Mateus 25

asj (ASJ) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 “Bɛ nuuŋ bɛ maa bumfɔŋ bu liboo bɛ bɛsɔɔŋ bɛ bukɛɛŋ lɛ bamu yoofi bɛ tɛ̀ dzɔ bɛlambo bɛ bee, le be gɛɛŋ be taaŋ nyuŋ wutso be chinɛ wu.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Bɛtiinu tɛ̀ nuuŋ bibere, bɛtiinu nuuŋ bɛ bufii lɛ.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Fi se ka le bɛ tɛ̀ nuuŋ bibere baa tɛ̀ dzɔ bɛlambo bɛ bee ndzɔtsu mɛɛŋ mamu siŋ,
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 bɛ bufii lɛ baa se dzɔ bɛlambo bɛ bee mɔɔ sho yi mɛɛŋ mamu lu lichiŋ.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Le be gɛɛŋ be ni be tɛŋgi nyuŋ wutso wulu, le ni chiiti yi li mbɛɛ, chilefɛ dza chi kɔɔ be, be bɛchi nlefu.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Le bo butuu kintikinti, be dza be woo si wi wuuyi le, ‘Yiyi-i yiyi-i yiyi-i, bichɛ yɛɛŋ nɛ ŋɛŋ, nyuŋ wutso wulu fɛsɔɔ looo! Bo yɛɛŋ nɛ bɛ nɛ fi wu looo’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Bɛsɔɔŋ bɛ bukɛɛŋ lɛ baa bɛchu dza we be yɛɛki bɛlambo bɛ bee.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Bɛsɔɔŋ bɛ bukɛɛŋ lɛ bɛ tɛ̀ nuuŋ bibere baa se tee li bɛ bufii lɛ baa le, ‘Nyɛ yɛɛŋ bee fɛ mɛɛŋ mɛnɛ. Bɛlambo bɛsɛŋ shiiti baa.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Bɛ bufii lɛ baa se tuu le, ‘Wohoo, me nuuŋ tɛ kɔchɛ li tɛɛbeŋ bɛchu kɛ. Gɛnɛ yɛɛŋ nuuŋ fɛ bɛ kabini, nɛ go mɛnɛ.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Si be tɛ̀ gɛɛŋ le be go lɛ, nyuŋ wutso wulu shɛ fɛsi. Bɛ tɛ̀ nachɛ yi kituŋ be tɛŋgi baa, biee be gɛɛŋ be lɛ bɛ wu li yih yi tsɔnɔ chi bugoo lɛ, bɛ bɛŋɛ kigoo.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Lɛjiŋ lɛlu, bɛsɔɔŋ bɛ bukɛɛŋ lɛ bamu bɛ tɛ̀ gɛɛŋ le be go mɛɛŋ baa fɛsi, be leŋ mfweeŋ be tiiti le, ‘Te Kikoo, te kikoo, gwiyɛ kigoo tɛ lɛ.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Se tuu li bee le, ‘Chɛɛŋ chɛɛŋ ŋkii yɛ beŋ kɛ.’
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Fi se fiɛɛ le, nɛ nachɛ yi, nɛ ni nɛ tɛŋgi, kifɛ nɛ kii yɛ jobɛ mɔɔ mfi wulu kɛ.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Mfi wulu gii ni nuuŋ si wumu wu tɛ̀ wɛki le gɛɛŋ ndɛndɛ, teeŋ bɔɔŋ bee bɛ nimɛ nyɛ kwa we li tsáŋ yi bee.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Tɛ̀ nyɛ ŋwani wu nimɛ wumu bɛbabi bɛ kwaa bɛtiinu, nyɛ wumu bɛbabi bɛfɛ, nyɛ wumu babi wu kwa mumkpaŋ. Tɛ̀ nyɛɛ lɛ biki si buŋga bu wi nuuŋ. Si tɛ̀ nyɛ lɛ, la ndɛndɛ we. Kwa|alt="Talents" src="hk00166c.tif" size="col" copy="Horace Knowles" ref="25:15"
