Lucas 5

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iae Iesuro Gennesaret eꞌu riröre namijadeje. Namijamu ae ahoꞌobëhe God-are jöho heꞌi tagavoromo bijimöꞌörovobe rueruomadeje.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 Rovamu Iesuro namiromo gavadeje boat niöꞌi eꞌu riröre raromëvoꞌi visu suovarue aribövioho roriꞌo raromoromo viöho uꞌovamu.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Ëhi ganugoromo boat gemu Simon-are boat-re ajio hiromo Simon uavadeje: Ave riröre jioromo biduohöꞌöjego roriꞌo vaꞌajo. Roriꞌo vaꞌa uanugoromo gavade eni jiamu gagorovo boat-re ëhi hiromo jöho röjëhijamu rue saꞌare raromare ariböviohuro heruomadeje.
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Heruomamu Iesuro hesi jöho jövobe vaꞌojuvo barëjamu Simon uavadeje: Ave jasi boat-oho baeromo eꞌu umahëꞌinö huoꞌöbe vaꞌoromo jaꞌo jasi ariböviohuꞌo viöho baꞌamorëjo ëhuro visue ahoꞌo suovoꞌirarije höjo.
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 Suovoꞌirarije höjamu Simon-ro uavadeje: Tisa ëho iae mae höjo röhu no vahi bövie visu suovoꞌi ëꞌo gabe rovaroho gavare höjo bogo eni javuamu. Röhu jero uëꞌego ëhuni viöho baꞌamoꞌejöjo.
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 Ëhi uanugoromo viöho baꞌamoromo visue ahoꞌobëhe suovamu viöho dadorovoꞌiëꞌadeje.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Dadorovoꞌiaꞌamu gagorovo Peter-mëro jabesi a ioroꞌiore boat göre arijaruoho övëro uëvareje: Ro ajamuihëjo. Ro ajamuihëjamu rueho jaburo rueromo ajëmiromo visue ahoꞌobëhe suovoromo ë boat niöꞌire bahijamu irijiomoromo diruvëvo varijëne jiadeje.
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Ëhiꞌamu gagorovo Simon Peter-ro Iesuare bëhire ague aho hiromo uavadeje: Bada na remo vaꞌëjo. Na a sisë jevajëjo.
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Peter-mëro visue ahoꞌobëhe mae suovoruomoromo tiöjëvëꞌëro jiëꞌëro ëhuꞌëro ëhi uavadeje.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Peter-më tiöjëvoꞌi Jamesꞌo Johnꞌo jabuꞌo tiöjëvadeje. Röhu Jamesꞌo Johnꞌo jabumë Zebedee-are harihe jëvadeje. Jabumë Simonꞌo gemu mae muoho vaenövareje. Amo tiöjëvamu Iesuro Simon uavadeje: Nadi juhuonivonëjo. Aviavejöꞌe aevoromo ja bogo visuoho gagovoꞌi ae magonahe gagovëvoꞌiramu nasinö jioruomoꞌajëjo.
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 Ëhi jövamugo boat-re rueromo ravoꞌamoromo boat-oho jagu ömëvo vaꞌo nieꞌuahore ötöjëvareje. Ötöjëvonugoromo jabesi muoho bövioho biseꞌoho vuonugoꞌi aevoromo Iesuare ijore ijore jijihonövareje.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Iae Iesuro amore hijadeje. Hijamu ae gemu sino hahoꞌe jomemu jiëꞌohuro rueromo Iesu garomo ague aho hiromo ëninamiromo uavadeje: Bada ja nasi sino avohehoꞌiranoho ja eni javajëjo. Ëhuni jasi nimoromo ajemijëꞌohuro iae ajemiꞌanuëjo.
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 Ajemiꞌanuëjamu Iesuro övoho nugöꞌöromo sinoho rëhahoromo uavadeje: Iae na negajëjo ajamiꞌiro. Marëjëjo. Marëjëjamu gavëꞌi jomoho rireromoromo hesi sinore sisë sisëho barëjadeje.
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Sisëho barëjamu gagorovo Iesuro uavadeje: Naehu ëhi ëꞌodoho nadi aho huruoho majëhinëjo. Aꞌi ma-vaꞌoromo jasi sinoho priest röjahijego gaꞌirajo. Ëhiꞌoromo Moses-hu uövuade ëhi jiëꞌe suvuoroho God-are öroro bojamego aëro garomo uvoꞌirarëjo: Jasi sinore sisëho barëjëꞌëro iae mae javajëjo.
