Mateus 8
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Iae Iesuro dahorure abuejadeje. Abuejamu gagorovo ae ahoꞌobëhe hu rihiromoruomadeje.
1 Jesu oyaw wanane re nan ana veya’amaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’ufunun bairi hin.
2 Rihiromoromo sino jomoꞌe ae gemuëro hu birohoromo ague aho hiromo uavadeje: Bada ja nasi sino avohehoꞌiranoho ja eni javajëjo. Ëhuni jasi nimoromo ajemijëꞌohuro iae ajemiꞌanuëjo.
2 Naatu orot ta biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah inakokok na’at basit biyou iniwa’an nigewasin.”
3 Ajemiꞌanuëjamu Iesuro övoho nugöꞌöromo sinoho rëhahoromo uavadeje: Iae na negajëjo ajamiꞌiro. Marëjëjo. Marëjë uavamu gavëꞌi jomoho rireromoromo hesi sinore sisë sisëho barëjadeje.
3 Jesu uman ru’atayan orot biyan butubun eo, “Ayu akokok, biya igewasin.” Mar ta’imonamo orot biyan kokom etei hihururuw hire orot biyan igewasin.
4 Sisë sisëho barëjamu gagorovo Iesuro uavadeje: Aveho hejëjo. Nadi aho uënëjo. Aꞌi ma-vaꞌiranoho jasi sinoho priest röjahijego gaꞌirajo. Ëhiꞌoromo Moses-hu uövuade ëhi jiëꞌe suvuoroho God-are öroro bojamego aëro garomo uvoꞌirarëjo: Jasi sinore sisëho barëjëꞌëro iae mae javajëjo.
4 Naatu Jesu orot iu, “Men orot babin ta ana tur inaowenamih, baise mutufor kwen firis biya enutitiy naatu Moses ana obaiyunen tur eo na’atube, sibor inayai sabuw etei matahimaim hina’itin o biya igewasin.”
5 Ëhiꞌonugoromo Iesuro vaꞌo Capernaum amore höröjadeje. Höröjamu Rome raje muorovo simano vaejaje ahuro rueromo uavadeje:
5 Nati ana veya’amaim Jesu na Capernaum titit, basit Roman baiyowayan hai orot ukwarin na baibais isan Jesu ifefeyan.
6 Bada nasi mu vaejehaje aho guomo guome jioromo viꞌehe sisë maro baeromo bogo vuodovëꞌe ma-röhoremu raromajëjo. Na ja ajaminëjo o bogajo.
6 “Regah, ayu au bowayan orot ta i sawow, an uman himorob, baremaim inu’in, misir isan men karam, biyan ebababan kwanekwan.”
7 Bogajamu uavadeje: Iae na jaꞌo öꞌoromo hesi sinoho ajamiꞌejöjo.
7 Basit Jesu eo, “Boro anan a orot aniyawas.”
8 Ajamiꞌejöjamu rue simano vaejaje ahuro uavadeje: Bada iae mae höjo röhu na ae ma-biseꞌe jevoromo sisë jevëꞌe jaehu nasi osare öꞌëꞌoho bogo maehu höjo. Aꞌi ma-jöꞌëro jöe jövego nasi mu vaejehaje aho marëꞌirajo.
8 Baiyowayan orot ukwarin Jesu iya’afut eo, “Regah ayu men orot gewasu boro inan au bar wanawanan inarun, baise turawat kuo au bowayan orot eyawas.
9 Ma-jö jövego mu rovaje hesi öroho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhesi bëhoho na nasi a masijo jabesi aharire jevëꞌëro jabesi jöho ejëhoromo muoho vaeꞌi muorovo aribövioho nasi aharire jëvëꞌëro nasi jöho ejehoromo muoho vaejarue höjo. Naehu muorovo ae gö uavëꞌoho: Vaꞌë uavëꞌiroho iae hu vaꞌaje höjo. O muorovo ae gö uavëꞌoho: Rovë uavëꞌiroho iae hu rovaje höjo. O nasi mu ajemaje a uavëꞌoho: Mue ëhi ëhi vaejë uavëꞌiroho iae hu ëhi vaejaje höjo. Ëhuꞌëro jö jövego mu rovaje hesi bëhoho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhuni uavajëjo: Ma-jöꞌëro jöe jövego marëjajo.
