Lucas 8

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro vaꞌadeje. Vaꞌoromo God-hu böröme namiromo muebejavuaje jö maho baeromo ae majëhibe amo masijore ininore ë vaꞌadeje. Röhu hesi ijoraje 12-ho jabuꞌo
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah nah 12 bairi hin bar awan, awan hirun hitit God ana aiwob isan Tur Gewasin binan hiremor.
2 magonaho ömoꞌömohuꞌo ëhi Iesuꞌo gemu mae vaꞌareje. Ëmagonahoho ioroꞌioroho urimo aruꞌaho sisëhu dëre abuejëvoꞌi ioroꞌioroho guomo guomo baejëvadoho Iesuro ajëmijamu marëjëvadeje. Ëmagonaho jabesi ihoho göho Mary aehu uvaruoho Mary Magdalene jiadeje. Iesuro ë magonaho hesi dëre jioꞌamaje aruꞌaho sisë 7 rarovoꞌamadeje.
2 Hinan wanawanahimaim, i baibin afa sawow yumatah ta ta hibow hima’am, naatu demon kakafih hitar gubih hima’am Jesu biyawasih auman bairi hin. Mary wabin ta Magdalin biyanamaim demon seven Jesu nunih hititit auman bairi hin.
3 O magonaho gö hesi ihoho Joanna jiadeje. Joanna hu Chuza-are vabore jiadeje. Chuza hu a böröme Herod-are bövi biseꞌo muebejahaje ae jiadeje. Röhu magonaho gö hesi ihoho Susanna jiadeje. Ëmagonaho ömoꞌömohuꞌo magonaho ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe jaburo jabesi bövi biseꞌo jëvadohuro ëhuro Iesumë rabe rabe bogo eni jëvajoho ajëmibe vaꞌonövareje.
3 Naatu Herod ana bowayan orot ukwarin wabin Chuza i aawan Joanna, Susanna, naatu baibin afa auman bairi hin. Naatu iti baibin hai kabayamaim Jesu ana bai’ufununayah bairi hibaisih hai bowabow wanawananamaim.
4 Ëhiꞌamu iae ae ahoꞌobëhe amo göre göre jioromo gagovamu saꞌaho rarovadeje. Rarovamu gagorovo Iesuro uhuꞌe majëhiromo uëvadeje:
4 Sabuw rou’ay gagamin maiyow bar awan ta ta’ane hinan tafaram awan karatan, naatu Jesu oroubonamaim sabuw iuwih eo,
5 Iae ae gemuëro hesi i uje ujuohoromo mure riremoꞌi vaꞌade höjo. Riremobe vaꞌamu ujo ioroꞌioroho örire rireromade höjo. Rireromamu gagorovo aëro taemotaemovamu ugëro ro i barëjare höjo.
5 “Ana veya ta orot ana ub tanumamih bow in ana me bifufubiy yanamaim tit, naatu ana ub ta ta asi’asiy ana veya ub afa i ef yanamaim hire, sabuw hina tafan hibat hiwas tatanen hin, naatu mamu hire hibow hi’aa.
6 Ujo ioroꞌioroho munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromonugoromo rijamu sahoriꞌamade höjo saꞌaho jovo rumoꞌëro jiëꞌëro.
6 Ub afa i to yanamaim hire, baise hikuboubunih hiyey ana maramaim veya re rarih etei himorob, anayabin me owasasin.
7 Ujo ioroꞌioroho bibëꞌe resu resuꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromëꞌëro ujo ma hesi gemuoro riromo babaꞌamade höjo.
7 Ub afa i kokor ro’oh wanawanahimaim hire, naatu hikuboubunih bairi hiyen, baise kokor hiyen sasa hai fafa’amaim ub gewasih hirouw.
8 Ujo ioroꞌioroho saꞌa mare rireromade höjo. Rireromoromo riromo maho ahoꞌobëhe 100 100 ëhi raeꞌamade höjo. Uhuꞌe ëhi uënugoromo ma-darugoꞌo uëvadeje: Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo.
