1 Samuel 1

asg (ASG) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Vuma yoku wi ta̱ lo a kumaci ku Ifirayimu, vuza kula Elikana. Wi ta̱ ida̱shi a Rama a iɗika yi nsasan n Ifirayimu. A̱yi maku ma Jeroham maꞋa, matsukaya ma Elihu, a̱ ka̱tsuma̱ ka kpaꞋa ku Tofu a kumaci ku Zufa.
1 Havia em Ramataim-Sofim um homem das montanhas de Efraim, chamado Elcana, filho de Jeroão, filho de Eliu, filho de Tolu, filho de Suf, o efraimita.
2 Wi ta̱ n a̱ma̱ci ere, vuza te e ci ɗeke yi ta̱ Hanatu, vuza te kpamu e ci ɗe ke yi ta̱ Peninna, a̱yi Peninna u matsa ta̱ muku ama Hanatu u ciya̱ maku ba.
2 Tinha ele duas mulheres, uma chamada Ana e outra Fenena. Esta última tinha filhos; Ana, porém, não os tinha.
3 Ka̱ya̱ dem, Elikana u tsu ka̱sukpa̱ ta̱ likuci i ni Rama u bana a Shilo adama a na u yaꞋanka Vuzavaguɗu MalaꞋimili alyuka, ka̱ta̱ u cikpa yi kpamu. Olobo e re e Eli, Hofini n Finehas, ele ɗa anan ganu a Vuzavaguɗu ɗe.
3 Cada ano subia esse homem de sua cidade para adorar o Senhor dos exércitos e oferecer-lhe um sacrifício em Silo, onde se encontravam os dois filhos de Heli, Ofini e Finéias, sacerdotes do Senhor.
4 A kanna ka na de dem Elikana u kuneke alyuka a̱ ni, u tsu neke ta̱ Peninna n muku n ni, olobo nu nkere, yaba dem n ugboku u ni.
4 Cada vez que Elcana oferecia um sacrifício, dava porções à sua mulher Fenena, bem como aos filhos e filhas que ela teve;
5 Ama u ci neke ta̱ Hanatu ugboku ute u gbayin, adama a na u ciga yi ta̱ ka̱u, ama Vuzavaguɗu u neke yi limata ba.
5 a Ana, porém, dava uma porção dupla, porque a amava, embora o Senhor a tivesse tornado estéril.
6 Sheku vi ni Peninna u tsu paꞋin yi ta̱ una̱ ayin dem, ciya̱ u pana wupa ka̱u, adama a na Vuzavaguɗu u sa̱nka̱ yi ta̱ limata.
6 Sua rival afligia-a duramente, provocando-a a murmurar contra o Senhor que a tinha feito estéril.
7 Ta a̱ ka̱na̱i kuyaꞋansa nannai a̱ ka̱ya̱ dem, ayin a na baci de dem a banai adama a na a cikpa Vuzavaguɗu, ka̱ta̱ Peninna sheku vu Hanatu u giva yi ali u shika̱ u iwan kulyaꞋa ilikulyaꞋa.
7 Isto se repetia cada ano quando ela subia à casa do Senhor; Fenena continuava provocando-a. Então, Ana punha-se a chorar e não comia.
8 Ɗa vali vi ni Elikana wu ecei ni, <<Hanatu yiɗa̱i i zuwai ɗa vi a̱ ma̱shi? Yiɗa̱i i sa̱nka̱i nu kulyaꞋa ilikulya? Yiɗa̱i ɗa vu na̱mgba̱i ka̱tsuma̱? Mpa n laꞋa muku mo olobo kupa wu a̱ nu ba?>>
8 Seu marido dizia-lhe: Ana, por que choras? Por que não comes? Por que estás triste? Não valho eu para ti como dez filhos?
9 Kanna ke te ana o kotsoi kulyaꞋa n kusoꞋo a Shilo, ɗa Hanatu u ɗa̱nga̱i. A makyan ma nanlo tana Eli Ganu lo ida̱shi a̱ utsutsu wa̱ A̱Ꞌisa̱ a gbayin.
