Lucas 2

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌamu evare Rome a böröme saꞌae ahoꞌobëhe muebejaje a ihe Caesar Augustus-ro jöe nugöꞌöjadeje. Jöe nugöꞌöromo uëvadeje: Nasi aribövie saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarujoho jemëro vaꞌoromo jemesi ihoho census aribövioho bojëmirego jajivëhoꞌirarëjo.
1 Nati ana veya, sabuw iyab Roman gawan babanamaim hima’am wabih bukamaim kirum isan Caesar Augustus iuwih.
2 Röhu evare majaho ëho iho aevoromo jajivoꞌamare majaho jiadeje. Evare majaroho Quirinius-ro bövie vaeromo Syria saꞌaho muebenövadeje.
2 Sabuw baiyab isan marasika i men hiyab, baise Quirinius tafaram Syria isan bigawan ana veya imaibo hibusuruf sabuw hiyab wabih bukamaim hikirum.
3 Amo ë jöho rovamu gagorovo ae gemu gemu amo göre göre vaꞌo raromaroho jabesi amo mare vuonoröꞌö rueruomadeje jabesi ihoho uëvego jajivojöro.
3 Nati baiyab ana veya’amaim sabuw etei hin hai bar merar gagamihimaim hitit wabih bukamaim hikirum.
4 Rueruomamu Joseph-ro huꞌo Galilee saꞌare Nazareth amore hiromo vuonugoromo hu David-are ujëro jiëꞌëro David-hu aevoꞌi hijade amore Bethlehem ë rovadeje.
4 Joseph auman tafaram Galilee wanawanan bar merar ta wabin Nazareth imaim ma’am yen na Judea wanawanan bar merar ta wabin Bethlehem imaim tit, aiwob orot David ana tutufuw efan. Joseph na nati’imaim tit, anayabin i David uwan ta.
5 Rueꞌi Mary huꞌirae rovadeje jabesi ihohuꞌo jajivëhojöro rabëni Mary huro masuröhe magonahego. Röhu hu dëꞌe jiadeje.
5 Naatu Joseph nati’imaim in titit ana’an ta i Mary hairi tabin isan hi’omatanih hima’am, imih hairi wabih bukamaim kirumin isan hiyen hin. Nati ana veya Mary i yan auman,
6 Bethlehem rueromo arijamu magonahehu rahoröhe majaho rovadeje.
6 hiyen hina Bethlehem hima’am, Mary ana toub ana veya na tit.
7 Majaho rovamu gavare aehu nuharue osaho rarovamu gagorovo mi nugoꞌamarue osare vaꞌo harihu murioho rahoromo niögëro numoromo mi jabesi i bahijarue röhore ë bamareje.
7 Naatu toub ana kek orot ain yai, faifuw ta bai e’armetan for hai bay te’aau ana efanamaim i’inuw in, anayabin nanawan bar etei sabuw hirun hibai karam.
8 Ëhiꞌamu gavëꞌi iae diröꞌe gemuore aëro vahiꞌe sheep mure raromoromo sheep-oho muebeꞌamareje.
8 Nati gugumin bobaituw kaifenayah afa Bethlehem sisibinamaim hima hai bobaituw hikakaifen,
9 Sheep-oho muebeꞌi gavare Badare anerahuro ro namiꞌego Badare ajohuro ajivëvamu gagorovo sisë maro juhuonivareje.
9 basit Regah ana tounamatar isah irerereb, naatu Regah ana marakaw tafahimaim kusisiar re biyah etei marakaw hi’itin hai bir ra’at.
10 Juhuonivamu gagorovo anerahuro uëvadeje: Nadi juhuonivohëjo. Naehu rovaje hesi bëhoho na jö mae baeromo rovajëjo jemëꞌo jemesi a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe heromo börömo bëhe nimorohoꞌirarijego.
10 Baise tounamatar iuwih eo, “Men kwanabir! Ayu tur gewasin abai a tur owenamih ana, iti tur gewasin sabuw hinanonowar boro etei hiniyasisir.
11 Aruëre David-hu hinövade amore jemë baejëvoromo mare bamëvoꞌiröhe aho jaruvo rahëꞌe höjo. God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho höjo. Hu Bada höjo.
