Mateus 20

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Saꞌa arijoꞌe aehu hesi mu hesi öri muebejadëhi öꞌidöre hijaje A Börömohuro hesi öri ariꞌoho ëhi muebejaje höjo. Saꞌa arijoꞌe ae gemuëro sueꞌo vaꞌade höjo ae baejego jaburo hesi grape öꞌi bajo mure vaꞌoromo mue vaejahoromo manaho baeruomoröhego.
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Vaꞌo ae birohëvoromo uëvade höjo: Muoho vaejehorego noehu a bojëmijaruëhi ëhi jiëꞌe ajivëꞌe ijo baje gemu majae gemu hesi muohuni bojëmiꞌiröjo. Bojëmiꞌiröjamu uavare höjo: Iae mae höjo. Iae mae höjamu rue mu arijoꞌohuro hesi mure rëmöꞌöjade höjo.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Ëhi ëꞌëꞌëro majae 9 oꞌclock jiamu gavëꞌi vuonoröꞌö vaꞌoromo gavade höjo a ioroꞌioroho mu rumoꞌe market-re ëma riravamu gëgorovo
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 uëvade höjo: Jemëꞌo nasi muoro vaꞌo mue vaerëjo. Suvuoro mae diminoꞌe jiajëhi na ëhi bojëmiꞌejöjo.
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 Bojëmiꞌejöjamu muro vaꞌare höjo. Ëhiꞌamu maja ririrohuꞌo maja huotorovadevarohuꞌo huro market-re vuonoröꞌö vaꞌoromo ae gö gö jöe gemuoho uëꞌi hijade höjo.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Ëhi ëꞌëꞌëro majae bevaꞌiaꞌamu gavëꞌi market-re vaꞌoromo gavade a ioroꞌioroho riravamu gëgorovo uëvade höjo: Majae bövioho jemë rabëni muoho bogo ëꞌëꞌe ëma riravemu riravarujëjo.
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 Uavare höjo: Aho moni muoho bogo bojamuijëꞌëro ëhuni ma-riravaruëjo. Uëvade höjo: Jemëꞌo nasi muoro vaꞌoromo mue vaejehorëjo.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 Ëhi ëꞌëꞌëro majae barëjamu gagorovo mu arijoꞌohuro hesi mu muebejahaje aho uavade höjo: Mu aribövioho uëvego rueꞌirarëjo. Rovego suvuoroho bojëmibe vaꞌonëjo. Ijonö ro aevoromo mu vaejare aribövioho urimo manaho bojëmiromo evaro vaꞌo urimo majae göre göre mu vaebe rovare aribövioho bojëmibe vaꞌoromo ijo tugohoꞌioho urimo ro mu aevoromo vaejare aribövioho bojëminëjo.
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 Ëhiꞌamu majae bevaꞌiaꞌamu ro mu vaejare ariböviohuro ajivëꞌe ijo baje gemu gemu baeruomade höjo.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Ëhi baeruomamu gavëꞌi urimo ro mu vaejare ariböviohuro uvare höjo: No göꞌo döre baeꞌejarë uvare höjo röhu jabuꞌo ajivëꞌe ijo bajoho ëhi gemuoho baeruomade höjo.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 Ëhi gemuoho baeruomoromo mu arijoꞌoho birevoromo
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 uaruomade höjo: Ijo tugohoꞌi ro mu vaejare ariböviohuro majae ma-bisemu mue vaeꞌi noro sisonuvamu muoho aevoromo majae nijoꞌe huë vavaeniꞌe muoho vaebe vaꞌojuvo hujeji jeniromamu vuonugare höjo. Röhu jero jabumë bojëmijanëhi noꞌo ëhi gemuoho bojamuijanuëjo.
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Bojamuijanuëjamu rue mu arijoꞌohuro ae gemu uavade höjo: Isiajo. Na bogo sisëꞌioho vaejavode höjo. Jaꞌo uehorovëjo. Na mamiꞌe uavode höjo: Ajivëꞌe ijo baje gemu bojamiꞌejöjamu hegoro jero uevane höjo: Iae mae höjo.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 Ëhuni jasi suvuoroho baeromo vaꞌëjo. Nasi nimoromo naehu ja bojamijodëhi ave ijo tugohoꞌi ro mu vaejehade aho suvuore ëhi gemuoho bojamijajëjo.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 Nasi moniëro jiëꞌëro naehu baeromo rabe rabe negajoho ëꞌëꞌoho ëho na mae höjo o sisë höjo. Na suvuoroꞌe huë baejëꞌe ae jevajëjo röhu jero rabëni ëho uehorovoromo aho nue huodëganuëjo. Ëhi uavade höjo.
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 Röhu uhu jö bëhoho ëhi höjo. Dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌi nuninö jiaruoho dejonö jioruomoꞌajëjo.
