Atos 14
Quiarinio pueyaso rupaa pa jiyaniijia Jesucristojiniji pueyano rupaajinia (ARLNT) vs NTLH
1 Pablo, Bernabeeta naa miiquiaarijiuhua Iconio tiacajinia. Nojoriiri narta Judiocuaca rerejojua tiajinia tiuquitiaquiaari. Nojoriiri tii pohuataquiaari Jesujiniji puetunu nojori niquiarajanaa. Queraatia pueyari Jesuucua tiuuquiaari, Judiocuaca, taucuacanio.
1 A mesma coisa aconteceu na cidade de Icônio. Paulo e Barnabé entraram na sinagoga e falaram de tal maneira, que muitos judeus e não judeus creram.
2 Noojiaqueya Judiocuacajinijinioori maja na tojiniu paniniu quiquiaari Jesujiniji pohuatasano. Cuno pojoriiri taucuaca shiniujiuquiaari nojori juaaniuria Jesuucua tiuuniaa pueya.
2 Mas os judeus que não creram atiçaram os não judeus contra os cristãos.
3 Pabloori, Bernabeeta cunora socua jiyojequiaari pueyaracaanu cuniqui, Jesuucua tiuuniaa nojori cumaquiniuria. Nojoriiri maja na puerenu quiquiaari Jiyaniijiajiniji nojori pohuatasacari. Seetanujuanaa, Jiyaniijiaari nojori naacuquiaari jiyanohua cutara maninia miishano nojori miiniuria, pueya naatanijionurajuhuaj. Jiyaniijiaari nojori naacuquiaari cuno pueya niishiniuria, seetanujuanaari quiquiaari Pablo, Bernabé pohuatasano.
3 Os apóstolos ficaram muito tempo em Icônio, falando com coragem a respeito do Senhor Jesus. E o Senhor mostrava que a mensagem deles sobre a sua graça era verdadeira, pois ele dava a eles o poder de fazer milagres e maravilhas.
4 Cuno tiacajinia quiniaa pueyari raquitiiquiaari. Noojiaqueyari tama narta Judiocuaca tojiquiaarijiaaja. Saniniuujia, tamasacaari Jesu jiyaramiquishano pueya tojijiara quiquiaari. Nojoriiri naa quiquiaari cuno tiacajinia.
4 Os moradores da cidade estavam divididos: alguns apoiavam os judeus, e outros eram a favor dos apóstolos.
5 Naa nojori quishacaritij, Judiocuacaari taucuacata roojotooquiaari cuno tiacajinia jiyaniijianucuata. Naa roojotooquiaariiri nojori sesacanura Pablo, Bernabeenio, na jacutunura saitiajuhuaj.
5 Então os não judeus e os judeus, juntos com os seus chefes, resolveram maltratar os apóstolos e matá-los a pedradas.
6 Pablo, Bernabé jaara niishiquiaari naa cuno pueya miiniu panishacari nojoritij, tiji mashiyocuatuquiaariiri Licaonia jiyajiniara. Nojoriiri Listra tiacajinia quiojoquiaari, Derbe tiacajiniaranio, cuno caapiqui tiaca shocua quijiaca tiacajiniajuhuaj.
6 Quando Paulo e Barnabé souberam disso, fugiram para Listra e Derbe, cidades do distrito da Licaônia, e para as regiões vizinhas.
7 Nojoriiri tii poojotaquiaari Jesujiniji nojori niishishano.
7 E ali anunciaram o evangelho .
8 Listra tiacajinia quiquiaariiri sesarunocua pueyano. Majaari na rucuanenu quijia. Nojuajaari naa rasaaquiaarijuhuanajaj. Majaari na pooniniu quijia na cajitiujiniji.
8 Na cidade de Listra havia um homem que estava sempre sentado porque era aleijado dos pés. Ele havia nascido aleijado e nunca tinha andado.
9 Cuno pueyanoori Pablo tojiriquiaa na pohuatasacari Jesujiniji. Pablo jaara na niquiquiaari, na niishiriiri nojuajaari seetanujuanaa tiuuriquiaa na pohuatasanoocua. Naa Jesuucua na tiuuniuucuatej, Pabloori niishirii cuno pueyano na naata na cashacu jeequenuhua.
9 Esse homem ouviu as palavras de Paulo, e Paulo viu que ele cria que podia ser curado. Então olhou firmemente para ele
10 Pabloori jiyamitia jiyanohua na sequeree:
10 e disse em voz alta: — Levante-se e fique de pé! O homem pulou de pé e começou a andar.
11 Cuno Licaonia pueya jaara niquitiuquiaari naa Pablo miishanotej, nojoriiri tama na rupaajiniajaaja sequetuquiaari:
11 Quando o povo viu o que Paulo havia feito, começou a gritar na sua própria língua: — Os deuses tomaram a forma de homens e desceram até nós!
