Lucas 9

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iae Iesuro hesi ijoraje 12-ho uëvadeje: Ro gemuoro gagovohëjo. Gagovohëromo rovamu uëvadeje: Jemëhu mu vaeꞌirarijohuni nasi darugoho bojëmijajëjo ëhuro jemëro Satan-are a sisë a dëre jioꞌamëꞌoho rarovöꞌöꞌamoromo guomo guomoꞌe aribövioho ajëminövoꞌirarijego.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei I2 eaf ayuwih hina hitit, demon kakafih nunih isan, naatu sawow yumatah ta ta bosaisiren isan fair itih, naatu eonowahih.
2 Ëjöho darugoho bojëmijëꞌe jevaje ëhuni vaꞌoromo God-hu böröme namiromo muebejëvaje jöho majëhibe guomo guomoꞌe aribövioho ajëmibe jijihorëjo.
2 Imaibo God ana aiwob binan isan naatu sawusawuwih baiyawasih isan iyafarih hitit hin.
3 Ëhi uëromo uëvadeje: Vaꞌiëꞌiroho bövioho biseꞌoho nadi ujuohorëjo. Haꞌitoho esöho irunoꞌoho ijo bajoho nadi ujuohorëjo. Niögoho nadi göho ujuohoꞌi ma-gemu ruohoromo jijihorëjo.
3 Naatu iuwih, “A nanawan isan kwanatitit ana maramaim men sawar afa kwanabow auman kwananamih, men hafoy, tu, kabay, bay, o wanabir.
4 Amo göre göre vaꞌoromo aehu di osare raromojöro uëvamu vaꞌo raromëꞌoho ëhuremu raromoromo vaꞌonövorëjo.
4 Kwananan sabuw iyab hina’iti a merar hinay hinabubuwi na’at, nati bar meraramaim kwanama a bowabow kwanisawar imaibo kwanatit.
5 O di amore ariböviehu jemesi örire nu huodëgëꞌoho amoho nugo vaꞌirögoro jabesi saꞌa hesi tohotohe jemesi höru hitahire jiajoho saꞌaro riremo vaꞌego ë amo rajohuro garomo uvoꞌirarëjo: No sisë ëꞌëꞌe javuajëjo.
5 Baise sabuw men a merar hinay hinabubuwi na’at, a fofob kwanarutatab nare naatu nati bar merar kwanihamiy kwanatit, baimatnuwen ana orereb na’atube.”
6 Ëhi majëhijamu hegorovo Iesuare ijorajoho jaburo riꞌöromo vaꞌareje. Vaꞌoromo jö maho majëhibe guomo guomoꞌe aribövi jabesi sinoho ajëmibe ame ahoꞌo jijihareje.
6 Imaibo bai’ufununayah hitit hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan tur gewasin hibinan naatu sawusawuwih hiyayawasih.
7 Iae Galilee saꞌare a böröme Herod-ro hejade uvoruomamu: Iesumëro ëhi jiëꞌe mu masije vaeꞌamëꞌe hö uvavamu hegorovo Iesuare jöho uehorovoromo uvadeje: Diehiꞌoromo ëꞌajëjo. Ëhesi bëhoho hu hejadeje a ioroꞌiorohuro uvoruomamu: Iesu hu John bapataeto vaenövade ahuro guomoromo riꞌöjëꞌe höjo. Ëhuꞌëro ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌamaje höjo.
7 Herod, Galilee sabuw hai aiwob orot, sawar iti himamatar hai tur nonowar ana veya ana kasiy ra’at, anayabin sabuw afa hio John Baptist morobone matabir maiye,
8 O a ioroꞌiorohuro uvoruomamu: Iesu hu mamiꞌe hijade ae Elijah-ro rovëꞌëro ëꞌajëjo. O a ioroꞌiorohuro uvoruomamu: Mami göꞌe jö God-aro baeromo majëhinövare aribövioho röhu gemuëro iꞌovoromo riꞌöjëꞌëro ëꞌajëjo.
8 sabuw afa hio, Elijah marane ra’iy, sabuw afa hio, “Dinab orot ta marasika momorob i yawas maiye matabir na.”
