João 7
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Nelotiꞌ nene Zuda ve nete Izesuꞌni bililisa viseꞌ iꞌmi vi nizaniꞌ nenako nemuꞌ aza Zudaia misubouꞌ nene monelesa gelamo nGalilaia misubouꞌ nene mone mone ogo minineꞌ ve.
1 Nati ufunamaim Jesu Galilee wanawanan run titit remor in, men kok au Judea tan anayabin Jew hai ukwarih hima hikakaif hitarab tamorob isan.
2 Neꞌmino neivo Zuda velite azibe mili ingi mini holiseꞌ mini nosoꞌ niteꞌ naaꞌ aniꞌ gamene nene avitoꞌ ogavo
2 Baise Jew sabuw Yagama Sis ana hiyuw aa ana veya i nabiyubin,
3 — ausente —
3 Imih Jesu taitin hi’o, “O boro efan iti inihamiy naatu inan Judea inatit, saise a bai’ufununayah bowabow gewasih abistan kusisinaf hina’itin.
4 — ausente —
4 Anayabin orot yait sabuw etei su’ubin isan boro men wa’iwa’iramaim nabowamih. Baise bebeyanamaim nabow hina’itin. Imih a bowabow bebeyanamaim inabow tafaram tutufin etei ini’obaiyih hina’itin.”
5 Idoꞌ neꞌmine li akunolomote li-daniꞌ nene inginesi eikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ amaniꞌ nenako neꞌmo nene neꞌmine li-daniꞌ ve.
5 I taiyuwin taitin men hitumitum, imih iti tur hi’o.
6 Neꞌmine li-dikevo Izesuꞌ aza aꞌmidoꞌ nene tiꞌ lo lineꞌ ve: Naza vo eveneꞌ mukiliti veꞌnidoꞌ neze monovo do sotoꞌ ogo ngelebizeloniꞌ gameneꞌne nene olihe alitamive. Alitamiha lengita nene neꞌmino nomive. Gopo gameneloꞌ nesi neꞌmida nene lingine ha vaakovoꞌ ilisave.
6 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu au veya i men na tit, baise kwa a veya i mar etei bobotawiyen inu’in.
7 Me misubouꞌ monoꞌ gili lamineꞌ amaniꞌ aleve nete nene lengikumuꞌ nene goseleꞌ igi gili goloso i-lingidamilisanako aꞌmida nene ha vilisaha naza nene aꞌmine monoꞌ gili lamineꞌ amaniꞌ aleve nene monovo goloso daaꞌ nave lo lo sotoꞌ ogaꞌ nouvoniꞌ nenako nemuꞌ nene ingine nenikumuꞌ goseleꞌ igi gili goloso i-nidaaꞌ nave.
7 Sabuw kwa boro men hinifutuwi, baise ayu boro hinifutuwu, anayabin ayu mar etei sabuw hai kakafih ao’orerereb.
8 Nemuꞌ lengiꞌ nene aꞌmine nosoꞌ niteꞌ nalizada nene ha dizi vilo. Naza aꞌmine ebeꞌ nabala monovoꞌne do sotoꞌ oloniꞌ gameneꞌne nene olihe amineꞌ nenako nemuꞌ nene aꞌmine nosoꞌ niteꞌ nalizada nene idise dizo vamolosuve.
8 Hiyuw isan kwa akis kwanan ayu men bairit tanan, anayabin ayu au veya anababatun i men na tit.”
9 Aꞌmine gamazi nene lo-ngemosa aꞌmine nGalilaia misubouko nene gohi imineꞌ molo minineꞌ ve.
9 Iti na’atube eo, i Galilee wanawananamaim ma.
10 Idoꞌ akunolomote ingine Zelusalemi numuda aꞌmine nosoꞌ niteꞌ nalizada nene dizi vikevo Izesuꞌ azasi nene aꞌmida dizo vineꞌ ve. Vineꞌza eveneꞌ veꞌnidoꞌ sotoꞌ ogo vamo halekosa vineꞌ ve.
10 Taitin hiyuw isan hiyen hinan, i auman ufuh yen in, men bebeyanamaim in baise i wa’iwa’iramaim in.
11 Nemuꞌ nene aꞌmine nosoꞌ niteꞌ nada nene Zuda ve naba ingine nene aꞌmine ve nene zala neve li viseꞌ igi minaniꞌ.
11 Nati hiyuw wanawanan Jew hai ukwarih Jesu isan hinuwet sabuw hibabatiyih, “Iti orot menamaim ema’am?”
12 Idoꞌ eveneꞌ vaiꞌ di geseꞌ igi minangutiꞌ mukiꞌ neꞌminete nene Izesuꞌnimuꞌ nunungaꞌ tiꞌ li li minaniꞌ: Aza nene eveneꞌ lamineꞌ neive li eveneꞌ linge nete nilavo ma nete nene eveneꞌ mukiꞌ goꞌine izo do goloso neive li laniꞌ ve.
