Mateus 24
Vaikala Noxou Lataua (ATA) vs NTLH
1 Xe Iesu muavuti la musuku sou taasou lalotu tatila noxou Lataua, la ta molomolo noxou mineꞌe noxou la mivikalanu sou umaisou taasou lalotu tatila noxou Lataua ilou tanitani.
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Iesu muavuti la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ngemaisou tanitani e toxotoxoxaꞌa lailaixe manina ꞌo ne? Eni avikalangengi manina aloxo ꞌo, umomomo sou ieꞌi uvaxau lavoꞌo vile ꞌo ne uvoꞌuvoꞌutulo no lataanu menexu vile uasi, lavolavoꞌo latala ne imamumamulonu ka ipeinu uleꞌelai no lia ukalusi.”
2 Então ele disse:
3 No mine Iesu mulai mo a uxoxolu no laxaꞌilu ne Olivu, la ta molomolo noxou aneꞌisisi milai noxou, la mitaliꞌisou seꞌisisi vaꞌaxu aloxo ꞌo, “Ioxe navikalanexi. Talu la mimii ane lexe uxali ꞌo, uxali manina sou? Sosovo maꞌia ane uxali tei sou uvikala lamana noxixe no anu voxo ane sou nini naneꞌe xe voxo kaluxusou?”
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Xe Iesu muavuti la mupeletotosiꞌa aloxo ꞌo, “Ngasaxilaꞌinge laixe. Loxo ꞌo io itema vile uneꞌe ukalavoingengi.
4 Jesus respondeu:
5 Ta mitema tavuꞌalo ixali la imoxoꞌu ualasilo, la ivikala lexe, ‘Eni kalisito ano.’ La ikalavoineꞌi tavuꞌalo.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 No voxo ane ngingi ngalomusiꞌa ta mitema iꞌotoꞌoto ne, la ngaavuavuti mo tangengi kalaua mo ngaꞌume uasi. Anu mimii ane loxo ne anu uxali, ia voxo kaluxusou ne a uao uneneꞌe ꞌo.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Ta mitema sou tuala vile iavuti, la ilai ialivulaneꞌi ta mitema sou tuala vile ane vaꞌaxu. Mo ta mitema noxou tatananu tuala vile iavuti, la iloꞌa ta mitema noxou tatananu tuala vile ane vaꞌaxu iꞌoto. Xe no xalexalee tuatuala seꞌi, la laliua ukunikuni mo soli toxoxaꞌa uxali.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Anu tuꞌutuꞌumaxu ane ne anu soko no anusi, uxali tei loxo sema ixamuli navunavu tei ka sou ivoꞌo ꞌilie.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Mo no voxo ane ne inoꞌinge la ilai ilosinge navunavu mo ivenge ngasoli. Mo ta mitema ukalusi ne imolosilangengi, xo ualasilo a uxolu noxinge.
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 No voxo ane ne la ta mitema tavuꞌalo e mimuxaxu taneꞌi noxilo ne imomomo sou imuxaxu taneꞌi noxilo la uasi. Mo ixiu la ikala tomoxaꞌa ta menexiꞌa ngatongatoꞌo xe imolosilaneꞌi ngatongatoꞌo.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Mo ta mitema sou palomatana kalakalavoi tavuꞌalo ixali la ikalavoineꞌi ta mitema tavuꞌalo.
11 Então muitos falsos
12 Mo ꞌiliꞌilixo masumasua ne utila manina mo ꞌilixo sou imasaxaiꞌa ta menexiꞌa ngatongatoꞌo ne usuꞌa.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Ia anu ane utulu pekiaꞌu ulai uxali no anu voxo kaluxu sou la Lataua umomomo sou upamaulinu.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Mo lexe ta mitema latala no lia ukalusi ꞌo ne ilomusou aꞌalo laixe sou saxisaxilaꞌu noxou Lataua ia iaꞌaloxu noxiꞌa ukalu, xe iliꞌi no anu la sou voxo kaluxusou uxali.
14 E a boa notícia sobre o
15 Xe Iesu muavuti la muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo. ‘Ngingi ngamaisou mii vile masua manina e itemasou palomatana Danieli muaꞌaloxu taatei lexe, (mii ane ne masua manina anu utulu teitexi no anu tani tila noxou Lataua. Itema ane uitisou vaikala ane ꞌo la uxavutalanu laixe.)’