9 Ae göëro göëro jöe gö gö ëhi atavamu hegoro Herod-ro dadivamu uvadeje: Nani ë aho bogo John-hu höjo. Mamiꞌe na John-are sönöho tariojahode höjo. Röhu ë mu masijo vaeꞌego aehu garomo atoꞌego na hejajoho ë iaho rahuo höjo. Ëhi uvoromo Iesu gaꞌi nimadeje.
9 Baise Herod eo, “Ayu taiyuwu aso’ob John i ayu sikan ao hi’afuw, naatu iti orot i yait iti bowabow sinaf ana tur anonowar?” Iti na’atube eo naatu kok i orot ana yumat itinamih nuwih.
10 Ëhiꞌamu apostle ömoꞌömohuro vuonoröꞌö rueromo Iesu uavareje: No ëhi ëhi ëꞌoromo rovare höjo. Rovare höjamu Iesuro söjëvoromo Bethsaida amore jabesi sivue raromoꞌi vaꞌareje.
10 Jesu ana tur abarayah himatabir hina hitit, sawar abisa’awat hisisinaf ana tur hi’owen. Naatu nawiyih hitit akisihimo hin tafaram wabin Bethsaida imaim hima.
11 Bethsaida jabesi sivue raromoꞌi vaꞌi vaꞌamu ae ahoꞌobëhe ë jöho heromo rueruomadeje. Rueromo birohoruomamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Iae mae rovëꞌe jëvajë uënugoromo God-hu böröme namiromo muebejavuaje jöho majëhiromo guomo guomoꞌe aribövioho ajëmijadeje.
11 Baise sabuw maumurih na’in Jesu au Bethsaida inan ana tur hinowar, naatu hi’ufunun hin biyan hitit. Hai merar yi God ana aiwob isan binan hinowar naatu sawusawuwih iyawasih.
12 Ëhiꞌojuvo majae garoboꞌe bamamugo hesi ijoraje 12-ho jaburo rueromo uavareje: Aveho a rumoꞌe saꞌae höjo. Ëhuni ave aribövioho rëmöꞌöjego ave bëhire amo masijore amo ininore vaꞌoromo ie nahoromo ueꞌahoromo momoröꞌöꞌirarëjo.
12 Veya re birabirab auman bai’ufununayah 12 hin Jesu hiu, “Sabuw kwiyafarih ten bar iti yubinamaim naatu masawabar iti yubinamaim taituwah tema’am biyah bay hinanuwet hinabow hinaa, naatu efan auman hinanuwet fai hina’in, anayabin iti efan i owararin.”
13 Momoröꞌöꞌirarëjamu uëvadeje: Bogajo. Jemëro irunoꞌoho daꞌuojëhirëjo. Daꞌuojëhirëjamu uavareje: Iae mae höjo röhu no ie övo gö mine visue niöꞌi ëhemu javuoꞌi gö bogojavuajëjo. O na ja uöromo ëꞌanuëjo noro vaꞌoromo ave ariböviohuni ie imoꞌamojöro. Ae ahoꞌobëhe jiëꞌëro no bogo eni javuajëjo.
13 Baise Jesu iuwih, “Bay i boro kwa kwanitih hinaa.” Bai’ufununayah hiya’afut, “Rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamo efanamaim ti’inu’in. Kukokok aki anan sabuw etei’imak isah bay anatobon?”
14 Ëhi uavare hesi bëhoho amaꞌe ahoꞌobëhe 5,000 rabuꞌe ë raromëꞌego ëhuni uavareje. Ëhi uavamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Uëvego 50 50 rabuꞌe hahagu hahagu gagovoromo ëhi raromobe vaꞌarëjo.
14 Sabuw nati’imaim hiru’ay hima tur hinonowar nah etei i 5,000 na’atube. Jesu ana bai’ufununayah iuwih, “Sabuw kwa’uwih nah 50 na’atube kou’ay tata’amaim timarir.”
15 Raromobe vaꞌarëjamu rue ijorajoho jaburo uëvamu ae ahoꞌobëhe ëhi raromobe vaꞌoruomadeje.
15 Bai’ufununayah Jesu eo na’atube sabuw hi’uwih himarir.
16 Ëhi raromobe vaꞌamu gagorovo ie övo gö mine visue niöꞌi ujuoho rovaroho ëho Iesuro ujuohoromo öꞌidöho sioroho garomo God huë mae uavadeje. Huë mae uanugoromo ioho atoꞌatovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho iꞌimëmijamu suvuorëmijareje.