12 Naa nojori sequesacaritij, majaari Pablo, Bernabé niishiniu quiquiaari nojori sequesano tama nojori rupaajiniajaaja. Cuno pueyari Bernabé sesojoree Júpiterta, juhua nojori pueyaso sesa. Pabloori sesojosaareecujua Mercurio, jiyanohua pocuanu niishijia na quiniuucua, juhua nojori pueyaso Mercurio. Nio sesacaari Licaonia pueyapue pueyasohua sesaca quiquiaari, nojori jiitiasano juhua na pueyasohuara cuno jiyajinia.
12 Eles deram o nome de Júpiter a Barnabé e o de Mercúrio a Paulo, porque era Paulo quem falava.
13 Júpiter secojojua tiaari Listra tiaca tohuateya shuriucua quiquiaari. Jiyacaritij, Júpiter secojojua tia cojuanaari juyaca jaatucunuuquiaari, Pabloocuara nojori puecoosocoriquiano Bernabeecuaranio, juhua nojori pueyasohuacuara. Maniniushitiajara naana shuucuaca shiyosano patootaquiaarijiaariuhuaj. Cuno pueyanoori puetunu pueyatajanaa Pablo, Bernabé shuquiritianu paniriquiaa juucua, juyaca na puecoosacari nojoriicuara juhua Pueyasoocuara.
13 O templo de Júpiter ficava na entrada da cidade, e o sacerdote desse deus trouxe bois e coroas de flores para o portão da cidade. Ele e o povo queriam matar os animais numa cerimônia religiosa e oferecê-los em sacrifício a Barnabé e a Paulo.
14 Pablo, Bernabé jaara niquiquiaari naa cuno pueya miiniu paniyano nojoritij, nojoriiri na toqueya sutaquiaari nojori tacaaniutia. Pueya tajiniaaco netecuatuquiaariiri nojori miiniu panishano nojori tarinitianura. Pabloori naa nacaquiaari puetunu cuno pueya tojishocoriquianojuanaa:
14 Quando os dois apóstolos souberam disso, rasgaram as suas roupas, correram para o meio da multidão e gritaram:
15 —¡Pueyanaa! ¿Casaara naa nia miya canaani? ¡Canaari nareja pueyani taa niajaniyacuaani! ¡Canaari naacua niyarucuaa niaacuatej canaa sequenura niajaniya, puetunu nio najuhuana nia miishanojuanaa nia cartenura! ¡Saaja nia shuquiritiare cutara pueyaracaanu rishijia Pueyaso! Nojuajaari nio jiya shipiniquiaari, jiya cajiniocua. Na shipinishanojaariuhua shoniniacu caminia. Puetunu pa niquishanojuanaari na shipinishano.
15 — Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Nós somos apenas seres humanos, como vocês. Estamos aqui anunciando o evangelho a vocês para que abandonem essas coisas que não servem para nada. Convertam-se ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo o que existe neles.
16 Pueyasoori tarijia puetunu pueyajanaa tarinitiaquiaari nojori miiniuria tama nojori panishanojuaaja.
16 No passado Deus deixou que todos os povos andassem nos seus próprios caminhos.
17 Naajaa, nojuajaari pa supuetanaa niishitiquiaari cante nojuajani, maninia na miishacari nojoriria. Nojuajaari maru nitiquiaa pajaniyara, pa nataacuaca moritianura, pa miasocoriquiano pa jiitianura queraatia, shuquiriaatia pa quiniuriajuhuaj.
17 Mas Deus sempre mostra quem ele é por meio das coisas boas que faz: é ele quem manda as chuvas do céu e as colheitas no tempo certo; é ele quem dá também alimento para vocês e enche o coração de vocês de alegria.
18 Pablo, Bernabé jaara naa sequequiaari cuno pueyatej, pueyari jatarinitiaja socua tarinitiaquiaari nojoriicuara na puecoonu panishano juyaca.
18 Mesmo depois de terem dito isso, os apóstolos tiveram muita dificuldade para evitar que o povo matasse os animais em sacrifício a eles.
19 Jiyacaritij, Antioquiya tiacajinijinio Judiocuacaari tii tiuquiijioseequiaari, Iconio tiacajinijinionio. Nojoriiri cuniqui quiniaa nasojosee Pabloocuara, Bernabeecuaranio. Cuniqui jacuturee saitia Pabloori. Nojori jaara jiyaniquiaari Pablo naasucuaari tari cusoyaree saitia jacusano, na jaatiuquiaari tiacajiniji tamamaari.
19 Alguns judeus que tinham vindo das cidades de Antioquia e de Icônio conseguiram o apoio da multidão, apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, porque pensavam que ele tinha morrido.