11 Anayabin iti boun gugumin David ana bar meraramaim, kwa a baiyawasenayan Regah Keriso i tufuw.
12 Röhu jemëro vaꞌoromo gaꞌirarije aharihoho niögëro numëꞌe mi jabesi i bahijarue röhore raromamu gavëꞌiroho uvorëjo: Nörö jö mae uövuade höjo.
12 Naatu ana i’inan, i boro iti na’atube kwana’itin, kwananan kek boro faifuw boubunamaim hisum bobaituw hai bay te’aa ana efanamaim hi’inuw inu’in kwana’itin.”
13 Jö mae uövuade hö uëvamu gavëꞌi anerae ahoꞌobëhe öꞌidöre jioromo ma-majioho ruvebiruomoromo urimore rovade anerahuꞌo gemu mae riravoromo God rajahiromo uvoruomadeje:
13 Iti na’at eo marta’imon, maramaim tounamatar hai kou’ay gagamin na’in hitit, ana merar hiyi hibora’ara’ah hio,
14 Dö mare hijaje aho God hu mabëhe höjo.
14 “Marakaw bonamanamarin etei God auyomtoro’ot
15 Aneraho jaburo ëhi uvoruomoromo öꞌidöre vuonoröꞌö iojiomamu gagorovo nume sheep muebejarue ariböviohuro uarovareje: Rovego Bethlehem vaꞌoromo Badahu uövuade muoho gavarëjo.
15 Tounamatar himatabir maiye hin mar wanawanan hirur ufunamaim, bobaituw kaifenayah himisir hio, “It boro tanan Bethlehem tanatit, sawar abisa himatar Regah eo tanonowar i tana’itah.”
16 Ëhi uarovonugoromo ma-burëro rueromo nahoromo gavareje Maryꞌo Josephꞌo ariꞌirögoro aharihoho miehu i ijarue röhore raromamu.
16 Basit matah kabiy himisir hin Mary Joseph hairi hinuwihih hinan hitita’urih, naatu kek bobaituw hai bay te’aa hai efanamaim hi’inuw inu’in hi’itin.
17 Ëhi ganugoromo aharihu hesi jö aneraehu uëvamu hejaroho Maryꞌo Josephꞌo majëhijareje.
17 Bobaituw kaifenayah kek hi’i’itin ufunamaim, kek isan tounamatar mi’itube hio hinonowar hai tur hi’owen.
18 Majëhijamu hegorovo ae ahoꞌobëhe tiöjëvadeje.
18 Sabuw iyabowat nati’imaim hima’am bobaituw kaifenayah iti kek isan hio hinonowar hifofofor men kafaita.
19 Tiöjëvamu Mary-ro jöho avoho heromo hesi simanore bamoromo uehorovemu uehorovadeje.
19 Baise Mary iti tur nonowar i dogoronamaim ya hima inotanot.
20 Ëhiꞌamu rue sheep muebejarue ariböviohuro aneraehu uëvadëhi ëhi jiamu gavëꞌëro o jöho ëhi hejëꞌëro God rajahibe mae uabe jabesirëro sionëro vaꞌareje.
20 Bobaituw kaifenayah himatabir hinan efamaim, abisa tounamatar hio hinonowar na’atube hi’i’itin isan, God ana merar hiyi hibora’ara’ah auman hin.
21 Iesu rahadoho hurae gemu barëjamugo Iesuare örire Jew rajo muoho vaeromo sinoho tariöꞌöjahoromo urimo Mary bogo maꞌenorohëꞌe ma-hijadevare aneraehu iho uavadëhi ëhi Iesu jumuvareje.
21 Fur ta’imon sasawar ufunamaim, Kek hibai hina ana ar kanabin hi’afuw, wabin Jesu hiwab. Wabin marasika Mary yan matara’e ma’am ana veya, tounamatar na eo na’atube.
22 Mary-ro aharihoho rahoromo hijuvo gavade Moses-hu bojëmade mu vaeromo jabesi sisë uꞌoröhe majaho rovamu gagorovo huro Joseph-mu niöꞌiro aharihe Iesu baeromo Jerusalem amore ajiomareje aharihoho Bada bojamiꞌiröhëni.
22 Kousouwih isan Moses ana ofafaramaim bi’obaiyih na’atube, ana veya na tit hibisawar ufunamaim, Mary Joseph hairi Jesu hibai hina Jerusalem hitit, Tafaror Bar hirun Regah ana siwaramih hitin.