16 Imaibo Jesu rafiy fafar umat roun bow, naatu siy rou’ab bow, au mar nuw ra’at, God ana merar yi igegewasin sawar, im seseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih hi’aa.
17 Suvuorëmijamu ae ahoꞌobëhe ueꞌahamu daꞌuëgadeje. Daꞌuëgamu gagorovo ijorajoho jaburo vitu vituoho gagovoromo esöe ahoꞌobëhe 12 aegoꞌamareje.
17 Sabuw etei hi’aa yah iw naatu bai’ufununayah kaifet etei 12 hibow sabuw bay hi’aau turih hibihamiyen hiwan awah hikufoten.
18 Ëhiꞌamu Iesuro huro hesi sivue parie vaejamu evare hesi ijorajoho jaburo huꞌo raromareje. Raromamu gagorovo uëvadeje: Na rahuo jevaje jöho ae ahoꞌobëhe diehi atoruomaje höjo.
18 Ana veya ta Jesu akisinamo ma yoyoyoban ana bai’ufununayah hina biyan hitit ibatiyih eo, “Sabuw ayu isau mi’itube’ewat teo kwanonowar?”
19 Diehi atoruomaje höjamu uavareje: A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja John bapataeto vaejavuonövane ahuro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja Elijah-ro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Mami göꞌe jö God-aro baeromo majëhinövarije aribövioho röhu jero gemuëro iꞌovoromo rovëꞌe javajëjo.
19 Hiya’afut hio, “Sabuw afa teo o i John Baptist, afa teo o i Elijah, naatu afa teo o i God ana dinab oro’orot marasika himomorob i ta morobone yawas maiye na.”
20 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Röhu jemë nasi jöho diehi ataruje höjo. Diehi ataruje höjamu Peter-ro riꞌöromo uavadeje: Ja God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijanue aho javajëjo.
20 Naatu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Bo kwa ayu isou mi’itube kwanotanot?” Peter iya’afut eo, “O i God ana Roubininenayan.”
21 Javajëjamu Iesuro jöho darugoꞌo majëhiromo uëvadeje: Ëjöho nadi aho huruoho majëhirëjo.
21 Imaibo Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
22 Ëhi uënugoromo uëvadeje: God-ro ëhi bamëꞌëro ëhuꞌëro hesi A Maho naro viꞌehe huë vavaene bövie biseꞌe baeꞌejöjo. Jew rajo a duvaho ömoꞌömoho priest masijoho Jew rajo jögoru öri röjëhijarue aribövioho ëho jaburo na bijönegoruomoꞌajëjo. Bijönegoruomoꞌiramu aëro anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure iꞌovoromo riꞌöꞌejöjo.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Jew hai orot gagamih, firis hai ukwarih na’atube Ofafar Bai’obaiyenayah boro Orot Natun hinakwahir, biyababan gagamin na’in nab, hina’asabun namorob, baise veya baitounin ufunamaim boro morobone namisir maiye.”
23 Iesuro hesi ijorajoho ëhi majëhinugoromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Ae rahuaro nasi ijore ijore juvoꞌi nimëꞌoho jasi sinehu nimajoho nadi uehorovoꞌi vae majae uvonëjo: Iesuare jöëni viꞌehe huë vavaene javoje rabe baeromo guomevëꞌoho iae hesi hö uvoromo korosi hesi iꞌuoho banigojiomanovoromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo.
23 Naatu etei’imak iuwih eo, “Orot yait ayu bai’ufnunu’umih nakokok na’at, taiyuwin ana yawas i nakwahir, mar etei ana onaf na’abar ayu ni’uf nunu.
24 Ja jasi sinohuni uehorovoromo biririvoromo ave saꞌare hiꞌi ëhemu uehorovëꞌoho ijonöho guomo öriro vaꞌaꞌanuëjo. O ja nasi jöëni guomëꞌoho ijonöho maro hiꞌaꞌanuëjo.
24 Anayabin orot yait ana yawas i taiyuwin isan eo’oharihar boro nikasiy, baise orot yait ana yawas nakwahir ayu nabi’ufnunu, ma’ama wanatowan boro natita’ur.
25 Jaehu are jove saꞌae mae sisë ahoꞌobëhe bae barëꞌi röhu arijoꞌarije ijumorovëꞌoho o sisërërovëꞌoho na ja ëhuro mae javoꞌajëjo. Bogajo.