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Iae Iesuro Jerusalem amo börömore ajiomoꞌi vaꞌadeje. Örire vaꞌoromo huro hesi ijoraje 12-ho roriꞌo sö vaꞌoromo örire uëbe vaꞌadeje:
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 Aveho hehëjo. No Jerusalem amore vaꞌaruëjo. Vaꞌo ë raromoromo God-ro hesi ëhi bamëꞌëro hesi A Maho naro priest masijo jabesi övore Jew rajo jögoru öri röjëhijarue a jabesi övore vaꞌiramu baejevoꞌaruëjo. Baejevoromo nasi jöho mevo garomo uvoruomoꞌajëjo: Nörö sisëꞌe aego guomoꞌaꞌajëjo.
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 Guomoꞌaꞌajëromo na baejevoromo saꞌa göre jioromo rovare aribövi jabesi övore bojëmiꞌiramu baejevoromo sivegoromo hisuebijevoromo korosire anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Ëhiꞌamu iae Zebedee-are harihe niöꞌi Jamesꞌo Johnꞌo jabesi vëmohuro jabumë huꞌiraejëvoromo rovadeje. Rueromo ague aho hiromo Iesu uavadeje: Na ja ajamuinëjo o bogajo.
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 O bogajamu hegorovo Iesuro uavadeje: Ja diehi nagajëjo. Diehi nagajëjamu uavadeje: Na negajëjo jaehu böröme namiromo muebejavuëꞌiroho jero uëvego ave nasi harihu niöꞌiohuro öꞌo jasi bëhire masije rirarovoromo göhuro jasi övo manö göhuro jasi övo adonö ëhi ariꞌiröhego.
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro öꞌo öꞌo uëvadeje: Iae ëhi höjo röhu jemëhu ue gevaruje jö hesi bëhoho jemë bogo gavëꞌe ëma uevarujëjo. Na gavajëjo ajuoꞌe jovo sisëro ajuemanovo hesi jioꞌego. Ëhi jiëꞌe huë vavaeni baeꞌirarijoho na jemëꞌo eni jëvajëjo. Eni jëvajëjamu uavareje: Iae no eni javuajëjo.
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Iae mae höjo. Na ajuemiꞌiröhe jovo sisëhuro jemëꞌo ajuëmiꞌajëjo. Röhu nasi bëhire övo manö o övo adonö ariꞌirarije jö uëꞌirodoho ëho bogo nasirehu höjo. Nasi Vavuehu a rahumëni uvoromo nugade röhoho ë aho jaburemu nasi bëhiroho ariꞌaꞌaruëjo.
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajo ioroꞌiore 10-ho jaburo hejare uvavamu: Öꞌo öꞌo Iesuare bëhire böröme rirarovoꞌi uvare höjamu hegorovo jabesi örire dë vörönimoruomadeje.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Dë vörönimoruomamu gëgorovo Iesuro hesi ijorajoho ahoꞌobëhe uëvadeje: Ruehëromo rovamu uëvadeje: Iae jemëꞌo gavarujëjo. Saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi a masijoho jaburo jabesi aribövioho ruahöꞌöjëvoromo jabumëremu masije riravarue höjo. O jabesi bëhire riravaruohuro ëhi taemëvoromo jöe bojëmijarue höjo.
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 Saꞌa ioroꞌioro rajohuro ëhi ëꞌarue höjo. Röhu jemë nadi ëhioho döroho bamorovorëjo. Aꞌi jemesi ae gemu rahu böröme namiꞌi nimëꞌoho ë aho a ioroꞌioro jemë ajëminövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 O jemesi ae gemu rahu nunire jioꞌi nimëꞌoho hu a ioroꞌioro jemesi mu vaejëhonövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 God-are A Ma naehu a ajëmiꞌi rovodëhi ëhi ëꞌorëjo. Naehu rovode hesi bëhoho bogo aëro na ajemiꞌirarijego rueꞌi aꞌi naro ae ajëmiromo nasi arijoꞌarije bojamirovoromo guomorovoromo ëhuro ae ahoꞌobëhe sisëhu tövëvajoho jiovo rëmöꞌöꞌirodëni ëhuni rovode höjo.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Ëhiꞌoromo Iesumëro Jericho amoho nugoꞌi vaꞌamu ae ahoꞌobëhe rihiromoruomadeje.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Röhu nuni sisëꞌe ae niöꞌi öri ionire arijëꞌe jiareje. Ariromo hejare uvavamu: Iesuro rovaꞌajë uvamu hegorovo ma-darugoꞌo uvareje: [Bada] David-are ujoho böröme javaje noni vavaenimëjo.
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Vavaenimëjamu hegorovo ae ahoꞌobëhe jaburo birëgoromo uëvareje: Jöe vuonugohëjo. Jöe vuonugohëjamu hejëꞌi röhu maho darugo maꞌo uvareje: Bada David-are ujoho böröme javaje noni vavaenimëjo.
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Vavaenimëjamu Iesuro vaꞌadoho vuonugoꞌi ë namiromo uvëvadeje: Avehuro ruehëromo rovamu uëvadeje: Naro diehi ajëmijöro nëgajëjo.
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 Nëgajëjamu uavareje: Bada ajamuego no nune dadovoromo uheriharëjo.
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Uheriharëjamu Iesuro jabumëni vavaenimoromo nunoho rëhëhadeje. Rëhëhamu ma-burëro uherihoromo hesi ijore vaꞌareje.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.