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Bogo aho huruoho majëhiꞌiröhego uavadeje röhu ë huhu vaejade mu jöho börömo mae rumorovamu ae gö gö hebe vaꞌoruomadeje. Hebe vaꞌoruomëꞌëro ae ahoꞌobëhe rueromo gagovoruomadeje hesi jöho heruomoꞌi huro jabesi sino hahoꞌoho ajëmego marëjëvoꞌiröhego.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Ro gagovoruomamu gëgorovo Iesuro a rumoꞌe saꞌare vaꞌo hiromo God-are örire jöe jövadeje.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Ëhiꞌoromo iae Iesuro aribövioho jöho röjëhijamu Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo hesi bëhire raromoruomadeje. Urimëꞌi ë aribövioho ioroꞌiorohuro ë Galilee saꞌare amo göre göre jioromo ioroꞌiorohuro arue Jerusalem amore Judea saꞌare amo ioroꞌiorore jioromo rueruomëꞌëro ë raromoruomadeje. Raromamu Iesuro jöho röjëhiromo Badare darugoho baejëꞌëro guomo guomoꞌe a jabesi sino avohëhoꞌiröhoho eni jiadeje.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Sino avohëhoꞌiröhoho eni jiamu iae aëro övo höruꞌe vuovahëꞌe aho maratuoroho giojimo barovareje. Barueromo osanö bavaꞌoromo Iesuare bëhire bamoꞌiröhe öroho nahareje.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 Öroho nahoromo gavare ae ahoꞌobëhe tagavoromo ojanoho urahëꞌe jiamu gagorovo baꞌojiomoromo javuoho dönö dadovöꞌöromo maratuohuꞌo nume osare riravarue aribövi jabesi ririre Iesuare bëhire ë baꞌamareje.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 Baꞌamamu gagorovo Iesuro gavade iꞌe rovare ariböviohuro hu mae uehorovoruomamu gëgorovo övo höruꞌe vuovahëꞌe aho uavadeje: Isiajo. Jasi sisëho uehorovoromo vuonugoromo muꞌu barëjahëꞌe höjo.
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Muꞌu barëjahëꞌe höjamu hegorovo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo uarovareje: Asëꞌëjo. Sareri ae höjo. Huro God sivoromo ëhi jiëꞌe jöho jövajëjo. Hu ma-ae höjo. Röhu huro ë aho uavajëjo: Naro jasi sisëho uehorovoromo vuonugoromo muꞌu barëjahëꞌe jevajëjo. Ëhi jiëꞌe muoho hesi God-ro gemuëro vaejaje höjo. Ma-aho bogajo.
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Ëhi atamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Jemë rabëni uehore gö gö baejarujëjo.
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 Jemëꞌo uehorovohëjo. Nani ja ae ëma uaꞌaꞌanuëjo: Jasi sisëho uehorovoromo vuonugahëꞌe hö uaꞌaꞌanuëjo. Ja ëhi uaꞌibejanëjo aho nunoho bogo gaꞌibejarëjo ja mae o sarere jövëꞌe javego. Röhu ja bogo ëma uaꞌaꞌanuëjo: Riꞌöromo nami juvëjo hesi guomo guomoho bogo barëjego ja javojagojöëni.
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 Röhu ë bogo ëma jövoꞌibejane jöho iae na jövoꞌejöjo huro ejehoromo riꞌö nami juvego jemëro ë muoho garomo ëhuro gaꞌirarijego God-are A Maho naro saꞌare hijajire evare sisë muꞌuvaje darugoho ëhuꞌo baejëꞌe jevego. Ëhi uënugoromo röhu övo höruꞌe vuovahëꞌe aho uavadeje: Naro ja uavajëjo: Jero riꞌöromo raromanue maratuoho banigojiomoromo baeromo jasirëro vaꞌëjo.
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Vaꞌëjamu hejëꞌi ruehuro ae ahoꞌobëhe jabesi nunire riꞌöromo maratuoho banigojiomoromo baeromo God rajahibe hesirëro vaꞌadeje.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Vaꞌamu gagorovo ë aribövioho ahoꞌobëhe tiöjëvamu juhuonivoromo God rajahiromo uarovareje: Asëꞌëjo. No bogo gavarue muoho jaruvo gavëꞌe javuajëjo.