15 E Jesus continuou:
16 No voxo ane ne la ta mitema e ixoxolu no xalee lia tila ne Iutaia ne iꞌumeꞌume ilai no laxaꞌilu.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Itema ane mulai mo ꞌa uxoxolu no taasou kisou ne, umomomo sou uluꞌelai mo uꞌunalai no tani la sou utaxusou mimii seꞌi uuatunu uasi.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Mo itema ane mulai no xaixu mo ꞌa uxaxai ne, umomomo sou ulivu ulai no tani mo unoꞌu tokolomou la uasi.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Ia ta sema ane opooponeꞌi xe aneꞌi ane isusuneꞌi ta ꞌiliꞌiliꞌa ta keakea ne la anu voxo masua noxiꞌa manina.
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 La sou anu laixe lexe ngingi ngakilaka, mo sou voxo sou ngingi ngaꞌume ne uxali no anu voxo sou laꞌiua xe no voxo tavuna uasi.
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Xo no voxo ane ne, anu voxovoxo sou tuꞌutuꞌumaxu manina, umomomo no anu voxo ane tatei Lataua mukoinu xalexalee tuatuala mo utalo vaimomo ꞌo mo iliꞌi la uasi manina.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Ia lexe tila uxoto voxo ane ne ulivu uneꞌe ataxu, la evile umomomo sou umauli uasi. Ia tavaꞌu xo aneꞌi ta mitema ane anu musovosiꞌa lexe anu ta mitema noxou maninasou, la sou anu uxotonu voxo ne uneꞌe ataxu.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 No voxo ane ne, la evile uvikalangengi aloxo ꞌo. ‘Ngamaisou, Kalisito ano ꞌo! Uasi, uvikala lexe, Ngamaisou anu ꞌa ꞌole!’ Ia mamu sou ngamuxaxutangengi no anu vaikala noxou.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Xo ta mitema seꞌi ixali, la ikalavoi lexe aneꞌi Kalisito xo aneꞌi ta mitema sou palomatana kalakalavoi. Lexe ixali, la iꞌoxonu sosovo seꞌi toxotoxoxaꞌa uxali mo mimii seꞌi sou ta mitema imaisou la ikuluke no anu kalumo, lexe anu umomomo sou ikalavoineꞌi ta mitema ane Lataua musosovosiꞌa lexe anu ta naꞌu ꞌole.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Lexe ngingi ngamaisou mimii aloxo ne uxali noxinge iliꞌi, la eni evikalangengixu tei.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 La sou lexe evile uvikalangengi lexe, ‘Kalisito anu a uxolu no ale la nalai no ale uasi, xe uꞌoxo lexe ne anu ꞌa no nano no tani, la ngamuxaxu tangengi no anu vaikala noxou ne uasi.’
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 La sou Itema ꞌOlu uneꞌe, la anu aloxo leleꞌe ulami no aso uxali la lamixu ulai uxali no aso uluꞌelai la aneꞌi tavuꞌalo imaisou.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 No anu xalee ane ta mimii misoisoli miai no anu, la ta nenu suluvi ipita sou iꞌou xiasineꞌi.
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 Ia no voxo ane iliꞌi no anu voxo sou tuꞌutuꞌumaxu ukalu la aso ne uxali isivoxo mo soꞌio ne uiei la uasi, mo ta oto ne ilapalapau teitexi no loxotolo iluꞌe mo ta mimii loxo taꞌumali iloꞌa koiuxaxai mo tavaivolo no opo loxotolo ne ikunikuni.
29 Jesus disse:
30 No anu voxo ane ne la ta mitema imaisou sosovo sou Itema ꞌOlu mine ulaa no opo loxotolo la uluꞌe no anu umuumu no anu xavi mo lamana toxoxaꞌa noxou. La ta mitema latala no xalexalee tuatuala ukalusi no lia ꞌo imaisou mine Anu uneꞌe, la aneꞌi itama.
30 Então o sinal do
31 Xe xoolau utama tatila la Anu upalusiꞌa ta angelo noxou sou inoꞌa aneꞌi ane noxou e Anu molu musosovosiꞌa meꞌa no anu atume iou tamiꞌa, xe no xalexalee lia teletelexu ꞌo, ulai utelo no teletelexu loxotolo ukalusi ne ineꞌe ipitaneꞌi.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Xe Iesu muavuti la muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo. Anu laixe lexe ngingi nganoꞌu lavulavu no anu ovu lovo. No voxo ane ovu xolanu uxata xe uxali tatila, la ngingi ngelavu lexe anu voxo laixe sou aso a uxali ꞌalai.