8 Naatu ub afa i me gewasin yanamaim hire, hikuboubunih hiyen gewas hiw ai ta’ita’imon afe’eh ro’oro’oh etei 100 na’atube hiya.” Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar.”
9 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro uhu jö hesi bëhoho heꞌi ua gavareje.
9 Jesu ana bai’ufununayah hikok oroubon anayabin so’ob isan hina hibatiy.
10 Ua gavamu Iesuro uëvadeje: God-ro böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejaje jöho urimoho subivëhade höjo. Ësubivëhade jöho huro hesi suvuore jemë bojëmijëꞌe höjo jemëremu heꞌirarijego. Ëhuꞌëro jemëro jö bëhoho heꞌi aꞌi a ioroꞌioro jabesi öriroho ma-uhu jöemu rovaje höjo ëhuro nunëremu gaꞌi bëhoho bogo avoho gaꞌi hiaꞌëremu heꞌi bëhoho bogo avoho heruomoröhego.
10 Baise Jesu iyafutih eo, “So’ob wa’iwa’irin God ana aiwob isan i God kwa it, baise sabuw afa isah i oroubonamaim ao, saise abisa bukamaim hikikirum niturobe, ‘Matah hinakubar hinanuw, baise boro men hina’itin, tainih nawayay tur hinanowar, baise boro men naniyan hinab.’”
11 Röhu ë uhu jö hesi bëhoho aviëhi höjo. I ujo hesi bëhoho God-are jöe höjo.
11 “Oroubon anayabin i iti. Ub i God ana tur gewasin.
12 Ujehu örire rireromamu ugehu i barëjare jö hesi bëhoho aehu God-are jö hejamu gavëꞌoho Satan-ro rueromo jöho baeniëhiromo roriꞌo buꞌöjaje höjo ëhuro jabumë bogo ma uehorovoromo maroho vaꞌoruomoröhego.
12 Ub ef yanamaim hire’ere i sabuw God ana tur hinowar hibai, baise Demon Mowan na tur gewasin sabuw dogorohimaim bosair, anayabin Demon Mowan men ekokok sabuw tur gewasin hinanowar hinitumatum naatu yawas hinab.
13 O i ujehu munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromoromo riromo sahoriꞌamade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho heromo nimorohoromo jöho ejaharue höjo. Ejahoromo jöho ma-döëremu baejëꞌëro majae ma-bunemu mae uehorovoromo Satan-ro dinëmego evare vuonugarue höjo.
13 Ub afa to yan hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir, baise aurin an wairoron en, anayabin tur tenonowar ana veya boro hinitumitum naatu routobon nan nabubuwih ana veya boro mar ta’imon hinara’iy.
14 Ujehu bibëꞌe resu resu gemuore rireromade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho hejarue höjo. Heromo röhu jabesi muohuni nurunurumoromo monie bövie biseꞌe uehorovoromo ave saꞌa hesirohemu nimoronimorohoromo ëhi jiëꞌe muohemu uehorovaruohuro God-are jö jabesi dëre jiajoho taemego jabumë bogo rae avoharue höjo.
14 Ub afa kokor ro’on wanawanah hire’ere, i sabuw God ana tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir, tafaram ana yababan, naatu tafaram ana sawar isah tenotanot kwanekwan; imih ro’oh etei tekokokor naatu men ta ebiyamur.
15 Ujehu saꞌa mare rireromade hesi bëhoho aëro jabesi dë vövöbajoꞌoho maëro jiëꞌëro God-are jöho heromo ejahoromo maꞌeno titimoromo biririvobe vaꞌo ijonö rae avohoruomaje höjo.
15 Baise ub me gewasin yan hire’ere, i sabuw iyab God ana Tur Gewasin hinowar dogoroh tutufin etei hibai, naatu nati tur isan hiten nowanowar tebowabow boro niw.
16 Röhu iro bunoꞌiraejëꞌiroho bogo hevö gagoroho o maratu ahariroho gurihiꞌi ma-vaꞌorahoro bamoꞌanuëjo ae osare rovëꞌoho ajivëvoröhego.
