Mateus 20
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NTLH
1 Saꞌa arijoꞌe aehu hesi mu hesi öri muebejadëhi öꞌidöre hijaje A Börömohuro hesi öri ariꞌoho ëhi muebejaje höjo. Saꞌa arijoꞌe ae gemuëro sueꞌo vaꞌade höjo ae baejego jaburo hesi grape öꞌi bajo mure vaꞌoromo mue vaejahoromo manaho baeruomoröhego.
1 Jesus disse:
2 Vaꞌo ae birohëvoromo uëvade höjo: Muoho vaejehorego noehu a bojëmijaruëhi ëhi jiëꞌe ajivëꞌe ijo baje gemu majae gemu hesi muohuni bojëmiꞌiröjo. Bojëmiꞌiröjamu uavare höjo: Iae mae höjo. Iae mae höjamu rue mu arijoꞌohuro hesi mure rëmöꞌöjade höjo.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 Ëhi ëꞌëꞌëro majae 9 oꞌclock jiamu gavëꞌi vuonoröꞌö vaꞌoromo gavade höjo a ioroꞌioroho mu rumoꞌe market-re ëma riravamu gëgorovo
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 uëvade höjo: Jemëꞌo nasi muoro vaꞌo mue vaerëjo. Suvuoro mae diminoꞌe jiajëhi na ëhi bojëmiꞌejöjo.
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Bojëmiꞌejöjamu muro vaꞌare höjo. Ëhiꞌamu maja ririrohuꞌo maja huotorovadevarohuꞌo huro market-re vuonoröꞌö vaꞌoromo ae gö gö jöe gemuoho uëꞌi hijade höjo.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Ëhi ëꞌëꞌëro majae bevaꞌiaꞌamu gavëꞌi market-re vaꞌoromo gavade a ioroꞌioroho riravamu gëgorovo uëvade höjo: Majae bövioho jemë rabëni muoho bogo ëꞌëꞌe ëma riravemu riravarujëjo.
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 Uavare höjo: Aho moni muoho bogo bojamuijëꞌëro ëhuni ma-riravaruëjo. Uëvade höjo: Jemëꞌo nasi muoro vaꞌoromo mue vaejehorëjo.
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 Ëhi ëꞌëꞌëro majae barëjamu gagorovo mu arijoꞌohuro hesi mu muebejahaje aho uavade höjo: Mu aribövioho uëvego rueꞌirarëjo. Rovego suvuoroho bojëmibe vaꞌonëjo. Ijonö ro aevoromo mu vaejare aribövioho urimo manaho bojëmiromo evaro vaꞌo urimo majae göre göre mu vaebe rovare aribövioho bojëmibe vaꞌoromo ijo tugohoꞌioho urimo ro mu aevoromo vaejare aribövioho bojëminëjo.
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 Ëhiꞌamu majae bevaꞌiaꞌamu ro mu vaejare ariböviohuro ajivëꞌe ijo baje gemu gemu baeruomade höjo.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Ëhi baeruomamu gavëꞌi urimo ro mu vaejare ariböviohuro uvare höjo: No göꞌo döre baeꞌejarë uvare höjo röhu jabuꞌo ajivëꞌe ijo bajoho ëhi gemuoho baeruomade höjo.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Ëhi gemuoho baeruomoromo mu arijoꞌoho birevoromo
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 uaruomade höjo: Ijo tugohoꞌi ro mu vaejare ariböviohuro majae ma-bisemu mue vaeꞌi noro sisonuvamu muoho aevoromo majae nijoꞌe huë vavaeniꞌe muoho vaebe vaꞌojuvo hujeji jeniromamu vuonugare höjo. Röhu jero jabumë bojëmijanëhi noꞌo ëhi gemuoho bojamuijanuëjo.
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 Bojamuijanuëjamu rue mu arijoꞌohuro ae gemu uavade höjo: Isiajo. Na bogo sisëꞌioho vaejavode höjo. Jaꞌo uehorovëjo. Na mamiꞌe uavode höjo: Ajivëꞌe ijo baje gemu bojamiꞌejöjamu hegoro jero uevane höjo: Iae mae höjo.
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Ëhuni jasi suvuoroho baeromo vaꞌëjo. Nasi nimoromo naehu ja bojamijodëhi ave ijo tugohoꞌi ro mu vaejehade aho suvuore ëhi gemuoho bojamijajëjo.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Nasi moniëro jiëꞌëro naehu baeromo rabe rabe negajoho ëꞌëꞌoho ëho na mae höjo o sisë höjo. Na suvuoroꞌe huë baejëꞌe ae jevajëjo röhu jero rabëni ëho uehorovoromo aho nue huodëganuëjo. Ëhi uavade höjo.
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Röhu uhu jö bëhoho ëhi höjo. Dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌi nuninö jiaruoho dejonö jioruomoꞌajëjo.