25 Tafaram wanawanan orot ta sawar tutufin etei i bow karam, baise i taiyuwin ana yawas nabi’afiy, o hina bigegesair na’at, iti sawar bow ya ma tototo boro hinibais?
26 Ëhesi bëhoho ae rahu nasi jöëni o naehu majëhijaje jö hesi jöhuni javojëgëꞌoho uꞌemu God-are A Maho naro nasi ajohuꞌo nasi Vavu hesi ajohuꞌo anera maemu jiëꞌe jabesi ajohuꞌo rueꞌiramu evare nani javojimoruomade ariböviohuni javojegoꞌajëjo.
26 Orot yait ayu isou biyan eo’ohow, naatu au tur isan biyan nao’ohow na’at, Orot Natun ana bonamanamarinamaim na’atube Tamah God ana bonamanamarinamaim naatu ana tounamatar kakafiyih auman hai bonamanamarinamaim namatabir maiye nanan ana veya, boro ibo isan biyan na’ohow.
27 Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë a ioroꞌiore ave riravarujoho bogo vuovëꞌe raromoromo God-hu böröme namiromo muebejaje ajoho gaꞌaꞌarujëjo.
27 Anababatun a tur ao’owen, kwa iyab iti kwama’am boro yawas kwanama’am God ana aiwob kwana’itin.”
28 Ëhi uënugoromo hurae gemu barëjamu Iesuro Peter John James ëhi söromo God-are örire jöe jövoꞌi dahorure ajiomadeje.
28 Tur iti eo hima fur ta’imon sasawar ufunamaim, Peter, John, naatu James buwih bairi hiyen hin oyaw wan yoyoban isan.
29 Ajiomoromo God-are örire jöe jövamu Iesuare nu anoꞌoho gorosovoromo ma-mabëhe jioꞌi hesi niögoho majaehu bamajëhi ëhi ajivo avohadeje.
29 Naatu hiyen hin yoyoyoban ana maramaim yumatan botabir, ana faifuw hikwes anababatun namanamar ebowabow emamarakaw na’atube.
30 — ausente —
30 Nati ana maramaim naniyan meyemeye orot rou’ab, Moses, Elijah hairi hirerereb,
31 — ausente —
31 mar ana marakaw bonamanamarin auman hira’iy Jesu ana bowabow iti tafaramamaim baisawarin matabir maiye isan, naatu God ana kok abisa Jesu Jerusalemamaim sinaf baiturobe isan bairi hio.
32 Atoruomamu Peter-mëro nunëhëgamu momoröꞌö uroꞌamareje. Momoröꞌö uroꞌamëꞌëro riꞌöꞌi gavareje Iesu ajiꞌere namiꞌego ë ae niöꞌioho jabuꞌo ë rirarovamu.
32 Peter ana ofonah bairi i nuhih bur hi’inu’in ufut iti sawar himatar, baise matah nuw himimisir auman Jesu biyanamaim bobonamanamar hi’itin naatu orot rou’ab bairi hibatabat hi’itih.
33 Rirarovoromo Mosesꞌo Elijahꞌo Iesu nugo vaꞌiaꞌamu gavëꞌi Peter-ro Iesu uavadeje: Tisa no ave raromaruoho iae mae höjo. Uövuego no javu harihe niöꞌi gemu vaeꞌamarëjo jani gemu Moses-ni gemu Elijah-ni gemu. Peter-ro bëhoho bogo avoho uehorovëꞌe ë jöho ëma jövadeje.
33 Naatu orot rou’ab Jesu hibihamiy auman, Peter Jesu isan eo, “Regah igewasin aki iti ama’amamaim sis tounu ana wowab, ta o isa ta Moses isan naatu Elijah isan!” Iti na’atube eo anayabin i men so’ob abisa eo.
34 Jövamu gavëꞌi suëro rueromo aegëhadeje. Aegëhamu Peter-mëro gavare Iesu Moses Elijah suëro numëvamu gagorovo juhuonivareje.
34 Peter iti na’at bat eo auman sakusakuk ra’iy ana youninamaim tar sumih, naatu wanawanan hirur auman, bai’ufununayah yah birubir fafar.
