Mateus 2
God Ananin Balan (APEB) vs VC
1 Maria kwolu Jisas abuldak wabul Betlehem. Ababul douk blape enyudak provins Judia. Ali ababuk nyultab, Herot douk nenek king nape nebenalimu Judia. Maria kwolu Jisas aliga anabu nyultab anam hadukemu enechi enech uli hapeli gani aun nakihumali hanaki hatogloli Jerusalem.
1 Tendo, pois, Jesus nascido em Belém de Judá, no tempo do rei Herodes, eis que magos vieram do oriente a Jerusalém.
2 Hanaki ali hasalikech hakli, “Anudak nuganinu douk eke nutoglu ipak Juda ipakinu king uli, mamakik douk kwonololi agnumu? Apak douk matiki ananik unuk gani aun nakihumali ali douk manakumali munek lotumanu.”
2 Perguntaram eles: Onde está o rei dos judeus que acaba de nascer? Vimos a sua estrela no oriente e viemos adorá-lo.
3 Douk king Herot nemnek namudak ali nanubu elgeinu. Chanatimaguk elpech chape Jerusalem uli chopuk elgeich.
3 A esta notícia, o rei Herodes ficou perturbado e toda Jerusalém com ele.
4 Ali nenekumom balan hanatimaguk amam pris amamim nebemi hanu amudak anam henek skulumech umu lo uli hanaki hatulunu. Hanaki ali nasalikam nakli, “Anudak alman Krais douk God eke nutalihanu ali nukaganu nunakumali nunolau elpech uli eke nitak meibuli wabul?”
4 Convocou os príncipes dos sacerdotes e os escribas do povo e indagou deles onde havia de nascer o Cristo.
5 Ali haklipanu hakli, “Mamakik eke kunololi wabul Betlehem douk blape enyudak provins Judia uli. Seiwak ananu profet nowemaguk balan ali nyakli namudak. Nyakli,
5 Disseram-lhe: Em Belém, na Judéia, porque assim foi escrito pelo profeta:
6 ‘Ipak pape abuldak wabul Betlehem douk blape enyudak provins Judia uli, ipak pumnek. Ipak douk wo punubu yeul wakepu ali kipailubi walubimi ipak Juda hupe ipakim nebemi hunek bosimepu e, wak. Ananu nebenali alman eke nitak ipak elpech pape Betlehem uli. Ali anan douk eke nupe nebenalimu ipak yekipu elpech Isrel.’”
6 E tu, Belém, terra de Judá, não és de modo algum a menor entre as cidades de Judá, porque de ti sairá o chefe que governará Israel, meu povo{Miq 5,2}.
7 Herot nemnek namudak ali nonobechuk nenekumom balan amudak douk hapeli aun nakihumali hanakili. Nenekumom balan ali hanak hatulunu. Hanaki ali nasalikam umu hugamu huklipanu duldul umu abudak nyultab hatik okudak unuk kwatoglu kwapemu.
7 Herodes, então, chamou secretamente os magos e perguntou-lhes sobre a época exata em que o astro lhes tinha aparecido.
8 Douk haklipanu heyaten ali naklipam namudak. Nakli, “Punak ali chokubul ati pupe pulimu anudak nuganinu. Douk aliga pugwatanu ali wata putanamali puklipe. Umu yek chopuk inak inek lotumanu.”
8 E, enviando-os a Belém, disse: Ide e informai-vos bem a respeito do menino. Quando o tiverdes encontrado, comunicai-me, para que eu também vá adorá-lo.
9 Douk hemnek king ananin balan ali hatukemanaguk hanak. Hanak yah ali wata hatik okudak otuk unuk douk halik hatulukwi gani aun nakihumali uli. Okwok kwalik ati ali amam hagipechok aliga kwanak kwotemu chihah anudak nuganinu nechuh atali wilpat.
9 Tendo eles ouvido as palavras do rei, partiram. E eis que e estrela, que tinham visto no oriente, os foi precedendo até chegar sobre o lugar onde estava o menino e ali parou.
10 Amam hatik okudak unuk ali hanubu henehilau halikuk.
10 A aparição daquela estrela os encheu de profunda alegria.
11 Aliga douk hanak hawich atudak wilpat ali hatik nuganinu nanu mamakik Maria chape. Ali habih hoduk ohlubus hatau atap henek lotumanu. Ali hejik amamis paus hatuki echudak hatalichi nebebali utabal uli hakanu. Hakanu gol lanu paura nyeih yopuli yabil douk chohwaklen umu frankinsens uli chanu enen yopinyi sanda yeulinyumu mer.
11 Entrando na casa, acharam o menino com Maria, sua mãe. Prostrando-se diante dele, o adoraram. Depois, abrindo seus tesouros, ofereceram-lhe como presentes: ouro, incenso e mirra.