32 Jesus disse ainda:
33 Lexe ngingi ngamaisou mimii ane ne uxali, la anu aloxo nesi. Ngingi ngalavusi lexe voxo sou Itema ꞌOlu ꞌa uneꞌe ne. Anu ꞌa muxali ꞌalai manina ne.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Eni avikalangengi manina aloxo ꞌo, ta mitema sou voxo ano ꞌo ilai uao, ia mimii ane eni elemolu lamana noxinge ne, anu uxali.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Mimii latala teitexi no opo loxotolo mo no lia ꞌo ne, ulai la ukalu. Ia vaivaikala noxilo ne ukalu uasi.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 Evile ulavu no anu voxo mo aso iou ne uasi. Ta angelo teitexi no opo loxotolo mo ꞌOlu kalumo ne ilavusou uasi, ia Momu anusisi mulavusou.
36 Jesus continuou, dizendo:
37 Muamuaꞌi noxou Itema ꞌOlu sou ulivu uneꞌe ne aloxo no anu voxo noxou Noa.
37 A vinda do
38 No voxo ane alipaa toxoxaꞌa uxali uao la ta mitema mivevelu mo miie xe mitataulaꞌi mulai muneꞌe mulai mutalo no anu voxou e Noa muꞌunalai no lasipi.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 La aneꞌi ilavusou mii maꞌia ane sou uxali ne uasi, mixolu mixovulaulausi mulai muxali no voxo e alipaa toxoxaꞌa muxali mukulukeneꞌi la mukalusiꞌa. No voxo sou Itema ꞌOlu ulivu uneꞌe la ta mitema iꞌoxoꞌoxonu ꞌiliꞌilixo iou vilesisi aloxo ne.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 No anu voxo ane ne la ta mitema ta tamei iꞌoxoꞌoxo no xai la vile unoꞌu ulai io vile uxolu.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Mo ta sema ta tamei iꞌotuꞌotunu lauele sou lexe iꞌulalu no anu la vile unoꞌe ilai io vile ixolu.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Aloxo ne la sou ngasaxilaꞌinge laixe mo ngautiti laixe, xo ngingi ngalavusou voxo maꞌia ane tila noxinge uneꞌe ne uasi.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Mo ngaxavutalanu mimii ne laixe. Lexe moosou tani ulavusou tei lexe ta mitema sou pakali ineꞌe no anu ꞌolovoxo mautunu anevaa, la anu uxolu uloo la sou ta mitema sou pakali ne imomomo sou imamulonu tani la iꞌunalai uasi.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 La sou ngingi kalumo ngalalaxii xo Itema ꞌOlu uneꞌe, la uneꞌe no anu voxo mautunu e ngingi ngexavutala lexe Anu uneꞌe no anu ne, uasi.
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 Mo Iesu musolonu vaivaikala noxou la aloxo ꞌo. Itema sou xaixai anevaa xavutala laixe, la uꞌoxonu xaixai noxou laixe? La tila sou uꞌitalonu sou usaxilaꞌa ta mitema sou xaixai no tani noxou xe ulosiꞌa laꞌilali no anu aso iou e tila sou musosovo sou.
45 Jesus disse ainda:
46 Itema sou xaixai aloxo ne, anu uꞌosa manina no mine tila sou ulivu uneꞌe xe umaisou lexe anu ꞌa uꞌoxoꞌoxonu xaixai noxou.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Eni avikalangengi manina aloxo ꞌo, tila sou ne usosovosou itema sou xaixai ne la usaxilaꞌu mimii latala noxou ukalusi.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Ia lexe anu itema sou xaixai ne masua la anu tanu uvikala lexe, ‘Tila noxilo ne umomomo sou ulivu uneꞌe palea uasi.’
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 Mo uavuti la uveꞌa ta menexu e iloꞌa ixaxai ne xe ulai iloꞌa ta menexu e ilolutu sou iiexu lexa pekiaꞌu la ixovulaulau piena ꞌole iꞌaniꞌani xe iie.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Ioxe tila sou itema sou xaixai ne ulivu uneꞌe la uneꞌe no anu voxo ane anu itema sou xaixai ne uxavutala lexe anu tila sou ne uneꞌe no anu uasi.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Ia anu ukuluke noxou tila sou mine uneꞌe xe uxalisou mine uꞌoxoꞌoxonu ꞌiliꞌilixo ne, la anu tila sou ne uꞌoxoo masuanu manina, la ulailixu iloꞌa ta mitema sou kalakalavoi ixolu ipita no anu tuala e itatama xe anaxaꞌa ukalakikiki no anu.”
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.