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Ëhiꞌamu gagorovo Iesuro riꞌöromo vaꞌadeje. Vaꞌi gavade tax baejaje ae hesi ihoho Levi hesi mu vaejaje osare hijamu gagorovo uavadeje: Rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo.
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 Juvonövonëjamu hegorovo hesi muoho ahoꞌo vuonugoꞌi riꞌöromo aevoromo Iesuare ijore ijore juvonövadeje.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Ëhiꞌoromo Levi-ro Iesu rajahiꞌi sörö böröme hesi osare bamoromo Iesuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe uëvadeje: Rueromo söröe ihëjo. Ihëjamu hegorovo tax baejarue ae ahoꞌobëhe ëhi jiëꞌe a ioroꞌiore ahoꞌobëhe ëho jaburo ro gemuoro raromoromo ie ueꞌahareje.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 Ie ueꞌahamu gëgorovo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue Pharisee ariböviohuꞌo Pharisee aribövi ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo dë vörönëgamu Iesuare aribövioho uëvareje: Jemë rabëni tax baejarue ariböviohuꞌo sisë a ioroꞌiorohuꞌo gemuoroho ioho jovoho ueꞌaharujëjo. Ëhi jiëꞌoho sisë höjo.
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 Sisë höjamu hegorovo Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Röhu guomo guomoꞌe ariböviohuremu doctor gavarue höjo mae jëvëꞌe aribövioho bogajo.
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 Ëhesi bëhoho naro sisë aribövioho sisë vaejaruoho vuonugojöro uëꞌi rovode höjo ma-döemu mae jëvëꞌe aribövioho bogajo.
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 Iae aëro Iesu uavareje: John-are jö hejarue ariböviohuro majae ahoꞌobëhe God uehorovoꞌi ioho vuonugoromo hesi örire jöe atoꞌi arijarue höjo. O Pharisee jabesi jö hejarue aribövioho jabuꞌo ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌi arijarue höjo. Jabumëhu ëhi ëꞌaruoho iae mae höjo. Röhu jasi aribövioho ioho bogo vuonugoꞌi ma-iemu jovemu ueꞌaharue höjo. Rabëni ëhioho ëꞌarue höjo.
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 Rabëni ëhioho ëꞌarue höjamu hegorovo Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Iꞌo masuröhe a hesi söröre aemoꞌaemehu rueromo i iꞌiëꞌiroho jemë tugohëvoꞌirarijoho na eni jëvajëjo o bogajo. Bogajo.
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Röhu majae ijonö iꞌo masuröhe aho aëro guduamo bavaꞌiramu evare majare ioho vuonugoꞌaruëjo. Avevejöꞌoho naro jabuꞌo hijëꞌego jabu ioho bogo vuonugoꞌaruëjo.
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Ëhi uënugoromo Iesuro uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: Niögu iꞌohuꞌo mamiohuꞌo bogo havoꞌanuëjo. Bogo havoromo dadovadiroho niögu iꞌoho baeromo bisemu tariöꞌöromo niögu mami hesi gagoroho bamoromo sigohiꞌanuëjo. Ëhi ëꞌibejanëjo niögu iꞌoho tariöꞌöjëꞌëro ëhuro sisërëꞌibejajo. O niögu mamioho ëho nu anoꞌe gö jioꞌi iꞌoho nu anoꞌe gö jioromo ëhuro niögu mamiohuꞌo sisërëꞌibejajo.
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 O wine jovo mi sino gagore biguꞌiëꞌiroho jovo iꞌohuꞌo mi sino mamiohuꞌo bogo gemuoroho havoromo jovo iꞌoho mi sino mamiroho biguꞌanuëjo. Ëhi ëꞌibejanëjo jovohuro gatovoromo ögohuro bibivoromo mi sinoho mamiëro jiëꞌëro tögömoromo ioroꞌioremu dadorovego jovoho rovaꞌibejajo.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Aꞌi jovo iꞌoho mi sino iꞌo hesi gagoremu biguꞌanuëjo.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Röhu jovo mami ueꞌahëꞌoho aëro uvarue höjo: Mamioho mae höromo ëhuni iꞌoho bijönimarue höjo. ËJew rajehu Iesuare mu iꞌo bijönimarue jöho Iesuro uhuꞌe ëhi majëhijadeje.
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.