23 Ëmu hesi jöho God-are surire jajivoromo uvëꞌeje: Harihu murioho ahoꞌobëhe God-are öroro iꞌimamego hesiremu jioꞌamoꞌirajo. Amo Maryꞌo Josephꞌo aharihoho bavaꞌareje ëhi jiëꞌe muoho vaeröhëni.
23 Anayabin Regah ana ofafaramaim eo na’atube, “Kek orot ain i kwanaya’asair Regah kwanitin.”
24 O jö göho Badare surire jajivoromo ëhi uvëꞌeje: Ihititore niöꞌi o guaho harihe niöꞌi ëhi jiëꞌe ugoho priest bojëmego God-ni vënëro muejëvoꞌirajo. Ëmuohuꞌo vaeꞌiröhëni jabumë aharihoho bavaꞌareje.
24 Naatu Regah ana ofafaramaim eo na’atube sibor ya’inamih auman hin, mamu imak rou’ab naatu ma’ufor rou’ab hibow auman hina hitit.
25 Röhu ae gemu Jerusalem amore hijëꞌe jiadeje. Hesi ihoho Simeon jiadeje. Hu ae mae vaejëvoromo God-are muoho gemu uehorovaje aëro jiëꞌëro muebenövadeje God-ro Israel rajoho ajëmiromo jabesi huë vavaenoho tugohëhoröhego. Röhu God-are Aruꞌahohuro huꞌo juvonövadeje. Hu ëhi jiëꞌe ae jiadeje.
25 nati ana veya’amaim, regah ta wabin Simeon i Jerusalem ma’am, iti regah ana yawas i mutufurin naatu yoyoban wairafin. God Anunin tar gabuw ana ofafar eo na’atube ma bow God ana sabuw Israel baiyawasih isan eomatanih i ma kakaif.
26 Simeon hu ëhi jiëꞌe ae jiamu God-are Aruꞌahohuro röjahiromo uavadeje: Ja bogo avevejöꞌoho guomoꞌi Badahu uavëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho rueꞌiramu ganugoromo evare guomoꞌaꞌanuëjo.
26 Anun Kakafiyin God ana buriburih isan irerereb eo, “O boro yawas inama’am Regah God ana Roubininenayan natufuw ina’itin imaibo inamorob.”
27 Ëhi uavëꞌëro ijonö God-are Aruꞌahohuro uehore bojamamu Simeon-ro God-are osa börömore rovadeje. Rovamu evare Iesuare vëmu vavuꞌohuro aharihoho God-are osa börömore barovareje Jew rajo jögoru jiaje ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌiro.
27 Nati ana veya’amaim Jesu hinah tamah hibai hina hirun, hai binanakwaramaim ofafar eo na’atube sinaf isan. Naatu God Anun Kakafiyin auman Simeon bonawiy na Tafaror Bar run.
28 Barovamu gagorovo Simeon-ro aharihoho övëro huohudëromo God rajahiromo uavadeje:
28 Simeon kek bai irurubun hiyaf God ana merar yi eo,
29 Bada jaruvo jero jasi nimoromo uevego na muoho vuonugoꞌi huë mae öꞌiröjo jaehu uevanëhi ëhi jiëꞌe jiaje.
29 “Regah i’o na’atube a’omatanen ikaif,
30 No maro bamavuoꞌiröhe aho nasi nunëro gavëꞌe jevajëjo.
30 Taiyuwu matau’umaim a baiyawasenayan tafaramamaim ibiyafar aitin.
31 Ëaehu vaeröhe muoho jero avohane höjo saꞌae ahoꞌo garöhego.
31 Iti baiyawasenayan i ibogaigiwas sabuw etei matahimaim kubitih boro hina’itin.
32 Avohane hesi bëhoho huro ajoho barovego
32 Naatu yawas ana marakaw boro nab natit Ufun Sabuw isah nirerereb hina’itin, naatu Israel sabuw nahimaim o ayawas ana marakaw boro nama.”
33 Simeon-ro ëhi jövamu hegorovo Iesuare vëmohuꞌo vavuohuꞌo tiöjëvadeje.
33 Kek hinah tamah Simeon kek isan abisa eo hinonowar i hifofofor men kafaita.
34 Tiöjëvamu God-ro jabumë huë mae bojëmiꞌiröhego Simeon-ro God uanugoromo Iesuare vëme Mary uavadeje: Aveho hejëjo. Ave aharihoho God-ro bamade höjo huro muoho vaejego ëhuro Israel rajo a ioroꞌioroho saꞌare rireromëvoꞌi ioroꞌioroho döro riꞌöröhego. God-ro bamade höjo huro hesi jöho barueröhego. Huro hesi jöho barueꞌiramu aëro ahoruomoꞌajëjo.