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Iae Iesuro Jerusalem amo börömore ajiomoꞌi vaꞌadeje. Örire vaꞌoromo huro hesi ijoraje 12-ho roriꞌo sö vaꞌoromo örire uëbe vaꞌadeje:
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 Aveho hehëjo. No Jerusalem amore vaꞌaruëjo. Vaꞌo ë raromoromo God-ro hesi ëhi bamëꞌëro hesi A Maho naro priest masijo jabesi övore Jew rajo jögoru öri röjëhijarue a jabesi övore vaꞌiramu baejevoꞌaruëjo. Baejevoromo nasi jöho mevo garomo uvoruomoꞌajëjo: Nörö sisëꞌe aego guomoꞌaꞌajëjo.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 Guomoꞌaꞌajëromo na baejevoromo saꞌa göre jioromo rovare aribövi jabesi övore bojëmiꞌiramu baejevoromo sivegoromo hisuebijevoromo korosire anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo.
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Ëhiꞌamu iae Zebedee-are harihe niöꞌi Jamesꞌo Johnꞌo jabesi vëmohuro jabumë huꞌiraejëvoromo rovadeje. Rueromo ague aho hiromo Iesu uavadeje: Na ja ajamuinëjo o bogajo.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 O bogajamu hegorovo Iesuro uavadeje: Ja diehi nagajëjo. Diehi nagajëjamu uavadeje: Na negajëjo jaehu böröme namiromo muebejavuëꞌiroho jero uëvego ave nasi harihu niöꞌiohuro öꞌo jasi bëhire masije rirarovoromo göhuro jasi övo manö göhuro jasi övo adonö ëhi ariꞌiröhego.
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro öꞌo öꞌo uëvadeje: Iae ëhi höjo röhu jemëhu ue gevaruje jö hesi bëhoho jemë bogo gavëꞌe ëma uevarujëjo. Na gavajëjo ajuoꞌe jovo sisëro ajuemanovo hesi jioꞌego. Ëhi jiëꞌe huë vavaeni baeꞌirarijoho na jemëꞌo eni jëvajëjo. Eni jëvajëjamu uavareje: Iae no eni javuajëjo.
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Iae mae höjo. Na ajuemiꞌiröhe jovo sisëhuro jemëꞌo ajuëmiꞌajëjo. Röhu nasi bëhire övo manö o övo adonö ariꞌirarije jö uëꞌirodoho ëho bogo nasirehu höjo. Nasi Vavuehu a rahumëni uvoromo nugade röhoho ë aho jaburemu nasi bëhiroho ariꞌaꞌaruëjo.
23 Então Jesus disse:
24 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajo ioroꞌiore 10-ho jaburo hejare uvavamu: Öꞌo öꞌo Iesuare bëhire böröme rirarovoꞌi uvare höjamu hegorovo jabesi örire dë vörönimoruomadeje.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Dë vörönimoruomamu gëgorovo Iesuro hesi ijorajoho ahoꞌobëhe uëvadeje: Ruehëromo rovamu uëvadeje: Iae jemëꞌo gavarujëjo. Saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi a masijoho jaburo jabesi aribövioho ruahöꞌöjëvoromo jabumëremu masije riravarue höjo. O jabesi bëhire riravaruohuro ëhi taemëvoromo jöe bojëmijarue höjo.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Saꞌa ioroꞌioro rajohuro ëhi ëꞌarue höjo. Röhu jemë nadi ëhioho döroho bamorovorëjo. Aꞌi jemesi ae gemu rahu böröme namiꞌi nimëꞌoho ë aho a ioroꞌioro jemë ajëminövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 O jemesi ae gemu rahu nunire jioꞌi nimëꞌoho hu a ioroꞌioro jemesi mu vaejëhonövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 God-are A Ma naehu a ajëmiꞌi rovodëhi ëhi ëꞌorëjo. Naehu rovode hesi bëhoho bogo aëro na ajemiꞌirarijego rueꞌi aꞌi naro ae ajëmiromo nasi arijoꞌarije bojamirovoromo guomorovoromo ëhuro ae ahoꞌobëhe sisëhu tövëvajoho jiovo rëmöꞌöꞌirodëni ëhuni rovode höjo.
28 Porque até o
29 Ëhiꞌoromo Iesumëro Jericho amoho nugoꞌi vaꞌamu ae ahoꞌobëhe rihiromoruomadeje.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Röhu nuni sisëꞌe ae niöꞌi öri ionire arijëꞌe jiareje. Ariromo hejare uvavamu: Iesuro rovaꞌajë uvamu hegorovo ma-darugoꞌo uvareje: [Bada] David-are ujoho böröme javaje noni vavaenimëjo.
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Vavaenimëjamu hegorovo ae ahoꞌobëhe jaburo birëgoromo uëvareje: Jöe vuonugohëjo. Jöe vuonugohëjamu hejëꞌi röhu maho darugo maꞌo uvareje: Bada David-are ujoho böröme javaje noni vavaenimëjo.
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Vavaenimëjamu Iesuro vaꞌadoho vuonugoꞌi ë namiromo uvëvadeje: Avehuro ruehëromo rovamu uëvadeje: Naro diehi ajëmijöro nëgajëjo.
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Nëgajëjamu uavareje: Bada ajamuego no nune dadovoromo uheriharëjo.
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 Uheriharëjamu Iesuro jabumëni vavaenimoromo nunoho rëhëhadeje. Rëhëhamu ma-burëro uherihoromo hesi ijore vaꞌareje.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.