta no nakasoip to sikan no nokohun–a no mgo kaap–apuan ta dongan, nig–alap to sikan no ampuanan ka nanhipanow ran no oghondio to ogkougpaan dan no tano. Ka sikan, si Husui on ka igbuyag dan. Pogsolod nikandan dio to sikan no tano, nakababantoy sikandan to pogdogil to Magboboot to mgo otow no tahan nan–ugpo to sikan no mgo ugpaan dan, woy nanaagow ran on ka mgo tano. No ka sikan no ampuanan dan, dio dod to kandan taman to si Dabid on ka nakaliwan no igbuyag dan.
45 Anos depois, quando Josué comandou nossos antepassados nas batalhas contra as nações que Deus expulsou desta terra, foi levado com eles para seu novo território e ali ficou até o tempo do rei Davi.
46 Nohoy–uan sikandin to Magboboot, no ian dod Magboboot ni Hakub. No nigbuyu si Dabid to Magboboot ko litos no oghimu sikandin to baloy no ogkougpaan to Magboboot.
46 “Davi encontrou favor diante de Deus e pediu para construir um templo permanente para o Deus de Jacó,
47 Dokad di, si Solomon on ka nokohimu to sikan no baloy.
47 mas foi Salomão quem o construiu.
48 Di ka Magboboot no ian matikang, kono ogkoologan to og-ugpo to baloy no oghimuon do to bolad to mgo otow. Ian su duon ingkasulat dongan to talagnangon to kagi to Magboboot. No nigkagi ka Magboboot to,
48 O Altíssimo, porém, não habita em templos feitos por mãos humanas. Como diz o profeta:
49 — ausente —
49 ‘O céu é meu trono, e a terra é o suporte de meus pés. Acaso construiriam para mim um templo assim tão bom?’, diz o Senhor. ‘Que lugar de descanso me poderiam fazer?
50 — ausente —
50 Acaso não foram minhas mãos que criaram o céu e a terra?’.
51 “Nò,” kagi ni Istiban, “Makogal on ian ka ulu now. Ogpabobongol kow ko nokoy ka igsugu to Magboboot kaniu. Ogkounawa kow to mgo otow no waro mataga to Magboboot su nasi kow og–atu to Gimukud din. Ka batasan to mgo apu now dongan, sikan dod ian ka og–unawaan now kuntoon.
51 “Povo teimoso! Vocês têm o coração incircuncidado e são surdos para a verdade. Resistirão para sempre ao Espírito Santo? Foi o que seus antepassados fizeram, e vocês também o fazem!
52 Waro agad sagboka no talagnangon to kagi to Magboboot dongan no waro baybayari to mgo kaap–apuan now. Woy pighimatayan dan ka mgo talagnangon to kagi rin dongan no impanoy innangon to oghondinid on ka Matuwarong no Suguanon din no si Hisus. Sikan ian ka impanabod woy nigbunu now.
52 Que profeta seus antepassados não perseguiram? Mataram até aqueles que predisseram a vinda do Justo, a quem vocês traíram e assassinaram!
53 Sikaniu ka makapurut to Balaod to Magboboot no impahatod to mgo diwata din, di waro now paag–agari,” kagi ni Istiban.
53 Vocês desobedeceram à lei de Deus, embora a tenham recebido das mãos de anjos”.
54 Nò, ka mgo pogbuyagon to mgo Hudiu, pogdinog dan to sikan no intabak ni Istiban, nigkakagot ka ngipon dan su lagboy on ian no nabolu kandin.
54 Os líderes judeus se enfureceram com a acusação de Estêvão e rangiam os dentes contra ele.
55 Di si Istiban atag, nigpamootan to Gimukud to Magboboot. No niglonghag si Istiban dio to langit no pigkita rin ka layag to Magboboot woy si Hisus no nigsasindog dio to kawanan to Magboboot.
55 Mas Estêvão, cheio do Espírito Santo, olhou firmemente para o céu e viu a glória de Deus, e viu Jesus em pé no lugar de honra, à direita de Deus.
56 Kagi ni Istiban to, “Pitow kow. Ogkita a to langit no naboklas on. Woy ogkitoon ku ka Otow no oghingaranan ta to Kakoy to mgo Koot–otawan no dio mogsasindog to kawanan to Magboboot.”
56 “Olhem!”, disse ele. “Vejo os céus abertos e o Filho do Homem em pé no lugar de honra, à direita de Deus!”
57 Pogdinog to mgo otow to kagi ni Istiban, nigngangang on. No pigpanagpong dan ka talinga ran no tibo sikandan nigtinagpo dio ki Istiban.
57 Eles taparam os ouvidos e, aos gritos, lançaram-se contra ele.
58 Piggongonan dan woy pigganoy ran sikandin dio to libuwasan to lunsud to Hirusalim, woy pinandogpak dan on sikandin to dakol no batu oyow ogkamatoy. No ka mgo talagmalogot, impanwakdas ka kinabo dan no dio dan isabuk to paa to songo balubato. Ka ngaran din, si Saulo.
58 Arrastaram-no para fora da cidade e começaram a apedrejá-lo. Seus acusadores tiraram os mantos e os deixaram aos pés de um jovem chamado Saulo.
59 No to pogdogpak pad ki Istiban to mgo batu, nig–ampu. Kagi rin to, “Hisus no Lagboy no Igbuyag ku, alapa nu ka gimukud ku dio to koykow.”
59 Enquanto atiravam as pedras, Estêvão orou: “Senhor Jesus, recebe o meu espírito”.
60 No nigluhud on si Istiban woy nigpaagbot to nigkagi to, “Buyag ku no dio to langit, kono nu baybayari ka soini no mgo otow tongod to soini no salo dan.” Pogkaponga to kagi rin, namatoy on.
60 Então caiu de joelhos e gritou: “Senhor, não os culpes por este pecado!”. E, com isso, adormeceu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.