35 Juhuonivëꞌi hejareje sue uhure uvavamu: Ave aho nasi Harihe naehu baejode aho höjo. Huhu jövaje jöho avoho herëjo.
35 Sakukuw wanawanan God eafatait eo, Iti Orot i Ayu Natu, ayu arubin imih nao’o kwananowar.”
36 Ëhi uvavamu hejëꞌi gavareje Iesu hesi sivue namijamu. Ëhi gavëꞌëro Peter-mëro rabe rabe gavaroho subivëhoromo aho bogo majëhijareje uꞌemu majëhiꞌiröhëro.
36 Iti tur hinowar in sasawar ufunamaim Jesu akisinamo batabat hi’itin. Naatu bai’ufununayah sawar abisa nati ana veya’amaim hi’itin men yait ta ana tur hi’owen awah hibofot hima.
37 Ëhi ëꞌëꞌëro sisonuvamu gagorovo Iesu o hesi ae niöꞌi gemu dahorure abuejareje. Abuejamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe rueromo Iesu birohoruomadeje.
37 Marto Jesu ana bai’ufununayah bairi hire hina oyaw an hitit, naatu nati’imaim sabuw hima’am hina biyah hitit.
38 Ae ahoꞌobëhe ro birohoromo röhu ae gemuëro ma-darugoꞌo uvadeje: Tisa huë baejevoromo nasi harihoho ro gavëjo. Na aboji harihuꞌe bogojevoꞌi avehuremu gemu jevajëjo.
38 Orot ta sabuw rau’ay wanawanahimaim batabat e’af eo, “Bai’obaiyenayan, abifefeyani kunuw natu ku’itin, natu ta’imon maiyow!
39 Röhu Satan-are a sisëro hesi dëre abueromo ijumahego aharihoho simane sisërëromo ma-majioho jöꞌe dadovoromo bijöbijövoromo övoꞌo höruꞌo ajiomoromo jöꞌonö obohu tatogoꞌe rovaje höjo. Obohu tatogoꞌe rovego a sisëhuro bogo burëroho hörö vaꞌi sino hahoꞌoho ijumahojuvo uꞌuhego evare höröromo vaꞌaje höjo.
39 Demon kakafih kaun teyey ana veya eororsair iwow ere erab awan fusifusin ekubar in erabirab biyan riririr ebiwa’an. Naatu iti na’atube i mar etei esisinaf men kafa’imo ebihamiyimih.
40 Ëhi ëꞌi hijëꞌego naro jasi ijorajo ömoꞌömoho uëvode höjo: Aruꞌaho sisëho rarovöꞌöhego vaꞌajo. Ëhi uëvamu rarovöꞌöꞌi ëꞌo gavaroho bogo eni jëvade höjo.
40 A bai’ufununayah ai fefeyanih, demon nuninamih auwih, baise men karam.”
41 Bogo eni jëvade höjamu Iesuro uëvadeje: Asëꞌe ave jaruvore raromaruje aribövioho jemë bogo ma uehorovoꞌi jöe gö gö ëma uehorovaruje aribövie jëvajëjo. Na majae diminoꞌe jemëꞌoho hiromo jemesi mu sisëho garomo ma-nunëro ga taemobe vaꞌejöjo. Jemesi uehoro sisëhuro na uꞌuvevajëjo. Jasi harihoho avehuro barovego na gavöjo.
41 Jesu iyafutih eo, “Kwa sabuw iti boun ana veya aur baitumatum naatu ayawas etei i hibibir. Kwanotanot ayu boro bairit manin tanama abit ana’abar? A kek kubai kuna aitin.”
42 Gavöjamu ë harihoho rovamu gavëꞌi Satan-are a sisë dëre hijadohuro dë vövöbajoꞌoho ijumahamu simane sisërëromo saꞌare darugoꞌo behumorovoromo bijöbijövoromo övoꞌo höruꞌo ajiomadeje. Övoꞌo höruꞌo ajiomamu gagorovo Iesuro aruꞌaho sisëho rarovöꞌöjamu marëjadeje. Marëjamu Iesuro aharihoho baeromo vavuoho sionëro bojamijadeje.
42 Kek nan auman demon kakafin kek bai rab rouw me yan re naatu ifiruruw in hub itaiy re. Baise Jesu demon kakafin kwarar tatab nun tit kek iyawas bai tamah itin.