12 Sabuw wanawanahimaim baitarsibesib busuruf ra’at. Sabuw afa hi’o, “I orot gewasin,” afa hi’o, “Aiyabin i sabuw ebifufuwih?”
13 Ne neiha Zuda ve nabamuꞌ nene golise gilaniꞌ nenako Izesuꞌnimuꞌ nene gamazi eveneꞌ gililizadoꞌ li sotoꞌ igi eveneꞌ hamolitesi ma lamaniꞌ ve.
13 Baise men yait ta boro fanan aumetawat isan hitao, anayabin Jew ukwarih isah hibir.
14 Idoꞌ aꞌmine nosoꞌ niteꞌ nene niꞌmi vi di goholo naavo Izesuꞌ nene monoꞌ numuno nabauꞌ dizo eveneꞌ nene apize ngemo minineꞌ ve.
14 Hiyuw hi’aa na biyanfoun, Jesu na Tafaror Bar run naatu bai’obaiyen busuruf.
15 Neꞌmino neivo Zuda ve naba ingine ningi aizo li tiꞌ li laniꞌ: Ve me ve nene monoꞌ gamazi neꞌmine lilineꞌ votigileloꞌ vivo sukulu ma lamineꞌ maha gamazi neꞌmine nolineꞌ nene nadosa nolive li laniꞌ.
15 Jew hai ukwarih hifofofor men kafai ta naatu hi’o, “Iti orot menamaim kirum iti so’ob bai?”
16 Neꞌmine likevo aꞌmidoꞌ aza tiꞌ lo lineꞌ: Naza gamazi mene apize nolingimuvoniꞌ nene naꞌniseꞌne gaꞌneutiꞌ gelo apize lengemamuve. Asi nimiselive eitatiꞌ nene do minosa apizo nolo-lingimuve.
16 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Bai’obaiyen ayu abi’obaiyi i men ayu nowau, baise God ayu biyafaru i nowan.
17 Nemuꞌ nene ve ma ingine nimiselive Oꞌmosoꞌmi luloloꞌ di mili gonoꞌve ma di-dilisa gili nilizaniꞌ nene naza gamazi apize lengemaaꞌ nouvoniꞌ nene mo Oꞌmosolatiꞌ nolihe idoꞌ naꞌniseꞌne gaꞌnetiꞌ gelo noluhe neꞌmi monovo nene ningi vevesilisave.
17 O Yait ta God anakok kusisinaf boro inaso’ob ayu au bai’obaiyen i Godane enan, ai ayu taiyuwu au fairamaim ao’o.
18 Idoꞌ ve ma ingine engiꞌ gaꞌningutiꞌ gili gamazi apizi ngimaaꞌ nave nene engiꞌ guveꞌine vilingumukovoꞌ nene gili minisa gamazi apizi ngimaaꞌ nave. Neꞌmine igaꞌ naniꞌza ve ma ingine ve maliꞌmo ngimiselavo igi gamazi apizi ngimaaꞌ nanguꞌ nene aꞌmine ngimiselive neꞌmi guvele vilingumukovoꞌ ve li gono dalizaniꞌ nene mo eveneꞌ gihile lamineꞌ monovo goloso engita nomineꞌ alevetevoꞌ neꞌmine ilisave.
18 Yait taiyuwin ana fairamaim eo’o, i taiyuwin ana gewasin bain isan enunuwih, baise orot yait God ayu iyafaru anan ana gewasin enunuwih nati orot i turobe, i wanawananamaim men baifuwen ema’am.
19 Ne neiha Oꞌmosoꞌmi louꞌ gamazi nene Moseꞌ mo do sotoꞌ o-lengemavo di nizaniꞌza aꞌmine louꞌ gamazi nene lingine mukitoꞌ avutoꞌ igaꞌ nave. Lingine neniꞌ nibililisa gili nizaniꞌ nene nanimuꞌ nave.