9 {Desta vez} Ana levantou-se, depois de ter comido e bebido em Silo. Ora, o sacerdote Heli estava sentado numa cadeira à entrada do templo do Senhor.
10 Hanatu n ka̱tsuma̱ ku una̱mgbi u ka̱ɗu ka̱u, ɗa u shika̱i n u vasai u Vuzavaguɗu.
10 Ana, profundamente amargurada, orou ao Senhor e chorou copiosamente.
11 Hanatu u kucina ta̱ u danai, <<Vuzavaguɗu MalaꞋimili dem, vu inda baci atakaci a kagbashi ka̱ nu ɗa vu ciɓai nu mpa, vu cinukpa nu mpa ba, ɗa vu nekei mu maku, mpa n kuneke ta̱ maꞋa u Vuzavaguɗu a ayin a wuma u ni ra̱ka̱, kutanu kpamu ka ku saꞋawa kaci ka̱ ni ba.>>
11 E fez um voto, dizendo: Senhor dos exércitos, se vos dignardes olhar para a aflição de vossa serva, e vos lembrardes de mim; se não vos esquecerdes de vossa escrava e lhe derdes um filho varão, eu o consagrarei ao Senhor durante todos os dias de sua vida, e a navalha não passará pela sua cabeça.
12 Ana u lyaꞋi kelime n kuyaꞋan kavasa u vuzavaguɗu, ɗa Eli u zukai n una̱ u ni.
12 Prolongando ela sua oração diante do Senhor, Heli observava o movimento dos seus lábios.
13 Hanatu u ka̱na̱i kavasa punu a̱ ka̱ɗu ka̱ ni, nlebu mu una̱ n ni izumgbi ama a pana ka̱la̱ka̱tsu ka̱ ni ba. Ɗa Eli u sheshei u soꞋo ta̱.
13 Ana, porém, falava no seu coração, e apenas se moviam os seus lábios, sem se lhe ouvir a voz.
14 Ɗa Eli u danai ni, <<Yiɗa̱i i zuwai vu soꞋi ma̱ra̱ ali ma makai nu nannai? Ka̱sukpa̱ kusoꞋo ma̱ra̱.>>
14 Heli, julgando-a ébria, falou-lhe: Até quando estarás tu embriagada? Vai-te e deixa passar o teu vinho.
15 Ɗa Hanatu u danai, <<Vuzagbayin va̱ ta nannai ba, mpa vuka ɗa vu una̱mgbuka̱tsuma̱ ka̱u. Mpa n tsusoꞋo ma̱ra̱ ko ili i yoku i na i kumaka mu ba, ama mi ta̱ a kudana Vuzavaguɗu ili i na yi a̱ ka̱ɗu ka̱ va̱ ra̱ka̱.
15 Não é assim, meu Senhor, respondeu ela, eu sou uma mulher aflita: não bebi nem vinho, nem álcool, mas derramo a minha alma na presença do Senhor.
16 Ka̱ta̱ vi ɗika mu mpa vuka vu wasasa ɗa mi ba. Ayin a nampa de dem mi ta̱ a kavasa adama a i na yi a kulyaꞋa mu ka̱ɗu.>>
16 Não tomes a tua escrava por uma pessoa frívola, porque é a grandeza de minha dor e de minha aflição que me fez falar até aqui.
17 Ɗa Eli u danai ni,<<Wala m ma̱ta̱na̱, yaꞋan Ka̱shile ki Isaraila ka̱ ushuku avasa a na vi a kuyaꞋan wu a̱ni.>>
17 Heli respondeu: Vai em paz, e o Deus de Israel te conceda o que lhe pedes.
18 Ɗa Hanatu wu ushuki u danai ni,<<YaꞋan kagbashi ka̱ nu ka̱ ciya̱ mapasa ma singai wa̱ nu.>> Ɗa Hanatu u lazai u banai u lyaꞋi ilikulyaꞋa, u doku u na̱mgba̱ ka̱tsuma kpamu ba.