9 Anayabin ayu i roubabaruwen ana fair biyau’umaim ema’am, naatu baiyowayah etei ayu bab’umaim tema’am, imih baiyowayan orot ta isan anao, ‘Ni’imaim kwen,’ i boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti imaim kuna,’ i boro nan, naatu au bowayan orot ta isan anao, iti kusinaf, i boro nasinaf, imih turawat kuo au orot boro nayawas.”
10 Ëhi uavamu Iesuro heromo tiöjadeje. Tiöromo hu rihiromare aribövioho uëvadeje: Hu mabëhe uehorovevade höjo. Ëhi jiëꞌe aho na bogo birohëꞌe jevajëjo. Nosi Israel rajoho jabuꞌo bogo ëhioho mae uehorovevaruëjo. Iae na mae jövajëjo.
10 Jesu iti tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu sabuw hi’ufunun bairi hinan tatabir isah eo, “Anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan men kafa’imo orot ta ana baitumatum gagamin iti na’atube bitumatum atita’urimih.
11 Ëhuni uëvajëjo: Saꞌa ioroꞌioro raje ae ahoꞌobëhe maja rojomajire bevaꞌajire jioromo God-are öri ariꞌere vaꞌoromo Abraham Isaac Jacob jabuꞌo gemuore raromoromo ie ueꞌahoruomoꞌajëjo.
11 A tur ao’owen, sabuw moumurih boro veya yeninane naatu veya ra’iyinane hinan mar ana aiwobomaim hina run, gem sisibinamaim hai efan hinabow Abraham, Isaac, naatu Jacob bairi hiniyasisir.
12 Aꞌi Israel raje God-are öri ariꞌere vaꞌo raromoꞌiröhe röho jiëhajoho God-ro Israel rajo a ioroꞌioroho babuꞌöjëvoꞌiramu ëho bogo vaꞌi roriꞌo ramoramoro vaꞌaꞌaruëjo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo.
12 Baise sabuw iyab mar ana aiwobomaim hitarur i boro maramaim hinabow hinarauw hinare gugumin wanawanan hinarun. Nati’imaim hinama hinarerey wah hinanib kakikak hiniwa’an.”
13 Ëhi uënugoromo Iesuro ë simano vaejaje aho uavadeje: Vaꞌonëjo. Diehi jioꞌiröhego jaehu mae uehorovanëhi iae ëhi jiahoꞌajëjo. Ëhi uavamu gavëꞌi evare hesi aho marëjadeje.
13 Imaibo Jesu baiyowayan orot ukwarin iu, “Aubar kwen, naatu abisa kubitumatum i boro namatar.” Naatu nati ana veya’amaim akir wairafin bar sawow inu’in yawas.
14 Ëhiꞌonugoromo Iesuro Peter-are osare vaꞌadeje. Vaꞌoromo gavadeje Peter-are jure magonahoho sine vöröꞌiraeꞌego röhore raromamu.
14 Naatu Jesu na Peter ana bar titit, Peter rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in itin.
15 Raromamu gagorovo Iesuro magonaho hesi övoho rëhahamu vöröho uꞌuhadeje. Vöröho uꞌuhamu hegorovo magonahohuro riꞌöromo Iesuni irunoꞌe avohahadeje.
15 Basit Jesu babin uman baib ana veya’amaim, ana sawow i en misir bay bogaigiwas.
16 Ëhiꞌamu majae bevaꞌamu gavëꞌi Satan-are a sisëhu dëre abueꞌamëꞌe aribövioho ahoꞌo aëro sö rovareje. Sö rovamu gagoro Iesuro jöe jövoromo ajëmiromo Satan-are aribövioho rarovöꞌöjëvadeje. O guomo guomoꞌe aribövioho ahoꞌo jabesi sinoho avohëvamu marëjëvadeje.
16 Birabirab sabuw wagabur kouh hiyen hima’am hibow hina Jesu biyan hitit, naatu awanawat eaf eo wagabur hibihir hititit, naatu sabuw afa hisawow hibow hinan auman etei iyawasih.