19 Moses ofafar kwa it ai en? Aisim ofafafar men kwabi’ufunun naatu ayu rabu morobomih kwabiwa’an?”
20 Neꞌmine lavo aꞌmida minave mukiꞌ ingine tiꞌ li li-imaniꞌ: Laza ma gebelelesa gelamuniko sikalahuꞌ golosoliꞌmo do dudu lo-gedavo negi gamazi nolabe.
20 Sabuw hiya’afut hi’o, “O wanawan i demon tema’am. Yait o asabunimih ebiwa’an?”
21 Neꞌmine likevo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza eveneꞌ do lamineꞌ o-do holisekuꞌ gono hamoꞌ duvoniꞌ neꞌmo nene lengiꞌ mukiꞌ okodidoꞌ do molavo upuhoꞌ ikeve.
21 Jesu iya’afutih eo, “Ayu ina’inan ta’imon asinaf kwa’itin naatu kwaifofor men kafaita.
22 Lengiꞌ gipetineti okoꞌnidoꞌ nene Oꞌmosoꞌmi noso mili-ngidilizave lo Moseꞌ lo-lingimineꞌ ve (Ee, Moseꞌ lo-lingimineꞌza asiꞌve neꞌmo aꞌmine monovo nene ganaꞌ do sotoꞌ ineꞌ nevoba asi avotingidatiꞌ akaꞌmine sotoꞌ ineꞌ ve). Nemuꞌ nene lingine gipetineti okoꞌnidoꞌ Oꞌmosoꞌmi noso mili-ngidaaꞌ gamene nene gono damaaꞌ ve laniꞌ holisekuꞌ alitelinekisi nene holiseꞌ gamene ma ne neive lami ha gono di Oꞌmosoꞌmi noso mili-ngidaaꞌ nave.
22 Moses uwi natunat oro’orot Baiyariri hai veya’amaim hai ar, mo’oh kwa’afuw, nati i men Mosesine na, nati i kwa a’agir wabih gagamihine na. Imih kwa kek oro’orot hai ar mo’oh kwa’a’afuw.
23 Idoꞌ lingine Moseꞌ Louꞌ gamazi nene avutoꞌ ogalone li neꞌmine igi gipetine Oꞌmosoꞌmi evenele minilizangumuꞌ di lamineꞌ i-ngidi holisekukisi okoꞌnidoꞌ Oꞌmosoꞌmi noso mili-ngidaaꞌ naniꞌ nenako naza holisekuꞌ eveneꞌ ma do lamineꞌ gehepeve o-duvongumuꞌ nene lingizeboloꞌ nanimuꞌ nomolave.
23 Kwa Baiyarir ana veya’amaim kek orot ana ar mo’on kwana’a’afuw nati Moses ana ofafar i men kwa’a’astu’ub, aisimamih ayu Baiyarir Ana Veya orot biyan tutufin abiyawas isan kwa ya esoso’ar?
24 Lingine eveneꞌ maliti monovoꞌinemuꞌ izeꞌ mili lili ma nene gopo liteꞌ li lami asi monovo ningi hehe likisavoꞌ nene izeꞌ mili lilo.
24 Men ufun ana’itininamaim sabuw kwanibabatiyih, baise a baibabatiyen i turobe’emaim kwanibatiyih.”
25 Neꞌmine lavo Zelusalemi aleve linge nene tiꞌ li li minaniꞌ: Me ve nene leliꞌ ve nabalite bililisa gilave ma nene neive. Olo.
25 Nati isan Jerusalem sabuw afa hibusuruf hibatebat hi’o, “Orotoban iti i boun rabin morobomih ana ef tenunuwet?
26 Ne neiha aza mela nene golise gelamo monoꞌ lovo kiselevoꞌ ogo nolo-limivo ingine aꞌminemuꞌ nene ma lamave. Idoꞌ oꞌve li-damaniꞌ nene ingine aꞌmine ve nene mo lamineꞌ Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelive lo imiselelesa live ma nene noloseive li gilisa lamaniꞌ nolihe.
26 Kwa’itin iban iti bebeyanamaim eo’o, naatu i men tur ta isan te’eo’omih. Kwa kwanotanot sabuw ukwarihiban hiso’ob gewas iti orot i turobe Rourubinen?
27 Ne neineꞌza aꞌmine aniꞌ numuno ebeꞌve nene laza mo vaitoꞌ ningo gele noba aꞌmine Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelive lo imiselelesa live ogo sotoꞌ ilineꞌ nene aza nelatiꞌ aniꞌ ve li ma ningi gilamilisave li nizaniꞌ nenako aꞌmine ve nene Oꞌmosoꞌmo imiselelesa live ngelo minelihe.