43 Bojamamu ae ahoꞌobëhe God-are darugo börömoho garomo jöe barëjëvadeje.
43 Sabuw etei’imak God ana fair hi’itin hifofofor men kafaita. Sabuw Jesu abisa sisinaf isan, hibat hibifofofor wanawanan Jesu ana bai’ufununayah isah eo,
44 Ave jöhuremu avoho hehëjo. God-ro ëhi bamëꞌëro hesi A Maho na a jabesi övore vaꞌiramu baejevoruomoꞌajëjo.
44 “Tain kwanarub gewas tur iti anao kwananowar. Orot Natun i boro baban hinao naatu hinab sabuw umahimaim hinayai.”
45 Ëhi uëvamu hejareje röhu jö bëhoho dadivëvadeje. Subivëhëꞌëro bëhoho bogo gavareje. O ua gaꞌiröhoho juhuonivareje.
45 Baise bai’ufununayah iti tur naniyan men hibai, tur anayabin hai notamaim ibun, naatu baibatiyin tur anayabin o nowar isan hibir.
46 Ëhiꞌonugoromo ë ijorajoho jaburo jö ahoꞌahamirovoromo uarovareje: Iesuare ijorajo ömoꞌömoho di aho börömoho javuajëjo.
46 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim, yait orot gagamin isan hio hinan gamin matar.
47 Börömoho javuajëjamu Iesuro jabesi uehoroho garomo aharihe gemu baro hesi bëhire nugamu namijadeje.
47 Jesu abisa hinotanot itin, basit kek kafa’i ta bai na sisibinamaim iu bat.
48 Namijamu hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ae rahu aviëhi jiëꞌe aharihoho nasi ihore rajahiromo baejëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo. O ae rahu na rajehiromo baejevëꞌoho ëhuro remöꞌöjamu rovode ahuꞌo rajahiruomaje höjo. Ëhesi bëhoho jemesirire di aho biseꞌo jiajoho God-hu gavajoho ëhi jiëꞌe aho börömoho höjo.
48 Imaibo iuwih, “Orot yait kek kafai iti na’atube nab ayu wabu’umaim ana merar nayiy, i ayu au merar eyiy. Naatu orot yait ayu au merar eyiy i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiy. Anayabin orot yait kwa wanawanamaim wabin en kek kikimin na’atube ema’am, nati orot i gagamin.”
49 Ëhi uëvamu John-ro riꞌöromo uavadeje: Tisa no gavare höjo ae gemuëro jasi ihoho uvoromo aruꞌaho sisë a jabesi dëroho rarovöꞌöjëvamu. Rarovöꞌöjëvamu garomo röhu gavare hu bogo noꞌo juvaje aho jiamu gagorovo uavare höjo: Vuonugëjo.
49 John misir eo, “Regah, orot ta o wabimaim demon kakafih nununih a’itin naatu a’otan. Anayabin nati orot i men it ata kou’ayomaim ema’ama.”
50 Vuonugëjamu Iesuro uavadeje: Nadi ëhi jiëꞌoho ëꞌorëjo. Ae rahu jemesi örire bogo bijönimëꞌoho ë aribövioho jemesi aemoꞌaeme jioruomajëjo.
50 Jesu iya’afut eo, “Men ina’otanimih, anayabin orot yait kwa isa men ebirakit i kwa isa ebatabat.”
51 God-hu Iesu uavego öꞌidöre ajiomoꞌiröhe majaho dunovamu gagorovo Iesuro uehore gemu baeromo uvadeje: Iae na Jerusalem ajiomoꞌiëꞌajëjo.
51 Jesu au mar yen isan ana veya na kakabom auman, ana not bogaigiwas yen in au Jerusalem.
52 Ëhi uvoromo ae rëmöꞌöromo uëvadeje: Jemëro urimo vaꞌirarijoho Samaria saꞌare amo göhuro vaꞌoromo amo rajoho uënëjo: Nörö öꞌaꞌajëjo. Öꞌaꞌajëjamu hegoro rueho jaburo vaꞌoromo amore suorovareje bövie biseꞌe Iesuni avohahoröhëro.
52 Naatu kob wan iyafarih hin Samaria bar merar hitit ana efan hitayabuna tanan imaim ta’in isan.
53 Suorovamu ë amore ariböviohuro uvoruomadeje: Jerusalem amoho sisë jiëꞌe Iesuro ë amore vaꞌi rovajëromo ëhuni Iesuhu jabesi amore hiꞌiröhoho ahoruomadeje.