16 “Orot men yait ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut in, o gem babanamaim yai in to’abamih. Baise ana efanamaim sikof, saise sabuw boro ana marakawin hina’itin naatu kawin hinan bar hinarun.”
17 Nasi jö bëhoho rabe rabe gurihiro jiajoho ahoꞌobëhe ma-vaꞌorahoro jioꞌaꞌajëjo. O rabe rabe subivëhajoho ahoꞌobëhe ma-samaro jioꞌaꞌajëjo.
17 “Anayabin abisa baibunuwenamaim inu’in, God boro nabotait nirerereb, naatu abisa hisakirafut inu’in, sum boro natakweb nan bebeyan marakawamaim natit.”
18 Ëhuni naehu jövaje jöho avoꞌavoho herëjo. Ajiꞌe jö javëꞌoho God-ro göꞌo bojamiꞌiramu baeꞌaꞌanuëjo. O bogojavëꞌoho ma-döëremu baejanoho God-ro ë uehoroho muꞌuvahoꞌajëjo.
18 Imih tur iti kwanonowar i kwananowar gewas, anayabin orot yait isnubanub tur enonowar gewagewas, God boro dogoron nabotawiy tur moumurih na’in naniyah boro naso’ob. Baise orot yait tur isan men isnubanub enonowar, dogoron boro nahirafut naatu abisa kikimin ana notamaim ma enotanot auman God boro nabosair.”
19 Ëhi uëvamu iae Iesuare vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo jaburo rovareje. Rueromo gavareje ae ahoꞌobëhe tagavoromo öroho rarovëꞌëro hu jiajiroho bogo rue varijënoho jëvamu.
19 Jesu hinah naatu taitin itinamih hina, baise men karam boro hita run biyan hitatit, anayabin sabuw rou’ay gagamin na’in ef hifut.
20 Bogo rue varijënoho jëvamu gagorovo aëro Iesu uavareje: Jasi vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo ja gaꞌi nimoromo amonö riravaruëjo.
20 Orot ta na Jesu biyan tit eo, “O hinat naatu taitit hina ufun tebatabat tekokok o hina’iti.”
21 Riravaruëjamu Iesuro ë aribövioho uhuꞌe uëvadeje: Iae hejajëjo. Röhu ae magonahe rahu God-are jö heromo ejahëꞌoho ëhuro ë aribövioho nasi vëme ö ömoꞌöme jioruomajëjo.
21 Jesu sabuw etei nati hibatabat iuwih eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tebobosiyasiyar, nati sabuw i ayu hinai naatu taitu.”
22 Ëhi ëꞌëꞌëro iae Iesuro hesi ijorajoho jabuꞌo gemu mae boat-re ajio hijadeje. Hiromo uëvadeje: Ruehego no eꞌu ioni gönö vaꞌarëjo. Vaꞌarëromo riꞌöromo vaꞌareje.
22 Ana veya ta Jesu ana bai’ufununayah bairi wa afe’en hiyen naatu iuwih, “Kwana boy tana rabon tanan harew kukuf rewan raunane tanayen.” Basit wa hinatait hitit,
23 Riꞌöromo vaꞌaroho vaꞌoromo Iesuro niavadeje. Niavamu gavëꞌi buru börömëro eꞌure rovadeje. Bure rovamu jovëro hasaromo boat gagore abueromo irijiomoromo diruvëvoꞌiëꞌadeje.
23 rar hikutatar hirabon hin. Nati ana veya’amaim Jesu matan fot wa wanawanan inure inu’in naniyan meyemeye wowog batabat tafair tit kukuf yan re rabih, wa harew iwan hisiwisiw men karam.
24 Diruvëvoꞌiaꞌamu gavëꞌi Iesuare ijorajoho jaburo vaꞌo Iesu ioromo uavareje: Asëꞌe Tisa vuovavuoꞌiëꞌajëjo. Vuovavuoꞌiëꞌajëjamu riꞌöromo burohuꞌo hasajaje jovohuꞌo uëvadeje: Vuonugohëjo. Vuonugohëjamu buru rovadoho barëꞌi jovoho uꞌuhadeje.