27 Baise iti orot menane nan i aki aso’ob; Rourubinen nanan anamaramaim boro men yait ta naso’ob i menane na.”
28 Neꞌmine likevo nemuꞌ nene Izesuꞌ monoꞌ numuno nabauꞌ monoꞌ apize ngemo mininguꞌ nene pigi izo tiꞌ lo lineꞌ: Lingine gilavo neniꞌ nene ningi nizave nouve. Idoꞌ numuꞌne ebeꞌne nesi nene mo ningi nizaha neniꞌ nene naꞌniseꞌne gaꞌne gelo luꞌneloꞌ do molo amuve. Ve maliꞌmo nimiselive luvoniꞌ nene ladanga lamuve. Aꞌmine nimiselive nene nomineꞌ nevoba mo laminetoꞌ neive. Lingine eiꞌ nene ningi gilamaniꞌza
28 Imaibo Jesu Tafaror bar wanawanan ma bi’obaibiyih fanan aumetawat na’in eo, “Turobe ayu kwa kwaso’ob, naatu menane anan kwa kwaso’ob? Ayu iti anan i men taiyuwu au kok ana, baise turobe ana God ayu iyunu ana. Nati orot kwa men kwaso’ob
29 neniꞌ nene ezelatiꞌ uvoniꞌ nenako neniꞌ nene mo ninge nouve neive. Ee, aꞌmine ninge nouve neꞌmo nene nimiselineꞌ ve lineꞌ.
29 ayu asu’ub, anayabin ayu ine ana naatu i iyunu ana.”
30 Neꞌmine lingumuꞌ nene goniꞌ o-deloningumuꞌ analoꞌ dalone li neꞌmine ilisa aniꞌza neꞌmine i-dilizave lo Oꞌmosoꞌmo molo-dineꞌ gamene nene olihe amineꞌ nenako neꞌmo nene neꞌmine i-damaniꞌ ve.
30 Nati’imaim sabuw bain fatuminamih hiwa’an, baise men yait ta biyan butubun, anayabin ana veya i men natit.
31 Idoꞌ aꞌmida eveneꞌ vaiꞌ mulise mili minangutiꞌ mukiꞌ nene Izesuꞌnimuꞌ tiꞌ li li minaniꞌ: Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelesa imiselelesa live neꞌmo nene atoliꞌmine suno vaiꞌ goloso do sotoꞌ ivo monovolo sotoꞌ oloseive li laaꞌ nanako me ve neꞌmo atoꞌ suno vaiꞌ do sotoꞌ ineꞌ nene ve gohi ma ogo atoꞌ suno vaiꞌ ivileꞌ ogo ngelo damoloseinako me ve nene mo aꞌmine Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelesa imiselelesa live ma nene neive li li minaniꞌ.
31 Baise rou’ay gagamin wanawanan sabuw moumurin maiyow hitumitum naatu hi’o, “Rourubinen nanan ina’inan fairih moumurihika nasinaf iti orot boro nanatabir.”
32 Eveneꞌ mukiꞌ nete Izesuꞌnimuꞌ neꞌmine li engikuꞌ li voleloꞌ meloꞌ igi nizavo Halisaioꞌ monoꞌ laaꞌ ave naba nete gili inginesi idoꞌ evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nabasi makaꞌ mini engitoꞌ gono daaꞌ aniꞌ pilisi ve linge nene Izesuꞌni dalizave li ngimiselaniꞌ.
32 Rou’ay wanawanan Jesu sawar sisinaf isan hibitarsibesib Pharisee hinowar. Basit firis gagagamih naatu Pharisee Tafaror Bar ma’utayah hiyafarih hin Jesu bain fatuminamih.
33 Neꞌmine angumuꞌ nene Izesuꞌ tiꞌ lo lineꞌ: Naza lengikisi mineloniꞌ nene ha gamene liꞌnibevoꞌ minosa nelotiꞌ nene nimiselive neida volosuve.
33 Imih Jesu eo, “Ayu boro men manin bairit tanama, naatu anamatabir maiye anan yait iyunu anan biyan anatit.
34 Lingine nene nenikumuꞌ hize eleꞌ o-ledelive li viseꞌ ilizaha okoꞌneloꞌ nene mo ngeli ma ningamilisave. Idoꞌ aꞌmine vo mineloda nesi nene lingine ngeli ma vamilisave.