17 Ëhi a ajëmade hesi bëhoho mamiꞌe jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-ro jajivoromo uvadeje:
17 Sawar iti himamatar i dinab orot Isaiah eo kikirum na iturobe,
18 Ëhiꞌoromo Iesuro gavade ae ahoꞌo hesi bëhire ruë numë tagavamu gëgorovo hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ruerego no eꞌu ioni gönö vaꞌirarëjo.
18 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiruru’ay Jesu itih, basit ana bai’ufununayah iuwih eo, “Kwabobuna tarabon harew kukuf rewan rounane.”
19 Ëhi uëvamu Jew rajo jögoru öri röjëhijaje ae gemuëro rueromo Iesu uavadeje: Tisa ja dinöꞌe dinöꞌe vaꞌëꞌiroho na jasi ijore ijore juvonövoꞌejöjo.
19 Naatu ofafar bai’obaiyenayan orot ta na Jesu isan eo, “Bai’obaiyenayan, ayu o menamaim kwenan ayu boro imaim airit tanan.”
20 Juvonövoꞌejöjamu Iesuro ë aho uavadeje: Jero nasi ijore ijore juvoꞌi uevanuëjo röhu jeꞌo majehu saꞌa gagore röho avohoromo mare raromaruoho iae jiajëjo. O jeꞌo ugehu iju vaeromo mare raromaruoho iae jiajëjo. Aꞌi God-are A Ma naehu niavaje hijaje osaho bogojevajëjo. Nadi uvonëjo: Nöröꞌo hibe juvëꞌoho mae hibe juvoꞌejöromo nasiriroho ruenëjo.
20 Jesu iya’afut eo, “Sigarafor i hai batar tema’am, naatu mamu hai batar tema’am imaim ti’inu’in, baise Orot Natun inure in biyan tubaiwa’an isan aurin efan en.”
21 Ëhiꞌamu Iesuare ijore ijore juvaje ae göëro riꞌöromo Iesu uavadeje: Bada uevego na nimo vuonoröꞌö vaꞌoromo nasi vavuoho guavoꞌiröjo. Guavoromo hujeji evare jasi ijore ijore juvoꞌiröjo.
21 Bai’ufununayah orot tabo na Jesu isan eo, “Regah karam wan itihamiyu atan tamai momorob atayai’ibo atan ati’uf nuni airit tanan?”
22 Juvoꞌiröjamu Iesuro uavadeje: O-ajo. Jero nasi ijoro ijoro juvëjo. Vuonugego vuovo örire jijiharue ariböviohuro jabesi aribövioho guavoꞌamoꞌirarëjo.
22 Baise Jesu iya’afut eo, “Ayu kwi’ufnunu tan, iyab himomorob taiyuwih boro hinaya’ih.”
23 Ëhiꞌoromo Iesuro boat gagore ajio hijamu hesi ijorajo ömoꞌömohuro huꞌo ajio gemuore raromoromo vaꞌareje.
23 Naatu Jesu wa isra’at ana bai’ufununayah hiyen bairi hiboy hirabon.
24 Vaꞌihö gavareje eꞌu döre buru börömoho rueromo jovoho hasaꞌego boat gagoho abo rarovamu. Abo rarovoꞌi röhu Iesu niavëꞌe jiadeje.
24 Naniyan meyemeye yabat gagamin misir wan kikiy yen wa iwanasum. Baise Jesu wa uranane nuhin bur inu’in ufu’ufut.
25 Iesu niavëꞌe jiamu gagorovo vaꞌo ioromo uavareje: Bada ajamuëjo. Vuovavuoꞌiëꞌajëjo.
25 Bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, iniyawasi, wa iu’unun kafa’imo tana morob.”
26 Vuovavuoꞌiëꞌajëjamu uëvadeje: Jemë rabëni juhuonivarujëjo. Jemë God bogo ma uehorovaruje aribövie jëvajëjo. Ëhi uënugoromo riꞌöromo burohuꞌo jovohuꞌo uëvadeje: Vuonugohëjo. Vuonugohëjamu jovoho uꞌuhoromo ma-jörume ruhijadeje.
26 Jesu iyafutih eo, “Kwa aisim kwabirubir? A not men nakabom, ayu kwanitutumu boro men kwanamorobomih.” Imaibo misir kwarar yabat kotar eotanih mar ta’imon nuwarob eafuw.