24 Basit bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, Regah! Wa iu’unun tana morob!” Jesu misir wowog, yabat hairi kwararih iuwih, mar ta’imonamo nuwarob e’afuw.
25 Uꞌuhamu gagorovo Iesuro hesi aribövioho uëvadeje: Jemë rabëni bogo ma uehorovevarujëjo. Ëhiꞌamu rueho jaburo tiöromo juhuonivoromo uarovareje: Ave aho diehi jiëꞌe ae höjo. Huhu uëvëꞌoho bogo aëremuoho ejahoꞌi burohuꞌo jovohuꞌo jabuꞌo hesi jöho ejaharue höjo.
25 Imaibo ana bai’ufununayah ibatiyih, “Kwa a baitumatum i menamaim kwayai?”
26 Ëhiꞌamu Iesumëro eꞌu döre vaꞌadoho vaꞌo Gergesa saꞌare vaꞌo baboro bejareje. Galilee saꞌaho nume eꞌu ioni gönö jioꞌi Gergesa saꞌaho ruhe ioni gönö jiadeje.
26 Jesu ana bai’ufununayah bairi hiboy hirabon hin tafaram Gerasa imaim hitit, Galilee harew kukuf rewan raunane.
27 Gergesa saꞌare vaꞌo baboro bejamu gagorovo amo raje ae gemuëro rueromo Iesu birohadeje. Ëaho aruꞌaho sisë ahoꞌobëhëro dëre abueꞌamamu simane huotorovëꞌe jiadeje. Niögu rumoꞌe ma-dëꞌahobatëremu majae ëgobövie hibe rovëꞌe jiadeje. Osaroho bogo hiꞌi guavoꞌamarue munë gagoremu hinövadeje.
27 Jesu wa afe’enane dones yan bisure auman, orot ta nati bar merarane demon koun hiyen hiforatoun kwamur manin maiyow ana bar itumar, segar rah yahimaim, watu’umaim in ma reremor tit nan hairi hitar.
28 Hijëꞌëro rueromo Iesu garomo jöꞌe dadovoromo Iesuare höru bëhire ague aho hiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Iesu ja God dö mare hijaje a hesi Harihe javajëjo. Ja rabëni sihusihuegoꞌi rovane höjo. Vuonugevëjo. Nadi huë sisëho viꞌehoho bojemëjo.
28 Naatu nuw Jesu i’itin ana veya nanamaim ra’iy rerey fanan aumetawat na’in iwow eo, “Jesu God auyomtoro’ot Natun, ayu isau boro abisa inasinafumih kunan? Abifefeyani men baimakiy initu!”
29 Viꞌehoho nadi bojemijë uvade hesi bëhoho urimëꞌi aruꞌaho sisëhuro höröjöro Iesuro uavëꞌego ëhuni uvadeje. Röhu urimoho ë aruꞌaho sisëhuro hu baenövadeje. Baeꞌego aëro hu avoho mueberomo hesi övoho höroho tövahoꞌamonövareje. Tövahoꞌamoꞌego öꞌoho tarivo ruruhöꞌöromo aruꞌaho sisëhuro hesi uhure jiëꞌëro uaꞌego a rumoꞌe saꞌare vaꞌonövadeje.
29 Iti na’atube eo, anayabin demon mowan orot baihamiyin titamih Jesu kwarartatab iu. Mar maumurih maiyow demon kakafih iti orot ana yawas etei hibi’a’afiy, an uman seinimaim ti’utan dibur baremaim tekaif tema’am, baise itukwar chain tituru’uru’um, tebonawiy ten arar yan imaim ema ereremor.
30 Ëhi ëꞌonövëꞌëro Iesuro uavadeje: Jasi ihoho rahuo höjo. Rahuo höjamu uavadeje: Nasi ihoho Siriehu Bimuvanovëꞌoho jevajëjo. Huhu ëhi uavade hesi bëhoho a sisë ahoꞌobëhe siri vaꞌëne hesi dëre abueꞌamëꞌëro jiëꞌëro ëhi uavadeje.