53 Baise Samaria sabuw men ana merar hiyi hibai efan hitinimih, anayabin hiso’ob Jesu i au Jerusalem yey.
54 Ahoruomamu gagorovo Iesuare ijoraje Jamesꞌo Johnꞌo jaburo Iesu uavareje: Tisajo. Na ja nagajëjo noro uavego vënëro öꞌidöre jioromo ruvebiromo ë amo rajoho ravëvojöro.
54 Naatu bai’ufununayah orot rou’ab James John hairi iti na’atube hi’i’itin yah so’ar hio, “Regah, kukokok wairaf marane anao nara’iy iti sabuw nagurusih?”
55 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro huotorovoromo Jamesꞌo Johnꞌo uëvadeje: Bogave ëhioho uvoꞌirarijëjo.
55 Baise Jesu tatabir hairi’ika kwararih.
56 Ëhi uënugoromo ame göro vaꞌareje.
56 Naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar ta hitit.
57 Örire vaꞌoruomoromo ae gemuëro Iesu uavadeje: Ja dinöꞌe dinöꞌe vaꞌëꞌiroho na jasi ijore ijore juvonövoꞌejöjo.
57 Ef hiyen hinan naiwanamaim orot ta Jesu ana tur eowen eo, “Ayu boro ani’ufnuni o menamaim kwenan boro imaim tanan.”
58 Juvonövoꞌejöjamu Iesuro uavadeje: Jero nasi ijore ijore juvoꞌi uevanuëjo röhu jeꞌo majehu saꞌa gagore röho avohoromo mare raromaruoho iae jiajëjo. Jeꞌo ugehu iju vaeromo mare raromaruoho iae jiajëjo. Aꞌi God-are A Ma naehu niavaje hijaje osaho bogojevajëjo. Nadi uvonëjo: Nöröꞌo hibe juvëꞌoho mae hibe juvoꞌejöromo nasiriroho ruenëjo.
58 Jesu orot iya’afut iu, “Haruharu hai sau tema’am, naatu mamu hai batar tema’am, baise Orot Natun mare ma biyan tubaiwa’an isan aurin efan i en.”
59 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro ae gö uavadeje: Rueromo nasi ijoro ijoro juvëjo. Juvëjamu ruehuro uavadeje: Iae mae höjo röhu uevego na nimo vuonoröꞌö vaꞌoromo nasi vavuoho guavoromo hujeji evare jasi ijore ijoroho juvoꞌiröjo.
59 Naatu Jesu tatabir orot ta isan eo, “Kwi’ufnunu airit tan.” Baise orot eo, “Regah akokok wan i boro inihamiyu anan tamai morob inu’in anab anan ana yai imaibo ani’ufnuni?”
60 Juvoꞌiröjamu Iesuro uavadeje: O-ajo. Vuonugego vuovo örire jijiharue ariböviohuro jabesi aribövioho guavoꞌamoꞌirarëjo. Aꞌi jero vaꞌoromo God-hu böröme namiromo muebejëvaje jöho majëhibe juvonövonëjo.
60 Baise Jesu orot iya’afut eo, “Murubih kwaihamiyih boro murubih taiyuwih hinaya’ih. Baise o i kwen, God ana aiwob isan kubinan.”
61 Ëhi uavamu ae göëro Iesu uavadeje: Bada iae na jasi ijore ijore juvonövoꞌejöjo. Röhu uevego na urimo vaꞌoromo nasi aganoho jejëmiromo rueromo evare jasi ijore ijoroho juvoꞌiröjo.
61 Naatu orot ta na maiye eo, “Regah ayu i boro o ani’ufnuni, baise wan i boro anan hinai tamai naatu taitu tuwai’inah anao tuturih.”
62 Juvoꞌiröjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Röhu aehu aevoromo mu ravoromo vuonoröꞌö uherihobe ravobe vaꞌëꞌoho hu muoho bogo avoꞌavoho ravaje höjo. Ëhesi bëhoho ja uehoro niöꞌi baejëꞌoho ëhuro God-are ajiꞌe öri ariꞌo hesi mu vaeꞌiranoho bogo eni javoꞌajëjo.
62 Jesu iya’afut iu, “Orot yait busuruf ana me bifufubiy, naatu misir maiye bat au’uf enunutabitabir, God ana aiwobomaim boro men karam nabow.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.