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ŋwaŋ wu nimɛ wu tɛ̀ fi bɛbabi bɛ kwaa bɛtiinu wɛ, tɛ̀ gɛɛŋ mfwaa mumkpaŋ fɛ waŋ lu, ji mbeŋ le bɛbabi bɛtiinu.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Wu tɛ̀ fi bɛbabi bɛfɛ wɛ, tɛ̀ fɛ waŋ lu, ji mbeŋ bɛbabi bɛfɛ le lɛwe.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Se nuuŋ le, ŋwaŋ wu nimɛ wu tɛ̀ fi babi wu kwa mumkpaŋ wɛ, tɛ̀ gɛɛŋ fiee chiŋ kitoo nyikɛ kwa wu te kikoo wɛɛ le lɛnti.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Si te kikoo wu bɔɔŋ bɛ nimɛ wulu tɛ̀ la ndɛndɛ wɛ lɛ, tɛ̀ gɛɛŋ tsiiŋ le ŋge. Le kaari bɛ, teeŋ bɔɔŋ bee bɛ nimɛ, le be bɛ, be bee nachɛ biee.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ŋwaŋ wu nimɛ wu tɛ̀ fi bɛbabi bɛ kwaa bɛtiinu wɛ bɛ kituŋ bɛ bɛbabi yoofi, tee le, ‘Te Kikoo, ɔ tuu ɔ nyɛ mi bɛbabi bɛ kwaa bɛtiinu, bichɛ ɔ ŋɛŋ ntuu nshɛ mi mfɛ waŋ lu, mi ŋkɛmɛ bɛbabi bamu bitiinu le lɛwe.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Te Kikoo we tee li wuu le, ‘Kiyɔɔni kinɔŋa. Ɛ wɛ ŋwaŋ wu nimɛ wu dzeeŋ mɔɔ wu chɛɛŋ! Ɔ tuu ɔ shɛ ɔ nuuŋ tsaaŋ lɛ mbichɛ lɛ fiee fi ntɛŋ bujɔŋ. Bɛdɛɛni, ŋgii ŋgɛɛ wɛ dɛɛni ɔ ni ɔ bichi tɛ lɛ fi nɔŋa-a. Bɛ ɔ woo bujɔŋ bɛ te kikoo wa.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Ŋwaŋ wu nimɛ wu kwa we tɛ̀ nuuŋ bɛbabi bɛfɛ wɛ tɛ lɛ, tee le, ‘Te Kikoo, ɔ tɛ̀ nyɛ mi bɛbabi bɛ kwaa bɛfɛ. Bichɛ ɔ ŋɛŋ, ntuu nshɛ mi fɛ waŋ lu, mi ŋkɛmɛ bɛbabi bamu bɛ kwa bɛfɛ le lɛwe.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Te Kikoo we tee li wuu le, ‘Kiyɔɔni kinɔŋa. Ɛ wɛ ŋwaŋ wu nimɛ wu dzeeŋ mɔɔ wu chɛɛŋ! Ɔ tuu ɔ shɛ ɔ nuuŋ tsaaŋ lɛ mbichɛ lɛ fiee fintɛ-ɛŋ bujɔŋ. Bɛdɛɛni, ŋgii ŋgɛɛ wɛ dɛɛni ɔ ni ɔ bichi tɛ lɛ fi nɔŋa-a. Bɛ ɔ woo bujɔŋ bɛ te kikoo wa.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Le ŋwaŋ wu nimɛ wumu wu tɛ̀ nyɛ babi wu kwa mumkpaŋ wɛ bɛ lɛ, tee le, ‘Te Kikoo, ŋkii le ɔ nuuŋ wi wu tɛɛmi lɛ dzaa. Ɔ ti wechi fɛ ɔ mɛɛŋ ki tɔyɛ kɛ, ɔ se banchi giiŋ yɔɔ ti mɛɛŋ ki tuŋ kɛ.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Bɛdɛɛni ntɛ̀ chɛndi ŋgɛɛŋ nyikɛ kwa wa fɛtoo. Bichɛ ɔ ŋɛŋ, wuuŋ kwa wa, kɔ.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Te Kikoo we tuu li wuu le, ‘Ɛ wɛ ŋwaŋ wu nimɛ wu bifi, ɔ wɛ kiniŋgɛ! Ɔ ti kii le nti ŋ'wechi mɛɛŋ ki ntɔyɛ kɛ, mbaanchi giiŋ mɛɛŋ ki tuŋ kɛ.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Si ɔ tuuɔ kii lɛ, tuu nuuŋ ɔ kiri kwa wɛŋ li yih yi bɛ kichi kwa lu, le ke mfi wu mi ŋkaari mfi kwa wɛŋ bɛ mbeŋ le lɛwe.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Si tɛ̀ tee lɛ, tee le be fi babi wu kwa wulu li wuu, be nyɛ li wi wu kɛmi bɛbabi bɛ kwa yoofi wɛ-ɛ.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Le be kɛɛ le wi wu kɛmi, bɛ gii bɛ naa bɛ tondɛ wu kɛmɛ ŋge. Se nuuŋ le wi wu kɛmi yɛ kɛ, mɔɔ nuuŋ fi niiŋ fi kɛmi bɛ gii bɛ fi li wuu.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Si tɛ̀ tee lɛ, tee le, ‘Lɔmɛ yɛɛŋ kibere ki ŋwaŋ wu nimɛ-ɛ kini li kijibɛ lɛkuuŋ, fɛ gii ni dii jii ŋgesi.’