30 Jesu ibatiy eo, “O wab i mi’itube?” Orot iya’afut eo, “Ayu wabu i ‘Burut.’” Anayabin demon maumurih na’in iti orot wanawanan hirun hiforatoun hima’am.
31 Ëhiꞌamu ë dë uhure sisë ariböviohuro Iesu ëninamiromo uaruomadeje: Nadi uönego no sisëroho revoꞌirarëjo.
31 Demon Jesu hifefeyan men hikok boro tiyafarih hitan Sou Awan Wanu’umin hitama.
32 Röhu mahe ahoꞌobëhe aruhëre dahoru ahore gemuoro ie ueꞌahamu gagorovo dëre sisë ariböviohuro Iesu uaruomadeje: Uövuego no suorovo vaꞌoromo aruhe mahu jabesi dëre vaꞌo abuejarëjo. Abuejarëjamu uëvadeje: Ëhuro vaꞌohëjo.
32 Naatu nati oyaw sisibinamaim i for burut hima hi’u’ufar, imih demon na for wanawanah run isan Jesu hifefeyan, naatu Jesu ana baibasit itih, iuwih hibihir hitit.
33 Ëhuro vaꞌohë uëvamu hejëꞌi rue sisë ariböviohuro ë a hesi dëre jioromo suorovo vaꞌoromo ruhe mahu jabesi dëre abueruomadeje. Abueruomamu ë mahohuro vaꞌo baradore rireromoromo eꞌure siö ruruhöꞌö vaꞌoromo jove ueꞌahoromo vuovadeje.
33 Demon orot biyanane hitit i hinunuw hin for wanawanah hirun, naatu for burut hibatabat fan naiwan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire etei hi’atomatom himorob.
34 Vuovamu gavëꞌi mahu muebeꞌamarue ariböviohuro huruomoromo amo börömore amo ininore jöho majëhibe vaꞌareje.
34 Naatu orot nati for hima’uten hima’am, abisa matar hi’itin, himisir hinunuw hin bar merar hitit, sabuw etei hai tur hi’owen. Naatu tur tasasar in sabuw afa bar merar gidigidihimaim hima’am auman hinowar.
35 Jöho majëhijamu hejëꞌi ae ahoꞌobëhe rueruomadeje gaꞌiro diehi jiego. Iesuaro rueromo gavareje aruꞌaho sisëhu dëre jioromo suorovo vaꞌoruomade aho simanoho mae jioꞌego niöge baꞌamëꞌe Iesuare höru bëhire hijamu. Ëhi gagorovo juhuonivoruomadeje.
35 Sabuw abisa mamatar itinamih hitit hina Jesu biyan hititit, orot demon hiforatoun hima’am Jesu biyawas, i Jesu sisibinamaim mare, ukwarin ruboun ar bai us ma’am hi’itin hai bir ra’at.
36 Juhuonivamu Iesuhu mu vaejamu gavare ariböviohuro uëvareje: Sisë ariböviehu dëre abueꞌamade aho Iesuro ëhi ajamiꞌego marëhijajo.
36 Naatu sabuw afa orot demon hiforatoun hima’am Jesu mi’itube iyawas hi’i’itin sabuw afa hai tur hi’owen.
37 Marëhijajamu Gergesa saꞌa rajoho jaburo heromo sisë maro juhuonivëꞌëro Iesu uavareje: Nosi saꞌaho vuonugoꞌi vaꞌëjo. Vuonugoꞌi vaꞌëjamu Iesuro boat-re ajiomoromo sionëro vuonoröꞌö vaꞌiëꞌadeje.
37 Naatu sabuw nati tafaram Gerasa wanawanan hima’ama, Jesu hiu tafaram itumar, anayabin hai bir ra’at, naatu Jesu re wa bai matabir maiye rabon.