34 Kwa boro ayu kwananuwuhu, baise boro men kwanatita’uru, naatu ayu menamaim anama’am, kwa boro men kwanan.”
35 Neꞌmine lavo Zuda ve naba nete engikuꞌ tiꞌ li laniꞌ: Ve me ve nene laza ngelo ma ningamolonida volosuve nolineꞌ nene zala volosamuꞌ nolive. Aza nene heta atoꞌ vetida Zuda ve vi ingi monavela nene vo aꞌmine heta atoꞌ vesi makaꞌ gamazi apize ngemelesamuꞌ nene ngelo ma lamoloseiha aza nene zala volosa nolivoo.
35 Jew sabuw taiyuwih hima hi’o, “Iti orot boro menamaim nan nama naatu it men karam tanatita’ur? Ai i boro nan Greek wanawanah ata sabuw hitagey nanabin tema’am imaim nama ni’obaibiyih?
36 Aza nene nenikumuꞌ viseꞌ ilizaniꞌ nene ngeli ningamilisave idoꞌ vo mineloda nesi nene ngeli ma vamilisave nolineꞌ nene nadive losa nolive li gopo gaꞌine gili minaniꞌ ve.
36 Kwa boro ayu isou kwananuwet baise boro men kwanatita’uru naatu ayu menamaim anama’am kwa boro men kwanan? Iti tur eo’o anayabin i abisa?”
37 Azibe mili ingi mini holiseꞌ mini nosoꞌ niteꞌ naaꞌ aniꞌ gamene osuꞌ lineꞌ gameneuꞌ nene gamene naba minaaꞌ neineꞌ nenako aꞌmine gameneloꞌ nene Izesuꞌ aza ote mino gamazi naba ogo aneza gamazi gidini ma tiꞌ lo lineꞌ: Ve ma ingine nosomuꞌ ngiselive nene nenita igi aꞌmine noso nene nalizave.
37 Hiyuw gagamin hi’aa sasawar ana yomanin, Jesu misir naatu fanan aumetawat na’in eo, “Yait ta sikan namamamah, kwanihamiy nan ayu biyau harew natom!
38 Ee, monoꞌ godolouꞌ tiꞌ li gizi nizaniꞌ maꞌmino sotoꞌ oloseive: Ve ma nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ igi minilizave nene luꞌningutiꞌ minevoꞌ minevoliꞌmi izeleho minineꞌ noso nene vaiꞌ lemovoꞌ mineleseive.
38 Yait ayu inabitutumu na’at kuna biyau harew kutom. Buk Atamaninamaim eo na’atube ‘Harew yawasin boro o wanawananamaim nanunuw.’”
39 Idoꞌ Izesuꞌ neꞌmine lineꞌ nene ezemuꞌ gili eleꞌvoleꞌ igi minilizave nete Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ nene alingeꞌ dalizaniꞌ nenako aꞌminemuꞌ nene lineꞌ ve. Idoꞌ alingeꞌ dalizave luvoniꞌ nene nemuꞌ luvoniꞌ ve: Izesuꞌ aꞌmine gamazi lineꞌ gamenela nene Okulumokuꞌ moꞌmosiꞌve nabala nene olihe dizo vamineꞌ nenako neꞌmo nene aꞌmine Sikalahuꞌ nene olihe imiselamivo amineꞌ ve.
39 Iti tur i sabuw iyab Jesu hinibitumitum Anun Kakafiyin hinabaib i isah eo. Iti boun ana veya Anun Kakafiyin i men yait itin bai, anayabin Jesu i men Tamah ana aiwob itinimih.
40 Neꞌmine lineꞌ nene eveneꞌ mukiꞌ nete gilisa linge ma nete tiꞌ li li minaniꞌ ve: Mo laminetoꞌ me ve nene polohete ma aloseive lo Moseꞌ live ma nene neive.
40 Rou’ay wanawanan hima tur hinonowar sabuw afa hi’o, “Anababatun iti orot i God ana dinab orot.”
41 — ausente —
41 Afa hi’o, “Iti orot i Rourubinen.” Naatu sabuw afa ibanak hi’o, “Rourubinen ana orot i boro men Galilee’ine nan?
42 — ausente —
42 Buk Atamaninamaim eo Rourubinen i boro aiwob orot David ana rara’ane naatu boro Bethlehem David ana bar meraramaim.”
43 Neꞌmine li eveneꞌ linge ma Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelive lo imiselelesa live ve lavo linge ma oꞌve eiꞌ nomive lavo eveneꞌ mukiꞌ nene hizi hoꞌli minaniꞌ ve.