20 Jesuucua tiuuniaa pueya jaara rerejoquiaari Pablo shocua, macu na quishacari, nojuajaari saaja sanequiaariuhua, saitia jacusano juucua. Na jacunaa tiacajinia tiuquiquiaariuhua saajaari. Tariqui cuno tiacajiniji quiaquiaari Bernabeeta Derbe tiacajiniaari.
20 Mas, quando os cristãos se ajuntaram em volta dele, ele se levantou e entrou na cidade de novo. E no dia seguinte Paulo e Barnabé partiram para a cidade de Derbe.
21 Jaara Jesujiniji pohuataquiaari tii, queraatia pueyari Jesuucua tiuuquiaari. Na nuhuaji, nojoriiri Derbe tiacajiniji riujiuutiaquiaariuhua. Tiuquiijioquiaariuhuari Listra tiacajinia, Iconio tiacajinia, Antioquiya tiacajinianio.
21 Paulo e Barnabé anunciaram o evangelho em Derbe, e muitos moradores daquela cidade se tornaram seguidores de Jesus. Depois voltaram para as cidades de Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia.
22 Pabloori Bernabeeta puetunu cuno tiacajinia quiniaa Pueyaso pueya rootaquiaari socua, maja nojori tarinitianura Jesuucua tiuuniu. Pabloori naa nojori sequequiaari:
22 Eles animavam os cristãos e lhes davam coragem para ficarem firmes na fé. E também ensinavam que era preciso passar por muitos sofrimentos para poder entrar no Reino de Deus .
23 Nojoriiri maninia Pueyaso tojijiaca pueya saquiriojotuquiaari, nojori jiyatesocoriquiano Pueyaso pueya jiitiariquiano. Naa miitiuquiaari puetunu cuno tiacajiniajanaari, Pueyaso pueya jiitianura tama nojori nacasunaajaaja. Jesu saquiriojosano pueyari maja na miaquenuunu quiquiaari Pueyaso na secojonuusacari. Nojoriiri naa secojoquiaari Pueyasotej, narta Pueyaso pueya jiitiariquianoocuara:
23 Em cada igreja os apóstolos escolhiam presbíteros . Eles oravam, jejuavam e entregavam os presbíteros à proteção do Senhor, em quem estes haviam crido.
24 Nojori riujiuuniuhuara Antioquiya tiacajiniohuara, Pisidia jiya shocotumohuari. Na nuhuaji, tiuquiijioquiaariuhua Panfilia jiyajiniaari.
24 Então Paulo e Barnabé atravessaram o distrito da Pisídia e chegaram até a província da Panfília.
25 Tii Pueyaso rupaa pohuatatuquiaari Perge tiacajiniaari cuno pueya niquiara. Nojori pohuatanu nuhuaji, Atalia tiacajinia quiojoquiaarijiaariuhuaj.
25 Anunciaram a palavra em Perge e depois foram para o porto de Atália.
26 Cuniquiji, buquejinia jaaretatuquiaari Antioquiya tiacajiniaraari. Cuno Antioquiya tiacaari quiquiaari tee cuniqui narta Pueyaso pueya niaquiaari nojoriicua na juaashiquiacuajani, Pueyaso nojori secojosacari. Nojori naa miiquiaari, Pablo, Bernabé jiyatesaanura tucuacaanu nojori quiojonura Pueyaso rupaa nojori pohuatanura taucuaca. Cunoori quiquiaari shushajanaa nojori coteenu panishacari rucuanejonu tamaquiicua. Naacuajitij, nojori tohuateenu nuhuaji puetunu Pueyaso panishanojuanaa, jiyacari shusha tiuquiijioriquiohuari.
26 Dali foram de navio para Antioquia da Síria, onde eles haviam sido entregues aos cuidados de Deus, para o trabalho que agora estavam terminando.
27 Antioquiya tiacajinia nojori quishacari tari, nojoriiri puetunu Jesuucua tiuunia pueya masuunujuquiaarijianaa. Cuniqui pohuataturee puetunu nojori niquiarajanaari, taa Pueyaso naacucanu maninia nojori pohuatasacari Jesujinijini. Pohuatanuuquiaarijiaariuhuaj taa Pueyaso taraajetequiaari taucuaca jiuujiani, Jesuucua nojori tiuuniuriajuhuaj.
27 Quando chegaram lá, reuniram as pessoas da igreja e contaram tudo o que Deus havia feito por meio deles. E contaram como ele tinha aberto o caminho para que os não judeus também cressem.
28 Pabloori, Bernabeeta cuniqui tarishiquiaarijiaara narta Jesuucua tiuuniaata.
28 E ficaram muito tempo ali com os seguidores de Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.