38 Vaꞌiaꞌamu aruꞌaho sisëhu dëre jioromo suorovo vaꞌoruomade ahuro Iesu uavadeje: Na öꞌo jaꞌo hiꞌi negajëjo. Negajëjamu Iesuro nijioꞌiraeromo sionëro nugöꞌöromo
38 Naatu Orot nati demon biyanamaim hititit Jesu ifefeyan hairi namih, baise Jesu eo, “O i abiyafari
39 uavadeje: Bogo rueꞌaꞌanuëjo. Sionëro jasi amoro vaꞌoromo uënëjo: God-ro ëhi mabëhe ajemijamu rovode höjo. Ëhi uavamu rue ahuro vaꞌoromo amo börömoho jöe majëhibe juvo barëjadeje. Majëhiromo uëvadeje: Iesuro ëhi mabëhe ajemijamu rovode höjo.
39 ina’intabir maiye a bar, abisa God isa sisinaf, i sabuw hai tur ina’owen.” Basit orot in bar merar run remor Jesu isan mi’itube sisinaf sabuw etei hai tur eowen.
40 Ëhiꞌamu Iesuro boat-re vuonoröꞌö rueromo ve eꞌu ioni gönö rovadeje. Rovamu ae ahoꞌobëhe hu muebejëꞌëro gavare rovamu gagorovo nimorohoromo rajahiruomadeje.
40 Jesu matabir rabon na harew kukuf rewan raunane yey ana maramaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hitit ana merar hiyi, anayabin isan hima hikakaif natit.
41 — ausente —
41 Naatu Jew hai Kou’ay Bar kaifenayan orot wabin Jairus na Jesu nanamaim sun yowen ifefeyan, ana kok i mi’itube Jesu hairi hitan ana bar.
42 — ausente —
42 Anayabin i natun babitai ta’imonamo ana kwamur 12 na’atube i ana sawow ra’at momorob.
43 Tatijiomobe vaꞌamu gagorovo iae magonahe gemuëro jabuꞌo vaꞌadeje. Ëmagonahoho manaero garorovade guomo guomoho bogo barëꞌi ëhi jiemu jiobe vaꞌadoho vadune ahoꞌo 12 barëjëꞌe jiadeje. [Hesi ijo baje doctor jabesi örire buꞌö barëjadeje.] Röhu ajamiꞌiröhoho bogo eni jëvëꞌëro ëhi jiemu jiadeje.
43 Nati sabuw wanawanahimaim i babin ta ana faifuwamaim rara kakafin bota’ar ma’am kwamur etei 12 na’atube sawar, yawas isan kabay gagamin maiyow doket tubunih baiyawasin isan sinaf, baise men yait ta iyawasimih.
44 Ëhi jiemu jiëꞌëro ë magonahohuro Iesuare dejonö rovadeje. Rueromo niögu vituoho rëhamu gavëꞌi kö rovadoho ijoho bogo rovadeje.
44 Nati ana veya’amaim sabuw rau’ay hinan wanawanan babin na Jesu ufunane tit eof ana faifuw tainin butubun, naatu mar ta’imonamo rara kakafin nununuw nutanub.
45 Ijoho bogo rovamu Iesuro ae uëvadeje: Ja rahuaro rëhevane höjo. Rëhevane höjamu hegorovo ae ahoꞌobëhe uavareje: No bogo rëhavëꞌe javuajëjo. Rëhavëꞌe javuajëromo Peter-ro uavadeje: Tisa ja rabëni ëhioho uövuanuëjo. Ae ahoꞌobëhe jasi bëhire jijihoromo tatijiomavaruëjo.
45 Jesu naniyan tatam eo, “Yait ayu butubunu?”
46 Tatijiomavaruëjamu uëvadeje: Iae aëro rëhevade höjo. Na hejajoho nasi darugoho ae ajëmiꞌi gö vaꞌëꞌe jiavajëjo.
46 Baise Jesu eo, “Sabuw afa ayu hibutubunu. Anayabin hibubutubunu ana veya’amaim au fair titit naniyan atatam.”
47 Vaꞌëꞌe jiavajëjamu ë magonahohuro garomo uvadeje: Naehu Iesu niögure rëhodoho bogo subivo varijënoho jevajë uvoromo juhuonivadeje. Juhuonivoromo butubutumobe rueromo Iesuare höru bëhire ague aho hijadeje. Ague aho hiromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire Iesu uavadeje: Na ëhi marëjevojöro negamu ëhuni rëhavode höjo. Rëhavamu ëhuro ma-burëro marëjevade höjo.