43 Imih nati kou’ay wanawanan kouseb matar anayabin Jesu isan.
44 Neꞌmine navo eveneꞌ linge ma nete di gonitoꞌ i-dilisa gilaniꞌza eveneꞌ hamolitesi okoꞌnoloꞌ ma damaniꞌ ve.
44 Sabuw afa hikok hitab hitafatum, baise men yait ta biyan butubun.
45 Aꞌmine gomuꞌ ngimiselaniꞌ pilisi ve ingine tineꞌ mili Halisaioꞌ ve nabasi idoꞌ evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nabasi nizada Izesuꞌni di ami haza ikevo tiꞌ li longoꞌ i-ngidaniꞌ: Izesuꞌni nene nanimuꞌ analoꞌ di di amave.
45 Imaibo Tafaror bar ma’utenayah himatabir hin firis ukwarih naatu Pharisee biyah hitit naatu firis ukwarih himisir ma’utenayah hibatiyih, “Aisimamih men kwa bai kwana kwatit?”
46 Neꞌmine likevo pilisi ve nete tiꞌ li li-ngimaniꞌ: Vekizo, eveneꞌ hamolitesi aꞌmine ve neꞌmo gamazi lineꞌ neꞌmini mo lisaꞌmaniꞌ nenako eiꞌ nene ngelo damoloneꞌ ogavo damune.
46 Ma’utenayah hiya’afutih hi’o, “Iti orot tur eo’o, i men orot afa te’eo na’atube eomih!”
47 Neꞌmine likevo Halisaioꞌ ve ingine tiꞌ li longoꞌ i-ngidaniꞌ: Lengiꞌ nene gotine izamilinako lengikisi gotine izo live. Olo.
47 Pharisee hibatiyih, “Kwa kwa’o anananiyan kwa auman ifuwi ebobonawiyi kakaf i?”
48 Leliꞌ eveneꞌ nabatine minuningutiꞌ mene hamolitesi eitoꞌ gili eleꞌvoleꞌ aniꞌ ma ningikehe. Oꞌve. Halisaioꞌ ve netesi nene ma gili eleꞌvoleꞌ amave.
48 “Kwata’itin ukwarih afa o Pharisee orot afa tur hinonowaraban Jesu hitumitum?
49 Neꞌmine aniꞌza eveneꞌ mukiꞌ mete nene Moseꞌ louꞌ gamaziꞌve nene gili lamineꞌ amaniꞌ nenako neꞌmo nene eikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ aniꞌ ve. Engiꞌ nene Oꞌmosoꞌmo usiꞌ ize-ngede neive.
49 Aiyabin! Iti rou’ay Moses ana ofafar i men ta hiso’ob, imih i God ana orarafen baban tema’am!”
50 Neꞌmine likevo Izesuꞌ neida gomuꞌ ma vive Nikodemoꞌ eiꞌ nene engiꞌ mulisetiꞌ minive nenako aza tiꞌ lo longoꞌ o-ngidineꞌ ve:
50 I taiyuwih hai orot ta wabin Nicodemus i wan in Jesu biyan tit,
51 Ve ma olihe goniꞌ o-do initeꞌ inekumuꞌ gele hehe lamosa ve goloso ve ha gopo loloneꞌ nene leliꞌ louꞌ gamazite nene avutoꞌ amolobe. Olo.
51 Imih i ana kou’ay ibatiyih, “It ata ofafar eo orot anasinaf kakaf i wan tananuwet imaibo tanab tanan ata ofafaramaim tanibabatiy.”
52 Neꞌmine lavo aꞌmidoꞌ tiꞌ li li-imaniꞌ: Gazasi nene aꞌmine veꞌmi zuho nGalilaia ve nolosane. Olo. nGalilaia misuboutiꞌ nene polohete ma sotoꞌ ilizave li monoꞌ godolouꞌ nene ma gizamaniꞌ nenaze. Geiꞌ nene monoꞌ godolouꞌ aꞌminemuꞌ luhuvo ma gizi nizahe viseꞌ ogo ningo do sotoꞌ ozo.
52 Hiya’afut hi’o, “Nicodemus o auman i Galilee orot? Baise Buk Atamaninamaim inanunuwet boro men inatita’ur, dinab orot i men Galilee’ine na.”
53 Eveneꞌ mukiꞌ numuꞌnida vaniꞌ] ve.
53 (Naatu rou’ay hima’am hitarboubun himisir hai bar hai bar hin.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.