18 Encontre a tua serva graça aos teus olhos, ajuntou ela. A mulher se foi, comeu, e o seu rosto não era mais o mesmo.
19 Kanna ke ire n usana ka̱u Elikana n limata i ni a̱ ɗa̱nga̱i a cikpai Vuzavaguɗu, ɗa a lazai o kubono a iꞋuwa i le a Rama. Elikana u vaki n vuka vi ni Hanatu. Ɗa Vuzavaguɗu ta na u ciɓai n a̱yi.
19 No dia seguinte pela manhã, prostraram-se diante do Senhor, e voltaram para a sua casa em Ramá.
20 Ana i lo ɗa Hanatu u ciya̱i ka̱tsuma̱ ɗa u matsai maku mo kolobo, ɗa u neꞋi ni kula Samaila, ɗaɗa, <<N folono yi ta̱ u Vuzavaguɗu.>>
20 Elcana conheceu Ana, sua mulher, e o Senhor lembrou-se dela. Ana concebeu, e, passado o seu tempo, deu à luz um filho que chamou Samuel; porque, dizia, eu o pedi ao Senhor.
21 Ana ka̱ya̱ ko bonoi, ɗa Elikana n limata i ni a banai a Shilo adama a na e neke alyuka u Vuzavaguɗu tsu na a kiwanai, ka̱ta̱ kpamu u shatangu uzuwakpani na akucina a na u na u yaꞋin.
21 Elcana, seu marido, foi com toda a sua casa para oferecer ao Senhor o sacrifício anual.
22 Ama a ayin a nampa Hanatu u bana ba, ama ɗa u danai vali vi ni, <<N kasa baci maku ma mi ta̱ a̱ kutuka̱ yi u Vuzavaguɗu, adama a na u da̱sa̱ngu ɗe a ayin a wuma u ni dem.>>
22 Ana, porém, não foi, e disse ao seu marido: Quando o menino for desmamado, eu o levarei para apresentá-lo ao Senhor, e lá ficará para sempre.
23 Ɗa Elikana u danai ni,<<YaꞋan ili i na i gaꞋan nu, vana ali ayin a na vu kasai ni mani, yaꞋan Vuzavaguɗu u shatangu kadanshi ka̱ ni,>> Hanatu u shamgbai a kpaꞋa o kuwoꞋo maku ma̱ ni ali u kasai ni mani.
23 Faze como achares melhor, respondeu-lhe Elcana; fica até que o tenhas desmamado e que o Senhor se digne confirmar a sua promessa. Ela ficou e aleitou o seu filho até que o desmamou.
24 Ana u kasai ni mani, ɗa u ɗikai ni koɓolo n kobomburon ka̱ a̱ya̱ a tatsu, n kapara ka kiya, m ma̱diki ma̱ ma̱kya̱n, ɗa u bankai ni a kpaꞋa ku Vuzavaguɗu a Shilo.
24 Após tê-lo desmamado, tomou-o consigo, e levando também três touros, um efá de farinha e um odre de vinho, conduziu-o à casa do Senhor em Silo. O menino era ainda muito criança.
25 Ana a kiɗai kobomburon ka, ɗa a bankai m maku ma u Eli.
25 Imolaram o touro e conduziram o menino a Heli.
26 Ɗa Hanatu u danai Eli,<<Vuzagbayin vu va̱, vu ciɓa nu mpa ba? Mpa ɗa vuka vu na vu saꞋwai kushamgba e kelime ka̱ nu a kuyaꞋan kavasa u Vuzavaguɗu.
26 Ana disse-lhe: Ouve, meu Senhor, por tua vida, eu sou aquela mulher que esteve aqui em tua presença orando ao Senhor.
27 Maku ma nampa maꞋa n folonoi u Vuzavaguɗu, kpamu u pana ta̱ ufolu u na n yaꞋin wa̱ ni.
27 Eis aqui o menino por quem orei; o Senhor ouviu o meu pedido.
28 Adama nannai mi ta̱ e kuneke yi u Vuzavaguɗu a ayin a wuma a̱ ni dem, wokpo maku ma Vuzavaguɗu.>>
28 Portanto, eu também o dou ao Senhor: ele será consagrado ao Senhor para todos os dias de sua vida. E prostraram-se naquele lugar diante do Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.