47 Babin naniyan baib i yawas naatu men karam boro tibun, imih Jesu nanamaim an uman hi’oror auman tit sun yowen, sabuw etei matahimaim ana tur eowen aisim butubun, naatu bubutubun ana veya’amaim marta’imon yayawas auman ana tur eowen.
48 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uavadeje: Abojëjo. Jero na mae uehorovevamu ëhuro marëjavëꞌe höjo. Vaevëꞌe vaꞌonëjo.
48 Imaibo, Jesu babin isan eo, “Natu a baitumatumamaim iyawas. Tufuwamaim ina remor inan.”
49 Iesuro ëhi uavamu gavëꞌi ae göëro Jairus-are osare jioromo rueromo uavadeje: Jasi abojoho mamiꞌe guomëꞌe höjo. Ëhuni minoꞌe tisaho uꞌuoho bojamëjo.
49 Jesu iti na’at bat eo auman, Kou’ay Bar ana bonawiyen orot ana barene kob hina hitit hio, “Jairus o natu babitai i morob, imih men bai’obaiyenayan nawiyin airi na isan inanotamih.”
50 Minoꞌe uꞌuoho bojamëjamu Iesuro muꞌöjahiromo Jairus uavadeje: Nadi juhuonivoꞌi mae uehorovonëjo. Ëhi jiëꞌohuro jasi abojoho iꞌovoꞌajëjo.
50 Iti na’at hibat hio Jesu nowar, naatu Jairus isan eo, “Men inabir, baise initumatum natu babitai boro nayawas.”
51 Iꞌovoꞌajë uanugoromo Iesuro Jairus-are osare vaꞌoromo Peter John James magonaho harihu hesi vëmu vavuꞌoho ëho jaburo huꞌo vaꞌojöro uëꞌi a ioroꞌioroho nijioꞌiraejëvadeje.
51 Naatu hina bar hititit ana veya’amaim, sabuw etei eotanih ufun hibat, i Peter, John, James, naatu kek hinah tamah akisihimo iuwih bairi bar wanawanan hirun.
52 Nijioꞌiraejëvonugoromo osare vaꞌoromo gavade ae ahoꞌobëhe magonaho hesi jöëni nierusuburuꞌe bamoromo jabesi muoꞌamorovamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Nadi nierusuburuꞌe bamohëjo. Ëmagonaho harihoho bogo guomoꞌi ma-niavajëjo.
52 Sabuw etei kek momorob isan hiyababan hima hirererey, Jesu iuwih eo, “Men kwanarerey, kek i matan fot inu’in, men morobomih.”
53 Ma-niavajëjamu hegorovo rueho jaburo garomo uvareje: Magonahoho iae mae guomëꞌe höromo Iesu sivoromo ijoꞌijahareje.
53 Sabuw etei Jesu eo i bai’iyab na’atube imih himarib. Anayabin i matah yan kek morob hi’itin hiso’ob.
54 Ijoꞌijahamu Iesuro vaꞌoromo magonaho hesi övore maꞌenoromo ma-darugoꞌo uvadeje: Bësu riꞌöjëjo.
54 Baise Jesu na kek uman bai, eaf eo, “Babitai, kumisir!”
55 Riꞌöjëjamu magonaho hesi aruꞌahohuro vuonoröꞌö rovamu hejëꞌi ma-burëro riꞌöjadeje. Riꞌöjamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Ie bojamego ijajo.
55 Babitai ayubin matabir na wanawanan run, mar ta’imon yawas misir mare ma. Imaibo Jesu kek bay baitin aa isan hinah tamah iuwih.
56 Ëhiꞌamu vëmu vavuꞌoho tiöjëvadeje. Tiöjëvamu Iesuro uëvadeje: Naehu vaejode muoho nadi aho uërëjo.
56 Kek hinah tamah hifofofor men kafaita, baise Jesu eofafarih eo, “Abis matar kwa’i’itin men orot babin ta ana tur kwana’owenamih.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.