34 Simeon baigegewasin itih sawar, basit kek hinah Mary isan eo “Iti kek i God rubin sabuw moumurih na’in Israel wanawanan boro nagurusih naatu moumurih na’in boro niyawasih. Hai kirikirifot etei boro niwa’an hinirerereb, ina’i’inan nati isan sabuw boro ana tur hinakwahir.
35 Ahoromo ëhuro ae ahoꞌobëhe jabuhu diehi diehi uehorovaruoho vaꞌorahoro jioꞌiramu gaꞌejarëjo. Ëhiꞌoꞌiramu jero jasi dë vövöbajoꞌo uhure huë vavaene börömoho baeꞌaꞌanuëjo.
35 Naatu yababan o dogor wanawanan boro ahay na’atube nay.”
36 Simeon-ro Mary ëhi uavadeje. Röhu magonaho mavoje gemu ë hijëꞌe jiadeje. Hesi ihoho Anna jiadeje. Hu jö God-aro baeromo majëhijaje magonahe jiadeje. Phanuel-are aboje jiadeje. Asher-are uje gemuoho jiadeje. Röhu hesi vadunoho ahoꞌobëhe mae jiadeje. Urimëꞌi barue masuromo baruꞌo hijadoho vadune ahoꞌobëhe 7 barëjamu
36 Nati’imaim dinab babine ta Asher ana bigane ma’am, wabin Anna Fanuel natun, Anna tabin kwamur etei seven ma naatu aawan morob.
37 baru guomamu doru hijadoho rahade vadunoho ahoꞌobëhe 84 jiadeje. Ëhuꞌëro mavoji mae jiadeje. Röhu huro ë God-are osa börömoremu vaꞌoromo majae vahie jene ioho vuonugoꞌi God gemu uehorovoromo hesi örire jöe jövoromo rajahinövadeje.
37 Kwamur etei 84 i kwafur ma naatu Tafaror Bar men kafa’imo ihamiy. Fai mar i yohar, ma yoyoban God bobora’ara’ah.
38 Amo Maryꞌo Josephꞌo God-are osa börömore arijamu ë magonahohuro jabesirire rovadeje. Rueromo aharihoho garomo God huë mae uavadeje. Huë mae uaromo vaꞌoromo ganövade di ariböviohuro God-ro Jerusalem amo rajoho maro bamëvoröhego muebejarue ë aribövioho gëromo aharihu hesi jöho majëhinövadeje.
38 Nati ana veya’amaim babine na run God ana merar yi. Jerusalem wanawanan sabuw iyab baiyawasenayan isan hima hikakaif hai tur eowen eo, “Roubininenayan natit.”
39 Ëhiꞌamu Maryꞌo Josephꞌo Badare surire jiaje ëhi jiëꞌe muoho vae barënugoromo Galilee saꞌare vuonoröꞌö rueromo ro jabesi amore Nazareth ë arijareje.
39 Joseph, Mary hairi Regah ana ofafaramaim abisa eo na’atube hisisinaf ufunamaim, himatabir maiye hin hai bar merar wabin Nazareth imaim hitit, tafaram Galilee wanawananamaim.
40 Arijamu aharihoho böviraebe biririvobe vaꞌadeje. Hu uehoro mabëhe hesi simanore jiadeje. God-ro hesi örire huë bae avohobe vaꞌadeje.
40 Naatu God ana bosiyasiyar wanawananamaim Kek ra’at yen ana fair bai fudirin rerekab naatu ana not ra’at taseseb.
41 Ëhi jiëꞌëro God-hu Vörö Tugohade Maja Börömoho rueꞌego vadune göro göro Iesuare vëmu vavuꞌohuro Jerusalem ajiomoromo ë hesi söröho inövareje.
41 Kwamur ta ta wanawanahimaim Jesu hinah tamah mar etei Tar Nowaten Hiyuw isan au Jerusalem tenan.
42 Ëhiꞌobe rovaroho Iesu vadune ahoꞌobëhe 12 baejamu gagoro Iesuare vëmu vavuꞌohuro ëhi gemuoho ëꞌoromo Jerusalem amore ajiomareje.