12 Hakanu echudak ali hechuh agnabuk Betlehem. Hechuh honobek anas yomnis ali God naklipam dodogowinyi balan umu kobi wata hutanamu hunak hutikuk Herot, wak. Namudak ali hagipech kipaihi yah hatanamu hanamu amamin kantri.
12 Avisados em sonhos de não tornarem a Herodes, voltaram para sua terra por outro caminho.
13 Douk amudak biom atunu hanakuk ali Josep nechuh nonobek anas yomnis. Ali enen Diginali ananin ensel nyatoglomanu ali nyaklipanu nyakli, “Nyitak nyutukulmu nuganinu nunu mamakik ali pulhwas punamu enyudak kantri Isip. Punak pupe agnabuk aliga yek wata iklipepu ali dakio wata putanamali. Umu monoken, Herot douk eke nupe nulimu nuganinamu nonu nugak.”
13 Depois de sua partida, um anjo do Senhor apareceu em sonhos a José e disse: Levanta-te, toma o menino e sua mãe e foge para o Egito; fica lá até que eu te avise, porque Herodes vai procurar o menino para o matar.
14 Namudak ali Josep naitak natukulmu nuganinu nanu mamakik ali ababuk atub wab chape chanamu Isip.
14 José levantou-se durante a noite, tomou o menino e sua mãe e partiu para o Egito.
15 Chabih chape agnabuk aliga Herot nagak. Enyudak douk nyatoglomu enen balan seiwak Diginali nohul ananu profet neyagwlehenyuk uli nyutoglu adulin atin. Balan enyudak. God nakli, “Yek yohwalu yekinu Nuganinu natukemaguk Isip nanaki.”
15 Ali permaneceu até a morte de Herodes para que se cumprisse o que o Senhor dissera pelo profeta: Eu chamei do Egito meu filho {Os 11,1}.
16 Herot nape ali nadukemech umu amudak hapeli aun nakihumali hanakili douk halaugamanu hanak kipaihi yah. Namudak ali ananihw apahw hwanubu nyihihichihw. Ali nakagas anam soldia hanamu Betlehem blanu walub blapeli halakatimu Betlehem uli umu hubo hunatimaguk chokumi nugamim hugak. Hubo amabuk douk biech o atin ati yohleguh chadiyom uli atum. Umu monoken, amam hadukemech uli douk haklipanu hakli abudak nyultab hatik unuk umu, nameitu douk ati abiech yohleguh chadi.
16 Cumpriu-se, então, o que foi dito pelo profeta Jeremias:
17 Enyudak douk nyatoglomu enen balan seiwak God nohul profet Jeremaia neyagwlehenyuk uli nyutoglu adulin atin. Balan enyudak. Nakli,
17 — ausente —
18 “Chemnek anagu nigu abuldak wabul Rama. Chemnek onok almatok kwoleh chukeich chak badag ati kwanak. Resel kwape kwolepu okwokwim nugamim. Kwoleh ali eke kobi enen elpen nyunokwnumu nyugabechumok apahw kusak, wak. Umu monoken, okwokwim nugamim douk hagak hatuh.”
18 Em Ramá se ouviu uma voz, choro e grandes lamentos: é Raquel a chorar seus filhos; não quer consolação, porque já não existem {Jer 31,15}!
19 Aliga douk Herot nagakuk ali Josep nonobek anas yomnis gani Isip. Enen Diginali ananin ensel douk nyonohul ali nyaklipanu namudak.
19 Com a morte de Herodes, o anjo do Senhor apareceu em sonhos a José, no Egito, e disse:
20 Nyakli, “Nyitak nyutukulmu nuganinu nunu ananik mamakik ali wata putanamu punamu Isrel. Amabuk douk haklimu hubo nuganinu nugak uli douk ahagak.”
20 Levanta-te, toma o menino e sua mãe e retorna à terra de Israel, porque morreram os que atentavam contra a vida do menino.
21 Namudak ali Josep naitak natukulmu nuganinu nanu ananik mamakik ali wata chatanamu chanamu Isrel.
21 José levantou-se, tomou o menino e sua mãe e foi para a terra de Israel.
22 Chanak wakuli Josep nemnek balan umu chakli Akeleas nalau ananinu aninu Herot ananik outuk natoglu king nape nebenalimu enyebuk provins Judia. Namudak ali Josep wata elgeinamu nunamu Judia umu. Aliga douk wata nonobek anas alagun yomnis ali God naklipanu enen balan alagun. Namudak ali chanamu enyudak provins yeulinyumu Galili.
22 Ao ouvir, porém, que Arquelau reinava na Judéia, em lugar de seu pai Herodes, não ousou ir para lá. Avisado divinamente em sonhos, retirou-se para a província da Galiléia
23 Chanak ali chabih chape anabul wabul chohwalabul umu Nasaret uli. Namudak ali enen balan seiwak amam profet henyemaguk uli nyatoglu adulin atin. Balan enyudak.
23 e veio habitar na cidade de Nazaré para que se cumprisse o que foi dito pelos profetas: Será chamado Nazareno.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.