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Gii ni nuuŋ mfi wu Ŋwanɛwi kaarisi bɛɛ li bunɔŋa bwee li, ni bɛɛ bɛ bɛnchindaa bɛ Nyɔ-ɔ bɛchu, gii shee li kabara we wu bunɔŋa.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Bitoŋ bichu bi li kikoo ki nshɛ gii bi leŋ wu limfwe, se gatɛ be li bintutu bifɛ si wi wu ŋkiichɛ ti gatini nshɔ́ɔŋ buu li bí linti lɛ.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Gii gɛɛ nshɔ́ɔŋ lɛ kibɛnɛ ki kigɔŋɛ-ɛ, se gɛɛ bí lɛ kibɛnɛ ki kimɛsɛ-ɛ.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Wu wu Mfɔŋ gii tee li bɛ nuuŋ lɛ kibɛnɛ kee ki kigɔŋɛ-ɛ le, ‘Bɛniiŋ bɛ Taa tiiŋ mwɛ li bee, bɛ yɛɛŋ nɛ kɛmɛ bintsii lɛ bumfɔŋ bu bɛ nachɛ li be-eŋ mbɛɛchɛ si bɛ tɛ̀ tɔŋ nshɛ,
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 kifɛ dzeeŋ tɛ̀ wuu mi, nɛ nyɛ mi biee bijɛ. Ndɔɔŋ tɛ̀ wondɛ mi, nɛ nyɛ mi fiee ŋ'woŋ. Ntɛ̀ nuuŋ kilɔ, nɛ fi mi.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ntɛ̀ nuuŋ bwiŋ kilɛrɛ, nɛ lii mi ndu. Ntɛ̀ ŋgendi nɛ bɛ nɛ yɛsi mi. Ntɛ̀ nuuŋ li yih yi ncha-a, nɛ bɛ nɛ yɛsi mi.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Gii ke wu tee lɛ, bɛniiŋ bɛ tsaaŋ baa se tuu be bii li wuu laa, ‘Taa, ɛ mfi wu la wu tɛ tɛ̀ ŋɛŋ wɛ dzeeŋ wuu wɛ, tɛ̀ nyɛ wɛ biee bijɛ, bɛ mfi wu la wu ndɔɔŋ tɛ̀ wondɛ wɛ tɛ nyɛ wɛ fiee ɔ woŋ?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ɛ mfi wu la wu tɛ tɛ̀ ŋɛŋ wɛ ɔ nuuŋ kilɔ, tɛ fi wɛ, bɛ mfi wu la wɔɔ tɛ̀ nuuŋ bwiŋ kilɛrɛ, tɛ lii wɛ ndu?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ɛ mfi wu la wu tɛ tɛ ŋɛŋ wɛ ɔ gendi ɔ nuuŋ tɛ li yih yi ncha-a, tɛ se bɛ tɛ yɛsi wɛ?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Mfɔŋ se tuu li bee le, ‘Ntee beŋ chɛɛŋ le, si nɛ tɛ̀ feti biee bini, li wi wu ŋkwɛŋ li bɛŋwaanɛŋ bani-i, nɛ tɛ̀ feti nuuŋ li mi-i.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Bɛdɛɛni, gii tuu tee li bɛ nuuŋ lɛ kibɛnɛ kee ki kimɛsɛ baa le, ‘Beŋ bɛ kinlɔɔ lɛ bani, dza yɛɛŋ mi limfwe, nɛ gɛɛŋ nɛ lɛ li ŋgɛ wu kimakɛ-ɛ wu bɛ tɛ̀ nachɛ li kiŋkundi bɛ bɛnchindaa bee li,
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 kifɛ dzeeŋ tɛ̀ wuu mi, nɛ ti mɛɛŋ ki nyɛ kɛ mi fiee fijɛ kɛ. Ndɔɔŋ tɛ̀ wondɛ mi, nɛ faaŋ nyɛ mi fiee fi ŋ'wonɛ.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ntɛ̀ nuuŋ kilɔ, nɛ tɛ̀ mɛɛŋ ki fii mi kɛ. Ntɛ̀ nuuŋ bwiŋ kilɛrɛ, nɛ tɛ̀ mɛɛŋ ki lii kɛ mi ndu li bwiŋ kɛ. Ntɛ̀ ŋgendi, ntuu nuuŋ li yih yi ncha-a, nɛ ti mɛɛŋ ki bɛ kɛ le nɛ yɛsi mi kɛ.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Be se tuu be bii li wuu laa, ‘Taa, ɛ mfi wu la wu tɛ tɛ̀ ŋɛŋ wɛ dzeeŋ wuu wɛ, kɛ ndɔɔŋ wondini wɛ, ɔ nuuŋ kilɔ, kɛ bwiŋ kilɛrɛ, ɔ gendi, bɛ li yih yi ncha-a, tɛ se mɛɛŋ ki fi kɛ wɛ kɛ?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Se tuu li bee le, ‘Ntee beŋ chɛɛŋ le, si nɛ ti mɛɛŋ ki fɛ kɛ biee bini li wi wu ŋkwɛ-ɛŋ li bɛŋwaanɛŋ bani ni kɛ, kɛ ɛ li mi li nɛ ti mɛɛŋ ki fɛɛ kɛ.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Beeyɛ bɛniiŋ gii be gɛɛŋ be lɛ li ŋgɛ wu kimakɛ-ɛ. Se bɛ nuuŋ tsaaŋ baa gɛɛŋ be lɛ fibee nuuŋ li ntsɛ wu shaaŋ wu nuuŋ tɛ ma kɛ.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.