42 Ana veya ta Jesu ana kwamur 12 na’atube basit hiyen hin hiyuw ta isan hai binanakwar eo na’atube.
43 Ajiomoromo sörö majaho barëjamu vuonoröꞌöromo sionëro jabesi amëro rueꞌiëꞌareje. Röhu jabesi harihe Iesuro ë Jerusalem hijadeje. Hijamu vëmu vavuꞌoho dadivëvadeje.
43 Hiyuw ufunamaim hai ubar himatabir maiye, baise kek Jesu i Jerusalem ma. Hinah tamah men kafa’imo hiso’ob.
44 Dadivëvamu uehorovoromo uvareje: Evaho Iesu nosi a ioroꞌiorohuꞌo gemu mae rovajëromo rovaroho majae gemu barëjadeje. Majae gemu barëjamu agano ioroꞌiorehu örire rovaruire Iesu nahobe jirehojuvo
44 Hinotanot kek i nati sabuw wanawanamaim bairi hinan hirouw, imih nati veya ta’imon i nuhih fot hiremor hin, baise veya re birabirab, hibusuruf kek hinuwih, hai ofonah naatu taituwah hibabatiyih hinunuwet,
45 gavare Iesu bogojiamu gagorovo öri ahore vuonoröꞌöromo Jerusalem naho vaꞌareje.
45 men hitita’ur, basit himatabir maiye hin Jerusalem hitit hinuwih.
46 Nahojuvo jiamëhi vaꞌi gavareje Iesu God-are amo börömore hiromo God-are jö öri röjëhijarue aribövi jabesi jöho hejëꞌi huꞌo mana uë gëvamu.
46 Veya baitounin Tafaror Bar wanawanan Ofafar Bai’obaiyenayah wanawanah mare tur hi’o nowar ma bibabatiyih hitita’ur.
47 Hejareje huro ëhiꞌego ae ahoꞌobëhe tiöromo uvoruomamu: Rabu simano ma-mabëhe baejëꞌëro jöho mana buꞌöjajëjo.
47 Sabuw etei Jesu tur buriburih eo, naatu iyafutih hinonowar isan, hifofofor men kafaita.
48 Ëhiꞌamu vëmu vavuꞌohuro Iesu garomo tiöromo vëmohuro uavadeje: Jueꞌi ja rabëni nosi öriroho ëhioho ëꞌane höjo. No jasi vavuohumu niöꞌiro nurunurumëꞌi nahavobe rovare höjo.
48 Hinah tamah kek hitita’ur ana veya hiororsa’irih Mary Natun iu, “Aro aisim iti na’atube isinaf? Tamat airi ai yababan ra’at, o anuwihi men kikimin ta.”
49 Rovare höjamu Iesuro uëvadeje: Jemë rabëni na nahevobe rovarije höjo. Jemë rabëni bogo uvarije höjo: Nörö hesi Vavuohuro nimoꞌego hesi osare hijajëjo.
49 Iyafutih eo, “Aisim ayu kwanunuwuhu? Kwa men kwaso’ob ayu i Tamai ana baremaim ama’am?”
50 Ëhi uëvamu hegorovo vëmu vavuꞌoho Iesuhu uëvaje jö hesi bëhoho dadivëvadeje.
50 Baise Kek abisa eo hinah tamah ana tur naniyan men hibai.
51 Dadivëvamu Iesuro vëmu vavuꞌohuꞌo sionëro vuonoröꞌö rovadoho jabesi amore Nazareth ë hiromo jabesi jöho ejëhëꞌe hinövadeje. Hijamu vëmohuro gavade hejade jöho hesi simanore bamoromo uehorovemu uehorovonövadeje.
51 Basit Jesu misir bairi himatabir maiye hire hin Nazareth hitit, imaim hinah tamah fanah bosiyasiyar bairi hima naatu hinah iti sawar etei ana notamaim ya ma inotanot.
52 Ëhiꞌamu Iesuro simano mae jiobe daje böviraebe vaꞌadeje. God o ae ahoꞌobëhe jaburo hesi örire huë bae avohobe vaꞌareje.
52 Jesu ra’at yen orot matar ana not auman ra’at yen God itin yan sisir na’atube sabuw auman.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.