27 Ma-jörume ruhijamu gavëꞌi rueho jaburo uarovareje: Ave aho diehi jiëꞌe ae höjo. Huhu uëvëꞌoho bogo aëremuoho ejahoꞌi burohuꞌo jovohuꞌo jabuꞌo hesi jöho ejaharue höjo.
27 Ana bai’ufununayah hifofor hio, “Iti orot i abi orot? Karam yabat naatu kotar boro fanan hinab hinanutanub.”
28 Ëhiꞌonugoromo Iesumëro vaꞌaroho vaꞌo eꞌu ioni gönö Gadarene rajo jabesi saꞌare vaꞌo baboro bejareje. Baboro bejamu gavëꞌi ae niöꞌiro guavoꞌamarue juju gagore arijëꞌëro rueromo Iesu birohareje. Röhu ë ae niöꞌioho Satan-are a sisëro dëre abueruomëꞌëro jiëꞌëro vörö maꞌe jëvadeje. Ëhuni ae ahoꞌobëhe juhuonivareje ë örire jijihoꞌiröhoho.
28 Naatu hirabon hina harew kukuf rewan rounane tafaram wabin Gadara hititit ana veya, orot rou’ab marasika wagabur kouh hito hirun rah yanamaim hima’ama hitit, hai itinin i birubir naatu nati efanamaim men yait ta reremoramih, anayabin hibirubir orot rou’ab isah. Baise Jesu nati’imaim titit ana veya, hairi hina Jesu biyan hitit.
29 Ëhi jiëꞌe vöröho jëvëꞌëro birohoromo ma-darugoꞌo uvareje: God-are Harihoho ja rabëni sihusihuaguoꞌi rovane höjo. Noehu iꞌu baeꞌiröhe majaho bogo rovëꞌe na ja ëma öriꞌahoro huë sisëho viꞌehoho bojamuiꞌi rovane höjo. O diehiꞌavuoꞌi rovane höjo.
29 Hiwow hio, “God Natun, aki isai mi’itube inasinafumih kunan? Aki baimakiy initi’imih, bo aki ai baimakiy ana veya binatit.”
30 Rovane höromo gavare aruhëre mahe ahoꞌobëhe gemuoro ie ueꞌahamu gagorovo
30 Naatu nati’imaim for i men ef yok hima hi’u’ufar.
31 Iesu uavareje: Ja rarovöꞌöjavuogorovo uövuego no suorovo vaꞌoromo aruhe mahu jabesi dëre vaꞌo abuejarëjo.
31 Imih wagabur Jesu hifefeyan hio, “Aki inanuni ana titit akokok iniyuni anan for wanawanah ana run.”
32 Abuejarëjamu uëvadeje: Ëhuro vaꞌohëjo. Vaꞌohë uëvamu hejëꞌi ë ae niöꞌi jabesi dëre jioromo suorovo vaꞌoromo ruhe mahu jabesi dëre abueruomadeje. Abueruomamu ë mahohuro ahoꞌobëhe baradore vaꞌo rireromoromo eꞌure siö ruruhöꞌö vaꞌoromo jove ueꞌahoromo vuovadeje.
32 Jesu eo, “Kwatit kwan.” Hirouwatait hinunuw hin for wanawanah hirun, for himisir fan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire hi’aa tomatom himorob.
33 Vuovamu gavëꞌi mahu muebejarue ariböviohuro huruomoromo amore vaꞌoromo ae uëvareje: Aruꞌaho sisëhu dëre jëvade aho ëhi marëjëvohijajo. O mue gö gö ëhi ëhi ruehijajo.
33 Orot nati for hima’uten hima’am himisir hibihir hin bar merar hitit, abisa’awat himamatar hai tur hi’owen naatu orot rou’ab isah abisa mamatar auman hai tur hi’owen.
34 Ëhi majëhijamu ae ahoꞌobëhe heromo Iesu birohoꞌi rueruomadeje. Rueromo garomo uavareje: Ave saꞌaho vuonugoꞌi vaꞌëjo.
34 Imaibo sabuw nati bar merar hima’am etei hitit hina Jesu bairi hitar naatu hi’i’itin ana veya hifefeyan hiu hai tafaram ihamiy tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.